Zabava

Autorka teksta: Sanja Čavor

Foto: Radio Kotor / S.Č.

Povodom obilježavanja jubileja-50 godina karnevala na Prčanju, sinoć je u Domu slobode održano multimedijalno veče pod nazivom „Prčanjski karneval-pola vijeka pod maskom“, posvećeno istoriji, simbolici i savremenom značaju jedne od najautentičnijih karnevalskih fešti u Boki.

Program je okupio predstavnike/ce opštinskih ustanova, mjesnih zajednica, kao i brojne mještane/ke i poštovaoce/teljke ove manifestacije, potvrđujući da i nakon pet decenija karneval na Prčanju ostaje snažan nosilac identiteta lokalne zajednice.

Posjetioci/teljke su imali/e priliku da pogledaju izložbu starih i novih fotografija, koja je kroz arhivsku građu i lična svjedočenja prikazala razvoj karnevala, sjaj i vedrinu od njegovih početaka do današnjih dana.

Istaknuto je da se jubilej-pola vijeka karnevalskih svečanosti na Prčanju odnosi na poslijeratni period od kada se ova fešta održavala u kontinuitetu sve do danas, ali da je postojala i mnogo ranije. Kako se čulo, malo je poznato da su Prčanjani/ke imali i svoj ljetnji karneval.

“Prčanjski karneval, ponovo je oživio 1976. godine zahvaljujući entuzijazmu i predanosti mještana, okupljenih u Odbor za karnevalske svečanosti, a danas ga slavimo kao dragocjeni dio kulturnog identiteta našeg mjesta”, kazao je, pozdravljajući prisutne, predsjednik Nevladine organizacije (NVO) “Bope”, Zvonko Usanović.

On je podsjetio da su osnivači karnevalske fešte u mjestu bili: Mato Usanović, Toni Rusković, Đuro Usanović, Andrija Usanović, Nino Grandis, Toni Katelan, Ivica Ivović, Tonći Brguljan, Božo Grandis, Joško Apolonio, Momo Jovanović, Daro Kondanari, kao i najmlađi među njima u tom periodu, Mladen Konjović, Niko Kondanari i Božo Usanović.

“Svojim predanim radom utkali su neizbrisiv trag u kolektivno pamćenje Prčanja. Prvi sastanak, održan 1974. godine, bio je sjeme ideje koja je cvjetala kroz godine koje su uslijedile, oblikujući karneval u simbol radosti, entuzijazma, kreativnosti i zajedništva. Prilika je da pomenemo i: Nika Markovića, Mata Nikolića, Joška Apolonija, Vlada Janjića, Miha Janovića, ali i mnoge druge, koji su nešto kasnije, takođe bili ove naše karnevalske priče. S ponosom i s posebnim sentimentom sjećamo se i večeras njihovog doprinosa, jer upravo zahvaljujući toj energiji i posvećenosti, karneval je rastao, prilagođavao se vremenu i opstao do današnjih dana”, podsjetio je Usanović.

Posebno značajan trenutak u savremenoj istoriji karnevala, napominje, desio se 30. aprila 2010. godine, kada je Odbor za karnevalske svečanosti preregistrovan u NVO „Bope“.

“Ta promjena donijela je novu organizacionu snagu, otvorila prostor mladim generacijama i savremenim inicijativama, dodatno učvrstivši ulogu karnevala u kulturnom i društvenom životu Boke”, poručio je on.

Govorila je i Radmila Beća Radulović, direktorka Kulturnog centra “Nikola Đurković”.

“U ime Kulturnog centra, Turističke organizacije Kotor i Opštine Kotor vas pozdravljam i velika mi je čast da sam večeras ovdje povodom obilježavanja izuzetnog jubileja. Pola vijeka karnevala nije samo broj. To je pola vijeka smijeha, satire, maski i igre, ali prije svega, zajedništva, tradicije i duha koji Prčanj čini posebnim. Prčanjski karneval je dokaz da se kultura ne čuva samo u knjigama i arhivima, već i u ljudima, u običajima, u kućama i na Prčanjskoj rivi, u spremnosti da se tradicija s ljubavlju prenosi sa generacije na generaciju”, rekla je Radulović.

Kao dio tradicionalnih zimskih kotorskih karnevalskih fešti, karneval na Prčanju, istakla je, već decenijama daje poseban ritam i čar februaru u našoj Boki.

“Kulturni centar s ponosom podržava ovakve manifestacije, jer one čuvaju identitet mjesta i snažno povezuju lokalnu zajednicu. Posebnu zahvalnost dugujemo svima koji su tokom ovih pedeset godina karneval nosili, stvarali i sačuvali, organizatorima, učesnicima, mještanima i prijateljima Prčanja. Bez vaše energije, entuzijazma i ljubavi prema tradiciji, ovaj jubilej danas ne bi postojao”, dodala je ona.

Prisutni/e su čuli/e i svjedočenja starijih mještana (Nika Kondanarija, Sava Počeka i Zorana Brguljana) koji pamte prve karnevalske povorke, nastanak testamenata prčanjske večere “Pašticade”, ali i onu svakodnevicu “našeg malog mista” u kojem je „narod u pasana vremena do u tanke pretresao svaki novi škerac i ćakulu”.

Mještani/ke su se prisjetili/e i prve karnevalske lutke, koju je izradio Prčanjanin, meštar Božo Grandis, u konobi Buhvaldove kuće, kao i prvog “krnja”, Buzda Babaluka Tumbanovića, spaljenog na prčanjskom mulu 13. marta 1976. godine.

Posebnu pažnju privukle su i priče mladih konstruktora karnevalskih lutaka (Vitomira Vujovića i Božidara Belana), koji su govorili o savremenim pristupima očuvanju tradicije i simbolici današnjih krnevala.

Razgovarano je i o ulozi djece i mladih, kao budućih nosilaca karnevalske tradicije, čijim se uključivanjem obezbjeđuje njeno trajanje.

Najmlađi član NVO „Bope“, Josip Belan, naglasio je da karnevalski odbor okuplja tri generacije njegove porodice, te da će tradiciju nastaviti zajedno sa svojim vršnjacima.

Organizatori su ovom prilikom, između ostalog, zahvalili: kapu kotorskog karnevala Luki Knezoviću, kapu prčanjskog karnevala Ilku Maroviću, predsjedniku Udruženja “Fešta” Vasiliju Bajroviću, crnogorskom humoristi Draganu Sklenderu Peleu, direktorki Osnovne škole “Ivo Visin” Prčanj Petri Ćetković, sponzorima i svim prijateljima karnevala, bez kojih ova manifestacija ne bi bila moguća.

Program je moderirala novinarka-urednica Radio Kotora Sanja Čavor, a u muzičkom dijelu programa nastupila je Isidora Nikolić.