Zabava

Doajeni italijanske strip scene, crtačke legende Anđelo Stano (Angelo Stano) i Karlo Ambrozini (Carlo Ambrosini) potvrdili  su dolazak na ovogodišnji Hercegnovski strip festival (HSF) koji će se održati od 2. do 7. septembra na više lokacija u Herceg Novom i Boki. Neumorna ekipa HSF-a u 2022. godinu je ušla sa velikim brojem pripremljenih programa i fantastičnim iznenađenjima. Dobar glas o najatraktivnijoj regionalnoj manifestaciji posvećenoj devetoj umjetnosti daleko se čuje pa je lista svjetskih zvijezda stripa koji žele da dođu na HSF više nego impresivna. Prošlogodišnje, petnaesto izdanje festivala po mnogima je bilo i najbolje ikad viđeno na ovim prostorima, a jesenji mjeseci koji su uslijedili bili su rezervisani za intenzivan rad na pripremi i šestnaestog izdanja ali i dodatnih programa i otpočinjanja novih projekata i saradnji HSF-a sa institucijama posvećenih umjetničkom stvaralaštvu u Crnoj Gori.

Nakon što su u decembru najavili prvu specijalnu gošću, sjajnu Danu Dimat iz Francuske i zvaničnu saradnju sa British Councilom u Crnoj Gori i Filmskim centrom Crne Gore u realizaciji masterclassova iz storyboardinga koje će svim zainteresovanim umjetnicima, ali i crnogorskim studentima držati William Simpson, došlo je vrijeme za dvije senzacionalne najave dolaska Stana i Ambrozinija.

Anđelo Stano je jedno od najvećih imena italijanskog stripa svih vremena. Autor prvog broja i glavni crtač kultnog serijala Dilan Dog, vještinu je učio od velikana Huga Prata i Alda di Đenara. Počeo je sa radom na raznim magazinskim stripovima već sedamdesetih godina, a deceniju kasnije radi na stripovima kao što su Čarli Čarlston i Suzi Strajk, za Korijer Boj, strip magazin italijanskog dnevnika Korijere dela Sera. Tada upoznaje Ticijana Sklavija, tvorca Dilana Doga, koji ga poziva da se uključi u ekipu koja priprema novog junaka, štaviše daje mu dužnost da nacrta prvi broj. Stano od tog momenta posvećuje svoju čitavu karijeru ovom junaku i po mnogo čemu, postaje parametar po kojem su i ostali legendarni crtači formirali svoje vizije popularnog „istraživača noćnih mora“. Autor je mnogih ključnih epizoda Dilana Doga, ali i svih naslovnica redovne serije od broja 42 do broja 361 kao i mnogih naslovnih strana van redovne serije. Oprobao se i kao kompletan autor strip junaka koji mu je promijenio život, pa je tako epizodu 315 „Legija kostura“ napisao, nacrtao i za nju uradio naslovnu stranu.

Karlo Ambrozini je još jedan velikan italijanskog stripa i nezaobilazno ime kada je riječ o Dilanu Dogu. Karijeru je započeo sedamdesetih godina crtajući stripove za velike italijanske izdavačke kuće Dardo, Ediperiodići i Mondadori. Već 1980. godine dobija priliku da radi za najvećeg izdavača, Boneli Editore, i to ni manje ni više nego na vanserijskom strip serijalu Ken Parker sa Đankarlom Berardijem. Na ovom serijalu ostaje do samog kraja i autor je završne epizode redovne serije. Ubrzo radi i za druge poslodavce gdje se prvi put pojavljuje kao kompletan autor na serijalu Niko Makia. U tim Dilana Doga ulazi 1987. godine i to u obje uloge crtača i scenariste. Izdavačka kuća Boneli pruža priliku Ambroziniju da maksimalno iskaže svoj talenat, te uporedo sa radom na Dilanu Dogu, on za njih stvara novi strip, Napoleone, za koju piše skoro sva scenarija, ali i crta poneku epizodu. Godine 2005. dobija, po mnogima, najveću čast u italijanskom stripu, a to je da crta lik Teksa Vilera za koji realizuje broj 19 specijalne serije. Ubrzo zatim, stvara još jedan uspješan novi serijal pod nazivom Jan Diks, a potpisuje i nekoliko epizoda iz serijala „Jedno doba jedna priča“ i „Siročad“. Ambrozini je i danas aktivan scenarista i crtač u timu Dilana Doga.

Uz sve ovo neumorna HSF ekipa priprema i sedmo izdanje Zimskog strip vikenda koje će se održati u martu i željno iščekuje rezultate apliciranja da naša najbolja manifestacija posvećena devetoj umjetnosti koja je stekla izuzetan evropski i svjetski renome, dobije i zvaničnu potvrdu da je država prepoznala njegovu vrijednost i dodijelu Hercegnovskom strip festivalu status Manifestacije od značaja za kulturu Crne Gore.

Saopštenje - HSF