Alat za prilagodljivost

  • Veći tekst
  • Font za disleksiju
  • Podebljanje teksta
  • Crno-bijelo
  • Visoki kontrast
  • Kursor
  • Resetuj
  • Pristupačnost

Zabava

07.07.2020
1557

STAMATOVIĆ: MUZIKA JE ZA MENE LJUBAV

Muzička produkcija i dizajn zvuka su oblast u kojoj se prepliću muzička I audio vizuelna umjetnost. O ovoj temi, gostojući u emisiji Radio Kotora "Ljetnje priče", za naše talase govori inžinjer zvuka, muzički producent i dizajner zvuka iz Kotora Dušan Stamatović.

“Muzička produkcija je proces kreiranja muzičke numere ili albuma, a muzički producent je osoba koja stoji iza cijelog projekta. Muzički produkcient kreira ideju projekta, nadgleda proces snimanja i obrade muzike, sarađuje sa muzičkim umjetnicima i pomaže im da unaprijede tekst i aranžman. U nekim slučajevima muzički producent piše muziku ili je čak zadužen za mastering i post produkciju. Kod nekih projekata uloga muzičkog producenta  je kontrola budžeta, upošljavanje muzičara i pjevača, angažovanje studija, audio inženjera itd. Sama riječ dizajn predstavlja proces kreiranja” – kaže Stamatović.

Prema njegovim riječima, dizajn zvuka  vezuje se za film, televizijsku produkciju, pozorište, snimanje i reprodukciju zvuka, live nastupe, post produkciju, radio itd. U muzičkoj produkciji, objašnjava Stamatović, dizajn zvuka predstavlja obradu već nasnimljenih instrumenata kao i kreiranje zvučnih efekata koje upotpunjuju neku numeru.

“Moderna muzika, film i pozorište gotovo se ne mogu zamisliti bez dizajna zvuka. Sav taj proces kreiranja, nasnimavanja, reprodukcije zvuka i zvučnih efekata je dizajn zvuka. U Americi osoba koja kreira surround zvučni sistem u pozorištu naziva se dizajner zvuka. Zvučni efekti za film se ne kreiraju snimajući odgovarajući zvuk u prirodi, već pronalazeći način da se stvori novi zvuk za to. Primjer iz filma je zvuk gusjenice malog Wall-E robota koji je kreiran snimanjem zvuka vuče platnenog džaka po parketu. To stvaranje novog zvuka predstavlja pravi dizajn zvuka” – navodi Stamatović.

On ističe da je veza sa modernom vizelnom  umjetnošću jednostavna. “Bez zvuka, slika je manje interesantna, nije potpuna i ne ostavlja utisak živog na nas” – ističe Stamatović.

On navodi i da moć umjetnosti nije ograničena.

“Imaš mogućnost da stvaraš i ne moraš da zavisiš od drugih. Nebitno je da li se radi o muzici, slikarstvu, vajarstvu - ti ćeš da stvaraš kao slobodan umjetnik. Kada je u pitanju položaj umjetnika kod nas, mišljenja sam da su, konkretno slikari u nešto boljem položaju jer postoji Udruženje likovnih umjetnika u Crnoj Gori. Muzički umjetnici se sami snalaze. Ali moć umjetnosti i stvaranja nije ograničen, iako ne postoji muzička scena, novčana sredstva su ograničena. Ali uz dobru volju, sve se može postići” – kaže Stamatović.

Da bi neko mogao da upiše Akademiju umjetnosti, odsjek za muzičkog producenta i dizajnera zvuka, objašnjava Stamatović, potrbno je da ima makar osnovno muzičko znanje i diplomu.

“Za mene je bilo potrebno da znak neki instrument da sviram ili da pjevam. Iako sam tada svirao gitaru, na prijemnom ispitu sam svirao klavir” – navodi Stamatović.

On ističe i da su znanje i iskustvo koje stekneš na fakultetu veoma važni za muzički razvoj.

“Pored teorije koja se uči na fakultetu, imaju i dosta praktičnog dijela. Proširio sam svoja znanja na Akademiji, u odnosu na to što sam znao prije odlaska na fakultet. Fakulteti uvijek imaju ograničenost u sredstvima i mogućnostima koje mogu da pruže svojim studentima. Zato student moraju imati želju da napreduju i uče, a fakultet je tu da gradi tvoj put, usmjerava te i proširuje tvoja znanja” – ocjenjuje Stamarović.

On smatra da je, za profesiju muzičkog producenta i dizajnera zvuka, pored talenta, neophodan trud i rad.

“Uvijek mora da se radi, vježba i uči nešto novo. Moramo ići i u korak sa napretkom tehnologije” – ističe Stamarović.

Kada je u pitanju kritičko mišljenje u muzici, Stamatović smatra da se ono stiče vremenom.

“Slušanjem muzike svako od nas pronalazi svoj senzibilitet. Da bi neko bio kritičar mora dosta vremena proći i u toj struci mora biti na visokom nivou, kako bi se njegovo mišljenje uvažilo” – navodi Stamatoić.

On ocjenjuje da je mana današnjih muzičkih škola to što se u njima ne izučava moderna muzika, već su sve opredijeljene isključivo za klasičnu muziku.

“Muzika za mene predstavlja ljubav. Kada izađeš pred ljude za DJ pultom i kroz muziku pokušavaš njih da pokreneš na ples – to je nevjerovatan osjećaj. To je u jednu ruku i psihologija. Pustiš neku pjesmu i posmatraš da vidiš da li će se publici svidjeti. Nalazim načine kako da ljude pokrećem kroz muziuk. I kada uspijem u tome,  onda sam ispunjen” – kaže Stamatović koji je pod pseudonimom Stamm nastupao rame uz rame sa velikanom muzičke scene Paul Van Dyk-om.

“Warm up set pred njegov nastup za mene predstavlja veliko iskusto. Radi se o velikim zvijezdama koje zahtijevaju neki određeni način uvoda za njihove nastupe i nivo spremnosti. Veoma je bitno da se pripremi masa za tako veliku zvijezdu” – smatra Stamatović.

On je za naš program govorio i o svom random angažmanu na američkoj kruzing kompaniji koje traje već dvije godine.

“Radim za jednu američku kompaniju kao audio inžinjer u pozorištu. Takođe, radim i kao inžinjer zvuka, tj. servisiram cijeli kruzer, u kome se nalaze kafići i restorani, zvukom. Predstave koje radim su uglavnom iz produkcije Brodveja što zahtjeva da sve bude na visokom nivou” – kaže Stamatović.

On navodi da inspiraciju za svoj rad crpi svuda oko sebe.

“Inspiraciju pronalazim i u drugim muzičarima. Slušajući njihova djela i stvaralašvo, uvijek dobijem neku inspiraciju. Stvaram kako se osjećam.

Ponekad radim underground muziku, dakle, nešto što je mnogo više za mene samog, nego za širu publiku. A ponekad stvaram muziku za širu masu, koja može da se sluša i u klubu i u restoranu i na plaži” – navodi Stamatović.

Još kao mali Dušan je pokazao interesovanje za muziku. Uporedo sa osnovnom školom završio je muzičku školu "Vida Matjan" u rodnom gradu, svirajući gitaru. Tokom srednjoškolskih dana zarađivao je za džeparac kao DJ i tehničar zvuka. Po završetku srednje škole 2009. godine odlazi za Beograd gdje upisuje Akademiju umetnosti, odsjek dizajn zvuka i muzička produkcija. Pet godina kasnije vraća se u Crnu Goru gdje nastavlja da radi u struci kao freelancer. Za svo ovo vrijeme paralelno stvara svoju muziku i povremeno nastupa po crnogorskim kafićima i klubovima. Godine 2018. odlazi u inostrastvo da radi kao audio inženjer za američku kruzing kompaniju. 

Podijeli na: