Zabava

Tekst: Biljana Marković
Foto: Radio Kotor / B.M.

Tradicionalni Prčanjski karneval održan je danas, uz prisustvo velikog broja posjetilaca, čime su svečano otvorene Zimske kotorske karnevalske fešte 2024. godine.
Karnevalska povorka, praćena mažoretkama i Gradskom muzikom Đenovići, krenula je od Osnovne škole „Ivo Visin“, a ovogodišnjem „krivcu“ za sve nedaće koje su mještane/ke zadesile u protekloj godini-Mondu Palamudosu, zvanom Mića, sudilo se na mulu prčanjskom, gdje je nakon donijete presude spaljen na lomači.

Prethodno je prisutne, u ime Nevladine organizacije “Bope”, pozdravila Sanja Čavor, a potom fešte otvorio kapo kotorskog karnevala Branko Knezović.

Nakon što za kraljicu karnevala, proglasio Teu Grgurević, krunisao je, a ona pozdravila prisutne. 

“Nadam se da ću prikazivati i baštiniti ovu našu tradiciju u najboljem svjetlu”, poručila je ona.                                                                 

“Februar nije samo mjesec mačaka, ferbuar je mjesec karnevalskih fešti. Zato ih ja sada proglašavam otvorenim. Sada neka se podigne i zavijori zastava Kotorskog karnevala, a svima nama na čast. Živjeli i neka počnu fešte”, rekao je kapo. Uz podizanje karnevalske zastave, riječ je dao kapu Prčanjskog karnevala Ilku Maroviću, koji je mještanima čestitao što su oni nakon više od pet stotina godina otvorili “kotorski karnevalski bal”.

Uslijedilo je tradicionalno suđenje ovogodišnjem krivcu za sve nedaće koje su zadesile mještane/ke u pasanoj godini.

Predsjednik suda je podigao pravosnažnu optužbu i otvorio sudsku proceduru.
Iznoseći javnu optužnicu, tužilac Freškin Grop oliti Karonja, krnevalu je na teret stavio da je mjesno mulo dao na tender, pa se građani/ke ne mogu prošetati, ni okupati od “silnijeh rupa i ruvina, motora, auta, raznijeh kombija i ostalih tehničkih vozila”, ali i da je svakome odobravao prekopavanje mjesnog puta.

Optužio ga je da je tek poslije nekoliko godina propusta shvatio potrebu za izgradnjom kanalizacionog sistema na Prčanju, a za to vrijeme izdavao dozvole za gradnju velikih hotelskih sistema. Posebno je kriv za mjesnu rasvjetu “koja je u raspadu”, pa se ne zna čija je dužnost da je održava, opštinskih organa ili JP Morsko dobro.

Dodao je da se Mondo Palamudos tereti i što masline nijesu dobro rodile, a grijeh mu je i što je postavio “onoliko semafora, iako su pametni, pa se tako stvaraju kilometarske kolone od Dobrote, a i od Prčanja”.  

“Kada počne, ma se još ne zna, izgradnja sistema ala merde, lećećemo kao anđeli, pa nam semafori neće trebati. Na ultimo ga krivim što je ovome jadnome narodu ovi nesretni popis uvalio, kao da nam popisivanja i potpisivanja svih ovih godina, nije dosta bilo. Mislim da je sve već iznijeto sasvim dovoljno od njegovijeh bulikana i škeraca što nam je u pasanu godinu činio, pa predlažem časnome sudu da ga zbog svega toga osudi na kaznu smrti kako bismo se toga zla na vrijeme trsili”, naveo je tužilac u optužnici.

Odbrana je ustvrdila da krnjo nije kriv, zahtijevajući da se pusti i brani sa slobode, uz mogućnost sudskog poravnanja.

Krnjo, poručila je braniteljka Šjora Lajona Kukumar zvana Kuneta, nije kriv za prčanjsko mulo, jer bi Prčanj da nije glisera koje voze turisti bio “šljatina”, a negirala je njegovu krivicu i povodom kopanja puteva po Prčanju, navodeći da su za to krivi “oni iz kotorske komunitadi, koji nijesu ispoštovali svoje obaveze prema investitorima za plaćene komunalije, za merde, struju, vodu i ostalo, pa one neđe moraju prolaziti, ne vazduhom, nego prekopavanjem našijeg kolovoza”.

Nije kriv, ustvrdila je, ni što vlast već niz godina planira izgradnju sistema “ala merde”, kao i u vezi mjesne rasvjete, jer su jedni “lampioni u nadležnosti komunitadi”, a drugi u nadležnosti Morskog dobra.

“Možete vjerovati, koliko sam čula, pod morskim dobrom je i rijeka Škurda, teren škole, pa i svi okolni lampioni. Ko zna, možda je Morsko dobro starije od rijeke Škurde, terena škole sa svijem lampionima. Neće puno vremena proć, pa će se, za sikuro, firma Riječno dobro osnovat. Što se tiče ovakve istrošene gradske komunitadi, koja izgleda kao šljatina, on je najmanje kriv. Naš Mondo nikoga nije glasovao, pa nije nikakvog uticaja, na bilo koga imao. Samo je dobra djela činio, pomagao đe je mogo, ma se taj njegov trud nikome nije sviđao. Krivite ga da masline nijesu dobro rodile i da vi ne možete podmazati đe škripi. Kako vas nije sramota da ga za to teretite, on nema moć da može prirodom komandovati. Zar ne vidite da u jednoj ruci drži grančicu masline, a u drugoj bijelog goluba, oliti golubicu, što simbolizuje mir i slobodu i sve ostalo čovješno među nama i svijema koji to gledaju kao upaljenu iskru, oliti svijetlo spasa na kraju tunela-za mir, zdravlje i sreću u ovim tmurnim vremenima”, poručila je braniteljka.

Što se popisa tiče, to je, kaže, jedna sasvim uobičajena demokratska procedura, uz pitanje kakve veze Mondo Palamudos ima sa “glupo” postavljenim „pametnim“ semaforima i sa gužvom u kolonama auta.

“Mnogo ste narod modernizovali, pa sad trpite i snalazite se, jer i prije smo živjeli bez semafora i auta. Naučite narod da se vozu bicikletama, da autima na pijacu ne dolaze, nego da ih doma ostave, pa malo pješke, busom, pa makar i trotinetom, oliti barkom dolazu”, rekla je braniteljka zatraživši da se njen klijent brani sa slobode kako bi nastavio da živi, uz obećanja dobrog ponašanja i kauciju “u kešu ili nekretninama od meleonskih vrijednosti”.

Predsjednik suda je nakon izlaganja konstatovao da je Palamudosu dokazana krivica i osudio ga na smrt spaljivanjem na mulo prčanjsko.

Uz taktove posmrtnog marša koji je odsvirala Gradska muzika, krnjo je skončao na lomači.

Nakon spaljivanja krnevala, u Domu slobode održan je dječiji maskenbal, a mališane je zabavljao Šanta Panta. 

Prvo mjesto i nagradu u iznosu od 150 eura osvojila je grupna maska “Prčanjska loćika”, prvog razreda OŠ “Ivo Visin” Prčanj, drugo i nagradu od 100 eura, “Razigrani stolovi”, grupna maska učenika četvrtog razreda ove škole, a treće i nagradu u iznosu od 70 eura, “Stari Egipat”, grupna maska učenika sedmog razreda iste škole. Utješne nagrade, u vidu paketa slatkiša, pripale su maskama: Bundevica i Munja Mekvin, Ronioci i Wednesda.

Organizatori karnevalskih svečanosti na Prčanju su Nevladina organizacija “Bope” i Mjesna zajednica (MZ) Prčanj.

Prčanjskim karnevalom su otpočele karnevalske svačanosti, koje će trajati do 25. februara.

Večernji program nastaviće se na gradskoj rivi koncertom Adija Šoša od 20 časova, u okviru Kotorskih zimskih svečanosti, odnosno Kotor Winter Festa, u saradnji sa JU Kulturni centar “Nikola Đurković”.

Karnevalske dane obilježiće i dvije papalade - prčanjska „Pašticada“ u Domu slobode 10. februara od 19 časova, nakon koje je planiran večernji koncert Stele Rade na kotorskoj rivi i Karnevalska takmičarska njokada u ŠC „Kamelija“, 16. februara od 19 sati.

U saradnji sa ŠC „Kamelija“ 17. februara u 17 časova i 30 minuta počeće Dječiji maskenbal.

Veliki maskenbal biće u petak, 23. februara od 21 sat u P.C. “Vukšić”. Goste će zabavljati ansambl “Toć” i klapa “Asa voće”.

Zimske karnevalske fešte završavaju se u nedelju, 25. febuara, velikom karnevalskom povorkom, suđenjem i spaljivanjem karnevala, koncertima lokalnih bendova - Vis “Tetra” i ansambl “Toć” i koncertom “Crvene jabuke” na Trgu od oružja.

Na dan karnevala izaći će i humorističko - satirični list „Karampana“. Kutija predviđena za dostavljanje tekstova koji čine sadržaj ovog lista već se nalazi na Kamenom kiosku, ispred glavnih gradskih vrata.

Organizator je JU Kulturni centar Nikola Đurković Kotor, suorganizaror lokalna Turistička organizacija, a pokrovitelj Opština Kotor. Medijski sponzori su: RTVCG, Radio Kotor, Boka news, Travel Montenegro, Kotor.info, Share Montenegro, Feral Bar i Culture corner.