Zabava

29.07.2020
317

BUZDOVAN: MORAMO VIŠE PROSTORA DATI LOKALNIM STVARAOCIMA

„Radio Kotor“ , „ Evropo zbogom“, „In memoriam“, „Sve će to narod platit“ , „Na kotorskom dvoru“, “Princeza i žaba”, „Hotel Promaja“, „Crnogorac u Tranziciji“ – samo su neke od predstava koje čine bogat stvaralački opus kotorskog “Teatra 303” za četiri decenije rada, trajanja i opstajanja, odolijevajući rubu vremena.

Gostujući u emisiji Radio Kotora “Ljetnje priče” osnivač, direktor kotorskog teatra i reditelj Dragan Buzdovan govorio je, između ostalog, o obilježavanju ovog značajnog datuma kako za Teatar 303, tako i za grad Kotor, zatim o nagradama, uspjesima, radu sa mladima, projektima, dječjem teatru i predstavama. Prenosimo vam djelić te priče.

Za naš program Buzdovan se prisjetio samih početaka Teatra.

“To je veliki podvig - četrdeset godina opstati sa ovakvom vrste programa, satire, humora, premda mi imamo i druge sfere djelovanja. Mi smo počeli u drugoj polovini 1980. godine. Bilo je planirano da proslavimo 40 godina rada i trajanja u novembru mjesecu. Planirali smo napraviti veliku manifestaciju i tom prilikom izraditi i monografiju Teatra 303. Imali bi šta i da pokažemo i da se podiči i Teatar, i grad i Crna Gora sa svim našim nastupima i nagradama koje smo osvajali” – priča Buzdovan.

On navodi da je zbog pandemije koronavirusa manifestacija otkazana za početak 2021. godine, ukoliko situacija sa koronavirusom bude dozvoljavala da se tada održi proslava.

“U aprilu 1981. godine imali smo prvu našu predstavu. Tako da ćemo proslavu posvetiti 40 godina od prvog nastupa, ne od osnivanja. Kotor je grad bogat duhom. Odlučio sam da druženje koje je postojalo u Kotoru prije četrdesetak, pedesetak godina prenesem na maskenbale i karnevale i formiram malo kotorsko pozorište. U vrijeme zemljotresa je zavladalo mrtvilo u gradu. Osjećala se potreba da neko povuče akciju da se udruže svi kulturni stvaraoci: klape, horovi, dječiji horovi. Na prvoj manifestaciji koju smo održali u Škaljarima u Domu kulture pokazali smo da grad ima snage u više djelatnosti da se razvija” – kaže Buzdovan.

Nakon toga, ističe on, posvetili su se isključivo pozorišnoj djelatnosti.

U Kotoru starom gradu se nazivao naš prvi serijal, a cilj je bio da pozivamo talente, muzičare, komičare, klape. Za 4 ili 5 godina takvog rada u Kotoru smo afirmisali puno omladine pa smo osnovali i festival Glas Boke. Vidjeli smo kroz te programe da ima dosta djece koja se bave pjevanjem, pa smo osnovalii dječiji festival. Žao mi je što se taj festival ugasio jer mi nismo imali snage, a grad nije imao sluha da se taj festival održi, a bio je originalni dječiji festival. To je bio izvanredan festival - preteča svih festival u Crnoj Gori. Ali izgleda da u Kotoru mi sve prvi postavimo i zbog neke neadekvatne podrške onih koji imaju novac i koji trebaju pružiti podršku, ugasi se” – ocjenjuje Buzdovan.

Prema njegovim riječima, četvrta generacija glumaca koje je oformio “Teatar 303” broji tridesetak članova. Među njima su, pored Buzdovana: Nađa Mirković Pjetrović, Katarina Igić, Ilko Marović, Ivona Vukašinović, Milica Kašćelan, Andrea Marić, Andrea Drašković, Ksenija Maslovar, Sara Čizmović, Ranko Ristovski Gumeni.

“To je jedno veselo društvo koje se okuplja. Vidio sam da imaju volje. Uvijek im kažem: Nemojte ovdje da dolazite ako vam je ovo napor. Ako ovo volite, vrata su otvorena. Talenta neko ima, neko ne, ali svako može naći svoje mjesto u Teatru 303, samo ako ima volju” – ističe Buzdovan.

On navodi da je “Teatar 303” imao preko 200 učesnika koji su godinama radili.

“Moj moto je - igrajmo se. Kad se igramo, to radimo za nas, a istovremeno se igramo i za publiku. Ako potrefimo i ideju i moto te manifestacije ili predstave, onda je to pun pogodak. Jer kad imate publiku, imate i budućnost. Ne trebate se bojati” – kaže Buzdovan.

O uspjesima Teatra govore i mnogobrojne nagrade koje su osvojili. Podsjetimo da je “Teatar 303” 1987. godine postao šampion smijeha na Turniru duhovitosti u konkurenciji čak 32 grada iz bivše Jugoslavije.

“Ta nagrada nam je puno značila. To takmičenje je trajalo pola godine. Obaveza je bila smijeh na svoj račun, odnosno smijeh iz svoje sredine. Mi smo to morali sami da finansiramo. Igrali smo predstave i novac koji bi zaradili od ulaznica investirali bi u autobus da odemo na takmičenje. Dogurali smo do polufinala koje je bilo organizovano u Budvi. Finale se održalo 1. maja 1987. godine u Budvi u tadašnjoj njihovoj pozorišnoj dvorani. Nagrada je bila mini bus sa 17 mjesta. Mi mo svojim programom prosto iznenadili sve sudionike toga takmičenja jer smo imali lepršav program, zabavan. Žiri je bio u jakom sastavu a publika nas ne nagradila velikim aplauzom” – prisjeća se Buzdovan.

On ističe da je nagrada – autobus petnaestak godina služio Kotoru i kotorskim društvima.

“Pomagali smo svima – od Gradske muzike, pa do klapa, horova. Svako je koristio taj autobus. Želja nam je sada, ako budemo našli nekog sponzora, da taj autobus malo sredimo i da napravimo atrakciju, oldtajmer i da ga koristi grad za manifestacije: od karnevala pa do nekih sličnih lokalnih manisfestacija kroz Boku” – ističe Buzdovan.

Prema njegovim riječima, 1983. godine osnovano je i dječje pozorište “Teatra 303”. Tada su odigrane tri adaptirane predstave: “Crvenkapa”, zatim “Crvenkapa u carstvu Štrumfova” i “Ivica I Marica”.

On se osvrnuo na činjenicu da je još osamdesetih godina postojao teatar za djecu, a u današnje vrijeme u Crnoj Gori ne postoji dječje pozorište, dakle pozorište koje isključivo radi predstave za djecu.

“Valjalo bi da imamo jedno takvo dječje pozorište. A da ne kažem neko jače pozorište. Kotor je imao svoje pozorište, ali nažalost kao i sve što mi imamo kvalitetno - mi krenemo, drugi preuzmu i otišlo je za Podgoricu. Zašto ne napravimo nešto da mi lokalci gostima pružamo. Tu imam zamjerku i na Kotor Art i na Kotorski festival pozorišta za djecu. Moramo malo više prostora dati svojim stvaraocima. Ako već dolaze gosti preko ljeta, odvojimo dva dana za domaće amatere. Puno to znači našim ljudima da prezentuju svoj rad. A i gosti kada dođu vole da vide nešto autentično sa ovih prostora” – ocjenjuje Buzdovan.

On je govorio i o projektu “U susret mjesnim zajednicama”.

“Imali smo tri serijala. Prvi serijal je bio 2017. godine sa predstavom Na kotorskom dvoru. Posjetili smo sve mjesne zajednice, one gdje je bilo moguće izvesti predstavu jer je scenografski zahtjevna. Pa smo imali drugi serijal 2019. godine sa komedijom Crnogorac u tranziciji. Ona se mogla igrati u više mjesnih zajednica, čak smo igrali i na Trojici, iako to nije mjesna zajednica. Na trećem serijalu smo konkurisali kod Opštine Kotor. Moram pohvaliti prvi put da je neko imao razumijevanja iz Sekretarijata za kulturu sport i društvene djelatnosti, imao je sluha i za našu veliku komediju Hotel promaja dobili smo oko 4 hiljade eura i igrali u 7 mjesnih zajednica. To je zadovoljstvo kada vi odete u mjesnu zajednicu i omogućite nekim starim ljudima da ne moraju da putuju, troše novac da bi gledali predstavu. Ti domovi kulture treba da žive, ne samo za vrijeme izbora. Sad treba samo nastaviti u tom pravcu. Nuditi folklore, muzičke, poetske večeri. Sve što ima u centru grada, treba ponuditi i mjesnim zajednicama. Šteta je da se domovi kulture ne ožive prigodnim programima, pogotovo tokom zime” – objašnjava Budovan.

On je govorio i o ulozii reditelja i tekstopisca u “Teatru 303”.

“Napisati komediju, satiru i paziti pri tome da trajete, da gledate da sve upakujete, da budete konkretni, aktuelni, žestoki ako treba i da svojim programom opomenete one koji bi trebali stvarnost da naprave malo boljom, da nam bude život malo dostojanstveniji i ljepši - nije lako. Kada pišem predstavu potrebno mi je oko mjesec dana, kada sam dobre volje i inspirisan da napravim, prema svom sudu, solidan tekst koji bi se mogao uobličiti u jednu predstavu. Onda imate odabir glumaca i probe sa njima koji to mogu, a koji ne mogu izvesti. Zatim slijedi prepravka teksta i prilagođavanje glumcima, vodeći računa da ne izgubite aktuelnost i poentu. Tako da ni malo nije lako. Gledamo da budemo aktuelni. Hotel promaja je predstava koja je pisana za 2017. godinu. Odigrali smo je u aprilu 2018. Sljedeće 2019. je nismo igrali, ali smo je odigrali 2020. godine. Toliko je aktuelna. Kod nas se smjenjuju prilike i naši političari ili ljudi koji mogu da nam poprave situaciju u kojoj se nalazimo, vrlo malo to i rade. Tako da nama predstava može da bude aktuelna i više godina” – priča Buzdovan.

Kako navodi, komedija “Crnogorac u tranziciji” je osvrt na dešavanja u poslijeratnom periodu i pogled na našu tranziciju od doba komunizma do današnjeg pluralizma.

“Priča je isprepletana događajima koji su bili značajni za našu sredinu i isti su obrađeni sa puno doze satire i humora. Ova komedija-monodraa obuhvata period, po mom mišljenju, kada smo živjeli bezbrižno i sa malo bili zadovoljni, pa sve do današnjice kada je pohlepa za bogatstvom nadjačala i zdravi razum. Humor je prisutan od početka do kraja priče jer je naš glavni moto da trebamo, prije svega, nasmijati gledaoce i omogućiti im da u tih sat vremena zaborave na probleme koji ih okružuju” – ističe Buzdovan.

On navodi da Predstava “Hotel promaja” na komičan način preslikava pogrešne investicije u našoj zemlji.

“Prikazuje bahati odnos modernih investitora prema radnicima i prema društvu u cjelini. Kotroverznim investitorima je promaja u glavi i džepu, ali od svojih neostvarenih želja ne vide stvarnost, a kamoli uništenu budućnost svojih zaposlenika. Kroz predstavu provejava žal za starim, dobrim vremenima kada su pošten rad i radnik bili cijenjeni” -  kaže Buzdovan.

Prema njegovim riječima, predstava “Princeza i žaba” rađena je u koprodukciji sa Kulturnim centrom “Nikola Đurković” Kotor.

“Urađena je po motivima priče za djecu Kralj i žaba i nadograđena likom vještice Virus koja ubacuje svoje viruse u mobilne telefone, kompjutere i tako upravlja kraljevstvom. Pored nje, tu je i lovac koji pomaže kralju i najmlađoj princezi da se oslobode virusa i pronađu mladog princa kojeg je vještica pretvorila u žapca. Današnje društvo opsjednuto je virtuelnim svijetom i zato bajka nosi jaku poruku da se djeca vrate pravim vrijednostima: knjizi, igrama u prirodi, druženju i drugarstvu. Društvene mreže ugasile su čaroliju i bajkovitost sa kojom svako dijete treba da raste, pa je u priči najmlađa princeza predstavljena kao oličenje igre, mašte i svega što krasi djetinjstvo. Predstava je u duhu vremena i namijenjena je djeci uzrasta 4+ ali je istovremeno poučna i za roditelje” – priča Buzdovan.

On je podsjetio i na manifestaciju “Smijehom u srijedu” koja je odložena zbog mjera NKT-a.

“Glavni moto je druženje. Volim da se družim, da izlazim, volim svakog dana da budem dio Starog grada, da sjednem, popijem kafu sa društvom, da se nasmijem i čujem šta je dobro, a šta loše u društvu i takve stvari volim da pretočim u jednu priču sa nekom pozitivnom porukom, ne bi li došla do ovih koji ne vide nikoga, ne vide društvo” – kaže Buzdovan koji inspiraciju za svoje predstave nalazi u duženju.

“Potrebno je živjeti i družiti se. I odatle možete crpiti pozitivne inspiracijje za život i djelovanje . Jer ako se zaključate u samog sebe, to je tragedija i osobe i društva u nekim kasnijim vremenima” – poručuje Buzdovan.

 

(Foto: arhiva “Teatra 303”)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Podijeli na: