Sport

Organizam u uslovima visokih temperatura vazduha funkcioniše pod posebnim opterećenjem.

Prema riječima profesora fizičkog vaspitanja Božidara Tujkovića koji je bio gost naše današnje emisije “Nedjeljni razgovor”, organizam je složen biološki sistem podešen da uobičajenim rasponima promjena temperature održava normalno funkcionisanje u neuobičajenim uslovima, kao što jesu velike vrućine, ali naš organizam, ističe, tad svakako radi pod posebnim opterećenjem.

“ Zdrav organizam se lakše prilagođava otežanim uslovima u odnosu na ljude koji pate od hroničnih oboljenja, poput kardiovaskularnih , cerebrofaskularnih, respiratornih, dijabetesa ili bubrežnih oboljenja  kao i nekih drugih  zdrastvenih poteškoća. Na visoke temperature su osjetljiva posebno mala djeca, trudnice, gojazne osobe i sve druge osobe koje vježbaju ili rade na otvorenom prostoru, zbog direktne izloženosti dejstvu sunčevih zraka” – kaže Tujković.

Zbog visoke temperature vazduha gubi se tečnost, a organizam se od toga “brani” pomoću širenja krvnih sudova na koži, što za posljedicu ima, prije svega, pad krvnog pritiska.

“ Uzrok tome je gubitak elektrolita i pad pritiska zbog raspoređivanja krvi u proširenim krvnim sudovima. U ovim uslovima najčešći mehanizam odavanja toplote jeste znojenje. Ono samo po sebi ne snižava tjelesnu temperaturu nego se to postiže isparavanjem znoja sa površine kože kojim se postiže efekat rashlađivanja. Na taj način organizam može izgubiti i do dvije litre tečnosti za sat vremena sto je ogroman stres za organizam koji vodi ka dehidrataciji i drugim ozbiljnim zdrastvenim stanjima od kojih bi izdvojio sunčanicu i toplotni udar što su i dva najpoznatija simptoma odnosno posljedice” – kaže Tujković.

Sunčanica nastaje usljed dužeg izlaganja nepokrivene glave dejstvu sunčevih zraka , a simptomi se, ističe,  javljaju šest do dvanaest sati nakon maksimalne izloženosti suncu. “ Ispoljavaju se u vidu malaksalosti, vrtoglavice, jake glavobolje, mučnine, ubrzanog pulsa i nesvjestice” – kaže Tujković.

Toplotni udar, objašnjava, nastaje zbog otkazivanja mehanizma u organizmu koji reguliše tjelesnu temperature, zbog čega ona raste i preko 40 stepeni. “ Karakteristika je crvena i suva koža, usljed prestanka znojenja, što onemogućava odavanje viška toplote iz organizma te se pojavljuju simptomi isti kao kod sunčanice, samo mnogo izraženiji. Ukoliko se sumnja na toplotni udar, obavezno se zove hitna pomoć, a dok se čeka potrebno je probati osobu rashladiti hladnim oblogama na vratu, pazuhu, zatim rashladiti prepone ali umjerenim tempom, nikako naglo , na primjer - pokvasiti sve djelove tijela istovremeno jer bi došlo do naglog pada temperature, što može da izazove dodatne komplikacije” – priča Tujković. 

Fizički napori tokom ljetnjih mjeseci, dodaje, mogu izazvati slične posljedice.

“ Kada govorimo o fizičkim naporima koji se dešavaju tokom treninga bilo kod rekreativaca ili profesionalnih sportista, oni u organizmu izazivaju povećano gubljenje tečnosti, što može dovesti organizam u stanje teške dehidriranosti. Posljedice mogu biti kao kod sunčanice, samo još izraženije, što svakako nije dobro po organizam i ne donosi benefit, zbog čega moramo biti jako oprezni u ovakvim situacijama” – navodi Tujković. 

Na pitanje da li se plivanje kao fizička aktivnost koja nam je naročito dostupna ljeti preporučuje svima, odgovara da stilove plivanja treba prilagoditi zdravstvenom stanju pojedinca.

“ Boravak na plaži mora da bude kontrolisan radi visokih temperatura i treba izbjegavati period boravka na plazi od 10 do 16 sati, zbog rizika od nepoželjnih efekata sunca poput sunčanice ili još težeg oblika toplotnog udara, o čemu sam već govorio. Plivanje treba da  nam predstavlja prijatan osjećaj  pa ga  treba prilagoditi svom zdravstvenom stanju. Treba izabrati stil plivanja kojim želimo postići: relaksaciju, jačanje svih  mišića, kondiciju i pokretljivosti” – kaže Tujković. Ukoliko ne postoji zdravstvena prepreka, najbolje je, ističe, kombinovati  sve stilove plivanja, jer se na taj način postiže najbolji efekat  i ravnomjerno se razvijaju svi mišići tijela.

“ Preporučuje se leptir stil plivanja , ako želimo razviti veliku snagu ramena, kraul je jedan od najčešćih stilova plivanja. Ako plivamo bržim tempom ovo je stil koji se preporučuje kada želimo aerobne učinke. Prsni stil je sporija tehnika plivanja koja zahtijeva veću snagu ramena i nogu. Dakle, potrebno je prilagoditi stil plivanja prema našem tijelu i potrebama, kako bi se osjećali prijatnije i pokušali da pozitivno utičemo na zdravlje , a nikako da nekim stilom još više pogoršamo. Plivanje je fizička aktivnost koja se preporučuje i koja je dokazano najbolja aktivnost za naš organizam. Preporučuje se zato što poboljšava rad srca, smanjuje bolove u leđima, pozitivno utiče na poboljšanje deformiteta koji su učestali kao na primjer lordoza, kifoza i skolioza. Preporucuje se gojaznim osobama jer je plivanje idealan izbor za redukciju tjelesne težine i ne stvara pritisak na zglobove kao tokom hodanja i trčanja. Leđni stil preporučuje se onima koji imaju problema sa kičmenim stubom, posebno vratnim dijelom kičme, bolove, loše držanje i deformitete” – zaključuje Tujković.

Razgovor je zabilježila Jelena Kljajević, a reprizu emisije “Nedjeljni razgovor” čiji je Tujković gost poslušajte od 19 i 30. 

Foto Privatna arhiva