Sport

Samoizolacija je svojevrstan izazov za mentalno  ali i za fizičko zdravlje.

“Ovih dana je pored umjerene aktivnosti koju možemo realizovati u našim domovima, potrebno da se hranimo zdravo, da unosimo dosta tečnosti, konzumiramo dosta voća i povrća kako bismo i u obim neuobičajenim okolnostima sačuvali sveukupno zdravlje” – poručuje u izjavi za Radio Kotor profesor fizičkog vaspitanja, fudbalski i trener u školici sporta Božidar Tujković.

Bez fizičke aktivnosti naše tijelo, ističe, postaje manje pokretno i sve više akumulira suvišnu masnoću.

“Kako se infekcija Kovid 19 i dalje širi, svi smo prinuđeni na nastavak samoizolacije u kući što onemogućava bavljenje fizičkom aktivnošću u sportskim klubovima, fitnes centrima, boravak na šetalištima, u parkovima i terenima za rekreaciju. Bez fizičke aktivnosti naše tijelo postaje manje pokretno i počinje polako akumulirati suvišnu masnoću. Sve to vuče sa sobom ozbiljne zdravstvene probleme i zato se treba potruditi i izdvojiti vrijeme za lagane vježbe” – kaže Tujković.

Naučno dokazani podatak, ističe on,  potvrđuje da se efekti dva mjeseca aktivnog treninga “izgube” za sedam dana neaktivnosti.

“Uzmimo u obzir da je za nama već nekoliko nedjelja nedaktivnosti odnosno smanjenje aktivnosti. Samoizolacija sama po sebi može da izazove dodatni stres i da bude izazov za mentalno zdravlje svih nas. Zato fizička aktivnost i tehnike relaksacije mogu, pored toga što utiču na zdravlje, učiniti da nam vrijeme brže prolazi” – kaže Tujković.

U redovnim uslovima se preporučuje da budemo aktivni 150 minuta  nedjeljno. “Misli se na umjereni intenzitet - 20 minuta dnevno,  a 75 minuta jakog inteziteta. Prvi i drugi režim treninga je moguće izvesti u samoizolaciji samoimprovizacijom ili putem interneta. Možemo iskoristiti bogatstvo on line časova vježbanja, ali moramo biti oprezni i svjesni sopstvenih ograničenja. Preporučuje se ustajanje jer je cilj da prekinemo sjedanje i ležanje na svakih 30 minuta. Tu su vježbe oblikovanja, aerobne vježbe koje aktiviraju velike grupe mišića (dotatno angažuju srce i pluća), a te vježbe su - igranje sa djecom u pokretu, skipovi, preskoči- poskoči u mjestu i trčanje. Ove vježbe ubrzavaju disanje, veće količine kiseonika se unose u organizam, ubrzava se rad srca i podstiče se cirkulacija. Pored ovih imamo i anaerobne vježbe koje angažuju male grupe mišića kroz vježbe sa opterećenjem. Pored umjerene aktivnosti potrebno je da se hranimo zdravo, da ostanemo hidrirani,da unosimo dosta voća i povrća i da pored cijele ove situacije ostanemo dobrog zdravlja” – zaključio je Tujković.