Sport

Crnogorski paraolimpijci ostvarili su brojne zanačajne rezulatate u proteklom periodu. To je gostujući u emisiji Svjetlost zvuka Radio Kotora, kazao predsjednik Praolimpijskog komiteta Crne Gore Igor Tomić.
 
,,Nakon 2021. godine kada smo na Paraolimpijskim igrama u Tokiju osvojili prvo paraolimpijsku medalju, kada je Filip Radović odigrao nevjerovatan turnir u para stonom tenisu i donio prvu istorijsku parolimpijsku medalju Crnoj Gori, koja je uz veliki broj evropskih medalja i nekoliko svjetskih titula falila našem mozaiku, 2022. godina je bila samo dobar slijed. Opet smo donijeli nešto novo, a posebno bih istakao rezultate naših golbalista, koji su u klubskom dijelu takmičenja postali viceprvaci Evrope u ovoj tipičnoj paraolimpijskoj disciplini. Imali smo i nešto novo, na velikim takmičenjima- para džudista Mirnes Ramović se borio za medalju na evropskom prvenstvu u Kaljariju i na kraju završio kao peti. Bilo je i više sjajnih rezultata paraatletičara, poput Maje Rajković koja je imala najbolji hitac u disciplini bacanja koplja u kategoriji F54. Svi ti rezultati nas uvode u 2023. koja je najvažnija u našem ciklusu, jer je to paraolimpijska godina kada se jure norme i mjesta za Paraolimpijske igre u Parizu 2024. godine”- kaže Tomić.
 
Kako ističe, ono što je najteže postići u sportu je kontinuitet, koji Paraolimijski komitet Crne Gore ima još od  Londona 2012. godine.
 
,,Preko Rio de Ženeira 2016. i istorijskog Tokija 2021., mislim da smo na dobrom putu do Pariza 2024. Ono što je za nas sa važan podatak je da mi trenutno u Paraolimpijskog sistemu crnogorskog Paraolimpijskog komiteta imamo 12 sportova, koji su u programu međunarodnog olimpijskog komiteta i još šah za osobe sa oštećenjem vida, koji nije na progamu Međunarodnog paraolimpijskog komiteta, već ima svoje šahovske olimpijade, kao što je nedavno bila olimpijada u Beogradu koja je za nas završena triunfalno. Iz tih 13 sportova Paraolimpijski komitet Crne Gore ima više od 100 registrovanih paraolimpijaca. To je za bazu koja je generalno mala za parolimpijski sport, koji statistički 10-12 puta ima  manje sportista, zaista je za ponos”- ističe Tomić.
 
On dodaje da je rad sa paraolimpijcima individualan i da je trenažni proces specifičan, pa je stoga svaki novi paraolimpijac veliko bogatstvo.
 
,,Uslovi i za sportiste u masovnim sportovima u Crnoj Gori nisu najbolji. Generalno nemamo olimpijski i paralompijski pripremni centar, ali uslovi se iz godine u godine poboljšavaju i to ne treba zanemariti. Neophodno je sistemski poboljšavati uslove za bavljenjem sportom u Crnoj Gori. Nekad smo prosto primorani da pravimo dobre rezultate kako bismo poboljšali uslove, za razliku modernih sistema koji omogućavaju sportistima sve uslove. Idemo teškim i obrnutim redosljedom, ali to naši sportisti kompenzuju svojim moralnim i karakternim momentima i često su ravnopravni i superiorni u odnosu na velike svjetske sile. Naročito je važno da se poboljšaju uslovi za osobe sa invaliditetom jer za njih objekti moraju biti pristupačni. Takođe, oprema za paraolimpijske sportiste je veoma skupa jer se ne proizvodi serijski i jedna kolica za parakošarkaša koštaju između 4.000 i 7.000 eura, a golovi za global su oko 9.000 eura.  Ne žalimo se na uslove već iz improvizacija ostvarujemo dobre rezultate”- zaključio je Tomić.
 
Tekst: Tamara Vuković
Foto: Privatna arhiva