Politika

Tekst: Biljana Marković
Foto: Radio Kotor / B.M.

Osnivanje parking servisa, funkcionalni javni gradski prevoz, rekonstrukcija i izgradnja putne infrastrukture i izgradnja zaobilaznice, koncept je za riješavanje saobraćajnih gužvi u Kotoru, čulo se na sinoć održanom okruglom stolu „Pričajmo o saobraćaju“ koji je u organizaciji u Crnogorske građanske akcije (CGA) održan u multimedijalnoj sali Kulturnog centra „Nikola Đurković“.

Kako je naveo Goran Grbović iz CGA, Kotor je jedini grad na Crnogorskom primorju koji nema javno preduzeće Parking servis.

Parkinzi su, kaže, privatni ili njima gazduje DOO „Komunalno Kotor“.     

„Što treba učiniti da bi se poboljšala usluga parkiranja u Kotoru: u početku, što je najbitnije, potrebno je izraditi studiju funkcionisanja i organizacije parking sistema. Početi uređenje od užeg centra grada, pa širiti ka obodu. Jedna od ideja je da se u svim većim mjesnim zajednicama pokuša pronaći prostor koji bi se uredio kao javno parkiralište ili garaža. Imamo veliko naselje Sveta Vraču gdje živi možda dvije, tri hiljade stanovnika koje, pogotovo u ljetnjem periodu, baš oskudijeva sa parkinzima. Zato građani parkiraju duž ulice, na trotoarima. S obzirom na to da se svake godine izgradi po jedna nova zgrada, mislimo da ima prostora da se nađe prostora za 150 do 200 parking mjesta. Takođe, moglo bi se iznaći mjesto na Plagentima, Svetom Stasiju. Prema Prostorno urbanističkom planu (PUP) Kotora, u Škaljarima, kod plinare, predviđena je velika parking garaža od hiljadu mjesta. Tu, koliko sam čuo, postoji problem vezano za UNESCO, jer bi gabarit te garaže zahtijevao ulazak u brdo“, kazao je Grbović.
 
Dodaje da bi izradom stručne studije trebalo ustanoviti da li je opravdano uvođenje „Park & Ride“ sistema koji podrazumijeva da se uz plaćenu parking karticu dobije besplatna autobuska karta do određene destinacije.

„Kada bi na primjer izgradili veliki parking u Industrijskoj zoni, ovaj sistem predviđao bi da turiste, odnosno sve one koji bi posjetili Kotor, ne usmjeravamo u uže jezgro grada da se ne bi pravila gužva. Oni bi ostavljali svoje automobile van grada, u konkretnom slučaju u Industrijskoj zoni i zatim električnim autobusima, težimo da bude i takav vid prevoza, bili bi dovoženi do određenih lokacija. Možemo čak i Risan da povežemo, gdje je potrebno pronaći lokaciju, Rimske mozaike, dakle možemo da uvežemo i turističku ponudu uz samu ponudu rješavanja pitanja gužvi“, rekao je Grbović.

Potrebno je, ističe, težiti izgradnji parking spratnih i podzemnih garaža.

Da će doći do bunta građana zbog saobraćajnih gužvi u gradu smatra Dragan Buzdovan.

„Dosta toga je sada sve teže organizovati, ali bolje ikada nego nikada. Stvarno je postalo nesnosno i sugurno će se brzo desiti bunt naroda, jer nema tih para koje mogu da ograniče slobodu bilo kome od nas, sve ima svoje granice. Ni prethodna, ni ova vlast kao da se boje da pokrenu nešto što će možda neka peta vlast da završi“, kazao je Buzdovan.

Predlaže da se za turističke autobuse uvede „astronomska“ cijena parkinga, te da se parkinzi formiraju van gradske zone.

Iz autobusa koji dolaze iz pravca Herceg Novog, turiste bi, kaže, trebalo iskrcavati u Risnu uz uslov da  tamo postoji adekvatan parking, a iz autobusa koji dolaze iz pravca tunela „Vrmac“ na prostoru bivšeg „Autoremonta“.

Parking bi, ocjenjuje, trebalo formirati i na prostoru bivšeg hotela „Fjord“ u dogovoru Opštine i vlasnika tog zemljišta, dok bi broj uplovljavanja kruzera trebalo limitirati kroz uvođenje većih taksi.  

Tokom ljetnje sezone trebalo bi, dodaje, uvesti zabranu prolaska teških kamiona i šlepera centrom Kotora.       

Jedan od prisutnih građana, Ivan Krivokapić, smatra da je glavni problem saobraćajnih gužvi u grdau nedostatak funkcionalnog javnog prevoza bez čega „parkinzi nemaju smisla“.

Javni prevoz, predlaže, subvencionirao bi se iz taksi koje se prihoduju od sidrenja brodova.

Tatjana Rajić iz NVO „Exspeditio“ podsjetila je na podatak „Monstata“ da je od 2016. do 2023. godine u Kotoru registrovano 1.800 novih vozila.

Navodi da je 2016. godine grad naručio i platio izradu više stručnih saobraćajnih studija, ali da iste nisu javno objavljene.
 
„Primjećujem da nema gužvi tokom praznika, znači mi smo ti koji prave problem, nisu nam turisti toliko problem“, kazala je ona.

Između ostalog čula se ideja izgradnje kontrolnog centra, odakle bi se 24 časa uživo pratio kompletan tok saobraćaja na cijeloj teritoriji grada.