Politika

Prenosimo saopštenje predsjednika Opštinskog odbora Liberalne partije Crne Gore Kotor, Vida Draškovića.  

Kome smeta građanska Crna Gora? Država u kojoj je građanin nosilac suvereniteta, koji svoja prava crpi iz državljanstva iz kojega proizlaze i njegove obaveze prema državi.
No, da se zna. Kroz hiljadugodišnje bitisanje, kako se mijenjala veličina njene teritorije, mijenjala je i ime: Duklja, Zeta, Crna Gora. Pred najezdom Turaka na Balkan nestaju jedna po jedna balkanska država, samo Crna Gora uspijeva da sačuva svoju nezavisnost, što potvrđuje turski sultan Selim-Emitr-Kahan.
Citiram sultana: ”Mi,sultan Selim-Emitr-Kahan, koji vlada od Neba do Zemlje, od Istoka do Zapada, car svih careva, ovim objavljujemo svim našim vezirima, pašama i kadijama, u Bosni, Hercegovini, Srbiji, Albaniji i Makedoniji, pokrajinama susjednim Crnoj Gori, da Crnogorci nikada nijesu bili potčinjeni našoj Velikoj Porti  da će stoga biti dobro primljeni na našim granicama, te da očekujemo recipročne akcije s našim podanicima”. (Carigrad 1798. godine).
Ovo je bilo nešto prije Tita i Đilasa, samo da znaju oni koji tvrde da su Crnogorci nova, izmišljena nacija. No, i pored svoje hrabrosti, Crnogorci nijesu mogli zadržati cjelokupnu svoju teritoriju. Svoju slobodu su zadržali u planinskom dijelu svoje države. Sa jedne strane Mletačka republika, sa druge Otomansko carstvo, u brdima među njima mala po broju stanovnika, a velika po djelima, Crna Gora drži barjak slobode pred očima porobljenih naroda. Crnu Goru su pohodili mnogi znani i neznani, diveći se Crnogorcima i njihovom junaštvu, odajući počast žrtvi i hrabrosti Crnogoraca. Kako se sve znalo o Mletačkoj republici i Turskoj, svijet su upoznavali sa djelima ovog slobodarskog naroda. Tako, lord Alfred Tenison kaže: ”Junački podvizi Crnogoraca nadmašuju heroje sa Termopila i Maratona”, a Đuzepe Garibaldi se pita: ”Crna Gora nesumnjivo zauzima mjesto među prvima, a ne znamo da li to treba pripisati genijalnosti njenog suverena ili legendarnom herojstvu njenog naroda koji čini cast čovječanstvu”.
U junačkim djelima Crnogoraca potlačeni narodi nalazili su utješno ohrabrenje i nadu u bolju budućnost. Remek djela književnosti svih tih naroda inspirisana su istorijom Crne Gore, kojoj je veliki bugarski pjesnik Ivan Ivanov rekao “Vašem junaštvu Sparta i Ahil moraju da se poklone”.
Da su se Crnogorci istakli i na kulturnom polju govori poruka koja je od Petrogradske akademije nauka stigla na Cetinje za svečanost povodom četiri stotine godina od osnivanja štamparije i štampanja prve knjige kod slovenskih naroda. Iz poruke izdvajam pasus: ”Crna Gora je herojski odbranila svoju nacionalnost i svoju nezavisnost. Zahvaljujući tome, njeni slavni ljudi su poznati širom svijeta. Crna Gora ovaj neuništiv zid, pokazala je svojim postojanjem, ne samo junačkim, već i civilizacijskim djelima”.
Zaključak znanih i neznanih izvanjaca je da na svakom koraku nailaze na siromaštvo, ali da nema bijede. Danas, na sreću, nema toliko siromaštva, ali nažalost ima bijede. I to od onih kojima je narod dao povjerenje da čuvaju dostojanstvo države, a i funkcije koju obavljaju. Kako nazvati no bijedom kad poslanik ide u drugu državu kod gazde i cmizdri pljujući na svoju kuću sa tuđega praga, a državnici su potrčkarala. Kulturni razvoj srednjovjekovne Crne Gore zaustavili su ratovi koje je vodila za očuvanje svoje slobode. Kako kroz svoje hiljadugodišnje bitisanje nije imala mira, tako i danas njeno građansko opredjeljenje smeta retrogradnim, kleronacionalističkim snagama podržano domaćim sljedbenicima, koji preduzimaju sve mjere da uspori, ako ne mogu spriječiti, integrisanje Crne Gore u napredna, prosperitetna društva. Zahvaljujući znanim i neznanim izvanjcima koji su se divili Crnogorcima i ostavili pisane tragove neće im poći za rukom da, krivotvoreći istoriju, negiraju crnogorski identitet.

Predsjednik OO LP Kotor Vido Drašković