Kultura

Savjetnica u Muzeju grada Perasta, etnološkinja i antropološkinja Danijela Đukić, kaže da brojna materijalna i nematerijalna kulturna dobra obavezuju sve na posvećen odnos prema kulturnoj baštini uopšte. 

Materijalna i nematerijalna kulturna dobra na teritoriji Crne Gore ukazuju na bogatu istoriju i tradiciju, kao i na djelovanje različitih kultura koje su na prostoru Boke kotorske ostavile neizbrisiv trag.

 ,, Mi iz Boke možemo da se ponosimo jer je sa našeg prostora zaštićeno osam elemenata nematerijalne baštine. Nematerijalno naslijeđe su tradicionalni zanati, tradicionalne vještine, izvođačka umjetnost, znanja vezana za prirodu, običaje obrade i sve ono što lokalna zajednica, grupe i pojedinci prepoznaju kao element svog nematerijalnog naslijeđa”, rekla je Đukić gostujući u emisiji “Ljetnje priče” Radio Kotora. 

Osam zaštićenih elemenata nematerijalnog naslijeđa iz Boke kotorske su: kolo Bokeljske mornarice, vještina izrade dobrotske čipke, Bokeljska noć, vještina izrade peraške i dobrotske torte, legenda o Tre sorele, legenda o ljubavi Peraštanke Katice Kalafić i francuskog mornara, legenda o nastanku Kotra i Fašinada. Četiri su od lokalnog, a isto toliko od nacionalnog zanačaja. 

,,Od nacionalnog značaja su Fašinada, kolo Bokeljske mornarice, vještina izrade dobrotske čipke i Bokeljska noć. Manifestacije, festivali, običaji lokalnog i nacionalnog značaja, vještine i tradicionalni zanati prepoznati su Konvencijom UNESCO o nematerijalnoj kulturnoj baštini koja je usvojena 2003. godine. Skupština Crne Gore Konvenciju je ratifikovala 2009. te je, nakon donošenja niza zakonskih akata, nematerijalna baština zakonski prepoznata 2010. godine (Zakon o zaštiti kulturnih dobara), te od tada Crna Gora ima obavezu da zaštiti nematerijalno naslijeđe. Ono što je po pitanju zaštite najteže je upravo to prenošenje i očuvanje. Najvažnije po Konvenciji je da je to nasljeđe živo, što upravo naša zaštićena dobra sa našeg područja svjedoče. Bitno je da se baštini godinama unazad. Ne mora to biti duga tradicija već prosto da je lokalna zajednica grupe ili pojedinci prepoznaju kao svoje naslijeđe”, kazala je dalje Đukić. 

U  Crnoj Gori do 2019. g. zaštićeno je 17 elemenata kulturne baštine od lokalnog i nacionalnog zanačanja. 

,, Svako ko prepozna nešto kao element svog nematerijalnog nasljeđa može da pošalje dopis Upravi za zaštitu kulturnih dobara, kako bi se prepoznao značaj i obezbjedila zaštita. Ona zapravo sa jedne strane obezbjeđuje živost nematerijalnih dobara, a sa druge strane poziva vas na veću odgovornost i daje veću prepoznatljivost i vidljivost nematerijalnog nasljeđa. Zasigurno postoji još elemenata nematerijalnog nasljeđa sa područja Boke kotorske,  kao što su ishrana, bokeljska kuhinja, specijaliteti, slatkiši, koji za sada nisu prepoznati kao element kulturnog naslijeđa”, navodi Đukić.

Nematerijalno naslijeđe se prenosi sa generacije na generaciju te je važno edukovati i mlađe generacije. 

,,Značajno je da djeca školskog uzrasta uče kroz pojedine predmete, ako ne kroz predavanja. Bar da bude organizovan praktični dio nastave u okviru kojeg bi obišli manifestacije vezane za nematerijalno nasljeđe.

Kako bi podizali svijest potrebno je da djeca usvoje zanja o nasljeđu kraja u kojem žive, kako bi cijenili i nasljeđe drugih kultura”, ističe Đukić. 

Na pitanje kako novonastala situacija utiče na očuvanje nematerijalne baštine Đukić kaže: ,,Pored uticaja na život, rad, čak i nabavku određenih materijala, koji su značajni da bi neko nastavio da se bavi nekim tradicionalnim zanatom, Covid 19 je uticao i na održavanje tradicionalnih peraških običaja kao što je npr. dizanje Mađa. Stablo je bilo podignuto i okićeno, ali bez okupljanja i Gradske muzike, a time i bez obilježavanja ovog običaja na pravi način. Gađanje kokota nije održano, a zbog trenutne epidemiološke situacije neizvjesno je što će biti i sa Fašinadom”, poručila je Đukić.