Kultura

Kotor je kroz sve svoje istorijske etape bio vrlo značajan grad čije graditeljstvo, skulptura, umjetnost su bili na izuzetnom nivou. To je za Radio Kotor kazala Zorica Čubrović, arhitektica i viša konzervatorka.

Čubrović ima značajno radno iskustvo u istraživanju, zaštiti i restauraciji arhitektonskih spomenika u Boki Kotorskoj.

Radila je i na sakralnim spomenicima u Boki.

„Dosadašnja pažnja svih učesnika u zaštiti Kotora bila je usmjerena prema sakralnim i stambenim graditeljskim spomenicima. Uglavnom su to bili pločnici i pojedinačni elementi, ali i bedemi, međutim samo parcijalno. Bedemi su vrlo složen fortifikacijski kompleks. Ali taj složeni kompleks sastoji se iz niza jednostavnih elemenata“ – objašnjava Čubrović.

Kako navodi, za obnovu fortifikacija u Kotoru postoje svi bitni elementi: iskustvo na zaštiti spomenika kulture, arhitekte sa afinitetom da rade na spomenicima.

„Profesor Ilija Lalošević je za temu svog doktorata imao fortifikacije Boke Kotorske. Sve to treba udružiti uz volju da se problem zaštite sagleda, da se fortifikacija sagleda kao cjelina i pažljivo osmisle pojedinačni koraci sa logikom koja najviše odgovara. Do sada je bilo i značajnih poslova obavljenih na bedemima. To je veliki kompleks i predstoji zapravo najvažniji dio“ – ocjenjuje Čubrović.

Ona je govorila koji su kamen koristili bokeljski graditelji za gradnju.

„Za fortifikacije Kotora korišten je uglavnom domaći kamen krečnjak. Za pojedine elemente korišten je i đurički kamen iznad Kamenara. Kada je riječ o fortifikacijama do dolaska Venecije korišten je domaći kamen iz domaćih majdana. Najznačajniji elementi su izrađivani od đuričkog kamena jer on ima čvrstoću, kompaktan je i otporan. Sa dolaskom Venecije i mogućnostima korištenja prevoza brodovima, kamen za gradnju uvožen je sa Korčule, Brača i sa drugih mjesta. Ali nikada nije prestalo korištenje domaćih majdana“ – objašnjava Čubrović.

Ona je pojasnila i sa kakvim se problemima suočava konzervatorska struka na području Boke.

„Trenutno stanje u organizaciji Službe zaštite Zavoda za zaštitu spomenika kulture u Kotoru je deprimirajuće. Nadamo se da je to samo jedna prolazna faza i da će se naći način i mogućnosti da se uspostavi bolji sistem zaštite od ovog koji je trenutno. U Kotoru treba da postoji snažna ustanova sa radionicama, stručnjacima, pravnom zaštitom, mogućnošću saradnje sa stručnjacima iz svijeta, sa ekspertima UNESCO-a, misijama. Da Kotor donosi odluke o tome šta je potrebno zaštiti svjetske baštine, čiji je on sastavni dio.

Vjerujem da će do toga doći zato što je vrlo jasno uočljivo da trenutno stanje nije dobro“ – ocjenjuje Čubrović.

Svoj radni vijek, navodi ona, počela je u Kotoru nakon zemljotresa 1979. godine.

„Bavila sam se prikupljanjem dokumentacije o urbanizmu, pojedinačnim spomenicima. Kasnije se taj posao prenio na izvođenje i praćenje realizacije restauracije najznačajnijih crkvenih spomenika. Tome sam posvetila i svoj magistarski rad koji se odnosio na crkveni namještaj od 9. do 11. vijeka u katedrali Svetog Tripuna. To su različite grane jedne iste materije. Mogu reći da mi je sve to na izuzetan način podjednako blisko. Bavila sam se onim poslovima koji su u tom trenutku bili aktuelni, gdje je potreba za mojim učešćem postojala. Grad ko cjelina, proučavanje slojevitosti Kotora - to mi je bila uvijek najinteresantnija tema“ – navodi Čubrović.

Opširniji razgovor sa Zoricom Čubrović, arhitekticom i višom konzervatorkom možete poslušati u emisiji „Naša opština“ sjutra od 10 sati na talasima Radio Kotora.

Foto: arhiva Radio Kotora