Kultura

U okviru pratećeg programa Festivala etnološkog filma u Risnu, na Rusovoj ponti u naselju Carine, sinoć je održana promocija knjige ''Kad je ponta bila mala'' autorke Ive Malešević.

Selektor Festivala Vladimir Perović, navodi da je riječ o zbirci koju čini vijenac priča o odrastanju.

,,Riječ je ujedno o ispovjedničkoj, stvarnosnoj, dnevničkoj prozi, pričama koje imaju elemente fikcije i stvarnost koja se dešavala oko ove i drugih ponti. Obuhvata sve nedoumice sa tog puta, sa velikim ispitivanjem šta mogu, a šta ne mogu, gdje sam pogriješila i kako dalje, sa velikom količinom iskrenosti i spremnosti da se nešto lično podjeli. Ponta je samo metafora za odrastanje”, kaže Perović.

Autorka knjige Iva Malešević ističe da je na knjizi radila dvije godine u trenutku kada je imala vremena da uradi nešto za sebe, a sve vrijeme joj je podstrek davao Vuk Bojanić, koji je autor ilustracija.

,,Imala sam mnogo nedoumica, jedno je kada pišem za sebe, a drugo je kada u startu razmišljam ko će to čitati. Kod mene postoji velika doza poštovanja prema tradiciji, porodici i sredini iz koje dolazim. Mislim da je sredina veoma važna za odrastanje. Iz tog poštovanja sam razmišljala kakav će ova zbirka imati odjek i nije mi bilo lako. Neke priče su fikcija i samo su se fragmenti nekada i negdje desili, uronjene su u neki kontekst, a neke sam zamišljala da će se desiti u budućnosti”, navodi Malešević.

Autor ilustracija Vuk Bojanić, objašnjava da njegov pristup ima dosta “sirovosti”.

,,Volim da ostavim nešto da nije potpuno završeno, kako bih ostavio prostor da neko može da kaže da je moglo bolje ili da je imao drugačije iskustvo od onog što knjiga prenosi. Materijala, skica i prepiski imamo mnogo više nego što je objavljeno, ali možde i to nekada ugleda svjetlost dana. Nije lako izaći pred publikom, jer na taj način otkrivate dio sebe. Ova knjiga predstavlja autobiografiju, prošaranu nekim mojim reagovanjima”, pojasnio je Bojanić.

O knjizi je svoj osvrt dao i profesor književnosti Neven Staničić.

,,Ovo je divna priča o Risnu, jer mi Bokelji puno pričamo o prošlim vremenima, a gazi nas ono što nam dolazi, htjeli mi to prihvatiti ili ne. Čitajući ove priče pomislio sam da su risanske ponete bile prve urbanizacije Risna, prvi vještački dodidir kopna sa morem. Zbog toga metafora Ivinih ponti dobija jedno dublje značenje, jer sve te priče koje su se dešavale oko njih su zapravo urbanizacija ovog mjesta, možda i posljednjeg kutka u Boki gdje je ona ono na što smo mi navikli. Priče kolokvijalno vrlo oprezno i bogato barataju  sa još jednim činiocem pisane ili izgovorene riječi, dijalektom. Iva koristi bokeljske izraze i dijalekte na veoma diskretan ali orginalan način koji pobuđuju emociju”- zaključio je Staničić.

Podsjetimo, u dijelu programa pod nazivom “Eho-festivala”, danas (4. septembra) i sjutra (5. septembra), biće upriličena gostovanja sa projekcijama odabranih filmova na više lokacija – Dom starih ''Grabovac'' Risan, plato ispred crkve Sv. Ilije u Zagori u Grblju i u parohijskom domu na Dragalju.

Organizator je nevladina organizacija “Medaur – Društvo za njegovanje kulturne baštine Risna”, a projekat je finansiran sredstvima Opštine Kotor, uz podršku Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti.
 
Tekst: Tamara Vuković
Foto: Ranko Maraš i Radio Kotor