Alat za prilagodljivost

  • Veći tekst
  • Font za disleksiju
  • Podebljanje teksta
  • Crno-bijelo
  • Visoki kontrast
  • Kursor
  • Resetuj
  • Pristupačnost

Kultura

18.08.2021
330

ZAVRŠEN JUBILARNI XX KOTORART

Međunarodni festival KotorArt Don Brankovi dani muzike završen je u petak, 13. avgusta, solističkim koncertom Miloša Karadaglića u Crkvi Sv. Duha u Kotoru. Ovogodišnji program festivala je započeo izložbom Prvih dvadeset, koja je tokom juna obišla Kotor, Cetinje i Podgoricu, te prvim sastankom učesnika trogodišnjeg #synergy projekta podržanog od strane Evropske unije, u saradnji KotorArta sa festivalima iz Beograda, Ljubljane, Dubrovnika, Prištine i Tirane. Festivalski program održao se u periodu od 14. jula do 13. avgusta sa skoro 190 učesnika iz 18 zemalja, sa preko 100 programa od čega 34 glavna

Tradicionalno, festival je započeo svečanim otvaranjem na pjaci ispred Katedrale Sv. Tripuna, programom pod nazivom Planeta Boka, na kojem su se čula rijeđe izvođena djela autora oca i sina, rodom kotorskih kompozitora, Iva i Željka Brkanovića. Otvaranje se vezivalo i za dvoje izuzetnih Bokelja koja su nas napustili tokom prethodne godine: koncert je bio posvećen nedavno preminulom maestru Miroslavu Homenu (1940-2021), a u okviru ceremonije otvaranja se i dodijelila nagrada Darinka Matić Marović, ustanovljena ove godine od strane Festivala, uz podršku porodice ove velike umjetnice. Dobitnica ove prve nagrade je dirigentkinja Dragana Jovanović, dugogodišnja saradnica Darinke Matić Marović. Na svečanom otvaranju učestvovao je Crnogorski orkestar mladih, pod dirigentskom palicom maestra Roberta Homena dok je solista bio violončelista Dmitrij Prokofjev. 

Tumačeći potrebe vremena, festival je dio svog sadržaja,  kao i prošle godine, usmjerio na razgovore o pandemiji koja je zadesila svijet, i uvide u to kako se ona odražava na polje kulture, umjetnosti i turizma. O tome svjedoči petodnevna konferencija Nova normalnost, podržana od UNESCO Programa participacije, na kojoj su gostovali ambasadori brojnih zemalja u Crnoj Gori, kao i eminentni predavači iz različitih oblasti. Takođe, festival je organizovao konferencije Rijeka 2020 i Novi Sad 2022, sa ciljem sagledavanja ideje realizacije projekta Evropske prijestonice kulture u Crnoj Gori 2028. godine. 

U okviru serijala Don Brankovih dana muzike, čula su se velika imena svijeta muzike kao što su čelista Miša Majski, naš gitarista Miloš Karadaglić, pijanistkinja Lili Majski, violinista Saša Majski kao i solisti festivala Verbije, kamerni ansambl ovog ekskluzivnog festivala u švajcarskim Alpima koji je uključivao izuzetnog violinistu Mark Bučkova i violistkinju Blajt Teh Engstrom. Takođe, publika je čula i renomirani KotorArt trio sa evropskom premijerom djela Konverzacije Ivana Sokolova,  kao i novoformirani KotorArt kamerni ansambl, predvođen klarinetistvom Petrom Garićem, koji je izveo i nove porudžbine festivala kompozitora Nine Perović i Ivana Marovića, tj. njihove umjetničke obrade crnogorskih tradicionalnih melodija. Realizovana su i dva programa u saradnji sa Ambasadom Njemačke: Betovenova pisma, projekat posvećen velikom kompozitoru, na kojem je učestvovao ansambl Ars-Industia interpretirajući Betovenovu muziku i pisma, kao i savremeni program sa Njemačkom kao inspiracijom, na kojem su nastupile klarinetistkinja Sofija Molčanova i pijanistkinja Pava Taušan izvodeći djela savremenih njemačkih kompozitora. Festival je obilježio i 700 godina Dantea sa dva programa: jednim ispred Bogorodičinog hrama 27. jula kao interdisciplinarni događaj čiji je autor Antun Sbutega. Ovaj osvrt je inpirisan okolnošću da je prvi prevod Danteove Božanstvene komedije na srpsko-hrvatski jezik 1910. godine načinio upravo kotorski biskup Frano Ućelini Tice (1847-1937), čija je bista danas ispred Bogodoričinog hrama u Prčanju, na kojoj u ruci drži upravo Danteovo remek djelo. Drugi program obilježavanja velikog Danteovog datuma je bila izložba slika inspirisanih Danteom renomiranog umjetnika Dimitrija Popovića. Perspektivnim crnogorskim muzičarima je posvećeno četiri večeri, kroz serijal KotorArt talenti: nastupe odabranih studenata Muzičke akademije na Cetinju i učenika Muzičke škole Vida Matjan u Kotoru, kao i dva solistička koncerta mladih violinista Viktora Hutera i Miljana Stanišića. China Stage je još za 2020. godinu dogovoran serijal sa kineskim partnerima, i koji se realizovao ove godine sa dva resitala izuzetnih violinističkih virtuoza krajem jula. Serijal koncerata Pjaca od džeza okupio je sastave iz Albanije, Austrije i Srbije dok je serijal Luke umjetnosti podrazumjevao preko 80 dnevnih nastupa na pjacama Starog grada. Serijal Muzika Boke, sa jutarnjim koncertima sa mora, započeti tokom prošlogodišnjeg zaključavanja izazvanog pandemijom, nastavljeni su i ove godine na veliko zadovoljstvo kako mještana, tako i turista u bokokotorskom zalivu. 

Muzike i priče bilo je i na večeri pod nazivom Crnogorske muzičke godišnjice, gdje je bilo riječi o počecima institucionalizacije muzičke umjetnosti u Crnoj Gori, o godišnjicama značajnih pojedinaca kao što su Vida Hribar Matjan i kompozitor Jovan Ivanišević. Učesnici konferencije bili su Dobrila Popović, Marijana Kokanović, Luka I. Milunović i Ivana Marić. Te večeri u Kotoru čuo se i Vojni orkestar Crne Gore, digitalnu rekonstrukciju uvoda izgubljene operete Antona Šulca, kao i kompozicije Jovana Ivaniševića u izvođenju sopranistkinje Aleksandre Magud i pijaniste Dejana Krivokapića. 

Festival je organizovao i promociju knjige Truba – moj instrument,  prvog udžbenika za trubu u Crnoj Gori, autorke Sare Lakičević, PR saradnice festivala i trubačice u Crnogorskom simfonijskom orkestru. Udžbenik je izdao Festival uz podršku Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva Crne Gore. 

KotorArt je ove godine, uprkos okolnostima, realizovao programe u još tri opštine: Tivat (Porto Montenegro, Luštica Bay), Žabljak (Wild Beauty Art festival) i Podgorica (serijal KotorArt u gostima u saradnji sa JU Galerije i muzeji). 

Pored pokroviteljstava UNESCO-a, Vlade Crne Gore i grada Kotora, podrške Evropske komsije kroz program Kreativna Evropa, KotorArt sa ponosom i zahvalnošću ističe saradnju sa dugogodišnjim sjajnim parterima i sponzorima, bez čijeg razumijevanja i podrške mnogo vrijednih projekata ne bi ugledalo svjetlost crnogorske stvarnosti, ne samo u ovoj godini već u proteklim decenijama. U prvom redu tu su Regent Porto Montenegro, Porto Montenegro, Luštica Bay, kao i Henley & Partners, Montenegro Sotheby’s Realty, Crnogorska komercijalna banka, Delegacija EU u Crnoj Gori i mnogi drugi. 

KotorArt zahvalnost duguje i brojnim ambasadama i međunarodnim organizacijama sa kojima ostvaruje izuzetnu saradnju, a koja je već rezultirala brojnim gostovanjima i projektima od interesa za razvoj kulture, na čelu sa ambasadama Njemačke i Austrije, Italijanskim institutom za kulturu u Beogradu, Šangajska internacionalna asocijacija za kulturu i drugima. 

Partneri i prijatelji festivala su ove godine Biskupski ordinarijat Kotor, ŠOSMO Vida Matjan, OJU Muzeji Kotor, Filmski centar Crne Gore i Crnogorska kinoteka, i druge lokalne, nacionalne i međunarodne organizacije. 

Festival se zahvaljuje svim medijskim partnerima u Crnoj Gori, nacionalnom javnom servisu, štampanim, elektronskim medijima kao i televizijskim i radio stanicama na izuzetnoj pomoći u informisanju javnosti o programima festivala, izvještavanju i intervjuima sa umjetnicima, o čemu svjedoči preko 2000 naslova posvećenih festivalu tokom festivalskog perioda. 

Međunarodni festival KotorArt, proglašen od strane Vlade Crne Gore manifestacijom od posebnog značaja za kulturu države, već dvije decenije obogaćuje kulturnu i turističku ponudu, i organizuje se uz mrežu lokalnih, nacionalnih i međunarodnih partnera iz sfere kulture i turizma.

Kvalitet i značaj festivala potvrđuju i pokroviteljstvo UNESCO-a,  dugogodišnja saradnja sa značajnim kompanijama, ambasadama, partnerima i organizacijama sa kojima festival dijeli iste vrijednosti,  kao i  domaće i međunarodne nagrade, titule i podrška,  poput posljednje - Evropske unije za trogodišnji regionalni projekat #synergy

KotorArt je rijedak primjer festivala u regionu koji formira svoje umjetničke ansamble, poput Festivalskog orkestra, trija i duvačkog ansambla; koji njeguje, čuva i kreira novu baštinu kroz porudžbine i izvođenje nove muzike inspirisane lokalnim naslijeđem, uglavnom domaćih autora; promoviše mlade talente; doprinosi umjetničkom imidžu grada i njegovom doživljaju kao muzeja i žive umjetnosti.  

Festival se od starta profilisao i dalje razvija kao društveno odgovoran, tematski aktuelan, turistički atraktivan, umjetnički promišljen, i sve aktivniji u pogledu podizanja nivoa ekološke svijesti.

Podijeli na: