Kultura

Veče etno filmova “Običaji svijeta” u organizaciji Društva prijatelja Risna održano je sinoć na lokalitetu Rimskih mozaika u Risnu. 

Prisutnima se ispred organizatora obratila Marina Dulović. Kako navodi, namjera organizatora jeste da u pozno ljeto, na temu rituala i običaja iz raznih krajeva svijeta, upriliče program iz kulture koji Risan svakako zaslužuje.

Inicijator ovog događaja je doktor Vladimir Stijepović, a idejni tvorac i selektor programa je proslavljeni režiser dokumentarnih filmova Vladimir Perović.
Kako navodi, pored Stijepovića, dio ekipe koja je zaslužna za ovaj program čini i producentkinja Jelena Risteljić koja je uradila dizajn plakata, zatim producentkinja Jelena Odalović, Sunčica Radović, koja se već dokazala u organizaciji raznih vannastavnih aktivnosti u školi, Marina Dulović i Anka Perović, koje su se dokazale u organizaciji raznih aktivnosti korisnih po čitavu zajednicu, slikar Zoran Petrušić.

Kako su ranije kazali organizatori, drugi dio istoimenog programa biće realizovan u maju mjesecu, gdje će biti predstavljen set filmova na temu tradicionalne muzike i instrumenata iz raznih krajeva svijeta pod nazivom MUZIKA SVIJETA. Obje večeri su uvod u Festival etno filma koji će biti održan u septembru sljedeće godine.

“Kad utihne ona vreva ljetna, kad odu turisti, kad kako mi to kažemo furešti odu a domaći ostanu tu, namjera je bila da organizujemo nešto što će biti kulturni događaj, a ne turistički – festival etno filma. Risan je grad koji ima tradiciju od nekoliko hiljada godina gradskog življenja i kontakata sa civilizacijama svijeta. Kroz ovaj predivni zaliv, a i preko ovih brda, putovalo se na razne strane. I ovdje su se susrijetali razni narodi i razne kulture.

Ideja je bila da na tom mjestu napravimo mjesto susreta kultura i civilizacija kroz filmove. Etnografija spasa znači bilježiti na sve moguće načine, između ostalog video zapisima, nešto što lagano i nepovratno nestaje” – priča Perović.

To su, ističe, običaji i načini gradnje, odijevanja, jezici, tradicije, rituali, ceremonije, načini življenja, kulturne matrice koje postoje kod određenih naroda svijeta.

“Običaj da se mazgama i konjima dogone poljoprivredni proizvodi na risansku pijacu nedjeljom više ne postoje. Moderni put je prekinuo tu vrstu posla i ako neka od njih dolazi, dolazi obilazno ili već živi na Primorju. Jovan Odalović iz Poljica više ne silazi niz ovaj krš i niz poljički put da bi čuvao fabriku koja trune u rđi i paučini Jadran-Perast, jer on je sada pretvoren u moderni hotel. Milan Đurović iz Svete Vrače se više ne penje do Velikih Zalaza da bi palio vatru u jedinoj opstojivoj kući među četrdesetak kućišta u Velikim Zalazima i dao znaka da ima života tamo gdje ga više nema. Mato Vujović se više ne penje do Gornjeg Stoliva svakodnevno da bi navijao sat. Sve je izmijenjeno, ali zahvaljujući filmskoj slici dosta toga je sačuvano za neko buduće vrijeme. U tome vidim opravdanje za etnografiju spasa i pravljenje filmova.

Slika o nama, o ovim krajevima našim, našim ljudima, njihovim ponašanjima, običajima, kulturi putovala je u svijet. Želja je naša da svijet sad dolazi kod nas kroz filmski festival” – kaže Perović.

Za projekiju filmova budućeg festivala biće birane interesantne lokacije Risna i okolnih malih mjesta Boke Kotorske kako bi kultura na način decentralizacije stigla do svih zainteresovanih grupa i građana.

Nakon projekcije na Rimskim mozaicima filmovi će biti prikazani i u Osnovnoj školi ,,Veljko Drobnjaković“ u Risnu kako bi se djeci i mladima približile kulture i običaji različitih naroda.

Na prvoj večeri prikazano je pet filmova: Korijeni (Italija), Inicijacija (Njemačka/Južna Afrika), Uzu (Japan), Mela (Nepal), i Kad đavoli zaigraju djevu (Peru).