Kultura

KotorArt i ove godine potvrđuje da je mnogo više od muzičkog festivala te predstavlja platformu za umjetničku slobodu, razmjenu ideja i susret različitih pogleda na svijet. Pored bogatog muzičkog programa, kroz serijale Pjaca od knjige, KotorArt teatar i Pjaca od filozofa, Festival publici donosi književne programe, predstave i razgovore koji otvaraju prostor za dijalog o društvu, kulturi, istoriji i identitetu.

Prvi program Pjace od knjige, pod nazivom Ni na dom, ni na put, biće održan 17. jula u Kreativnom habu sa početkom u 21 čas i 30 minuta. Razgovor će moderirati urednica segmenta, teatrološkinja Maja Mrđenović, a učestvovaće književnica Danka Ivanović, pisac i dramaturg Stefan Bošković, Ilija Đurović, te filološkinja i bibliotekarska savjetnica Jasmina Bajo. Polazeći od romana Prazne kuće, Sampas i Mjesto rođenja, učesnici će otvoriti pitanja identiteta, pripadanja i odnosa između pojedinca i zajednice u savremenoj Crnoj Gori. Kroz razgovor će biti razmatrani načini na koje književnost propituje ukorijenjene društvene narative i otvara prostor za autentična lična iskustva, pokazujući da upravo umjetnost često najpreciznije govori o vremenu u kojem živimo.

Drugi susret na Pjaci od knjige, zakazan za 31. jul, biće posvećen jednom od osnivača KotorArta, don Branku Sbutegi, povodom dvadeset godina od njegove prerane smrti. Veče pod nazivom Don Branko donosi promociju knjige Don Branko Sbutega, koju je priredio njegov stariji brat prof. dr Antun Sbutega, bivši ambasador Crne Gore u Italiji i Vatikanu, bivši admiral Bokeljske mornarice. Ova obimna i bogato ilustrovana knjiga čitaocima približava don Brankov život, književno stvaralaštvo i javno djelovanja, govoreći o čovjeku koji je ostavio je dubok trag kao sveštenik, intelektualac, pisac i jedan od najvažnijih zagovornika dijaloga, međusobnog razumijevanja, pomirenja na prostoru bivše Jugoslavije kao i nezavisnosti Crne Gore. Njegova djela i javni angažman i danas svjedoče o univerzalnim vrijednostima humanosti, odgovornosti i kulture dijaloga, zbog čega njegovo nasljeđe ostaje jednako aktuelno i inspirativno. U okviru iste večeri biće upriličeno i crnogorsko premijerno prikazivanje kratkometražnog igranog filma Krava, reditelja Pava Marinkovića, nastalog prema istoimenoj pripovijetci don Branka Sbutege. Hrvatsko-crnogorska koprodukcija, koja je svjetsku premijeru imala na Međunarodnom filmskom festivalu u Čikagu, kroz jednostavnu, ali snažnu priču promišlja pitanja krivice, savjesti i moralne odgovornosti, ostajući vjerna duhu Sbuteginog književnog opusa. Učesnici programa biće Antun Sbutega i univerzitetski profesor, koncertni pijanista i direktor KotorArta, Ratimir Martinović, dok će razgovor moderirati Sara Lakičević.

Serijal Pjaca od knjige biće zaokružen 14. avgusta u 21 čas i 30 minuta u Kreativnom habu programom Četvrt vijeka KotorArta, posvećenim obilježavanju jubileja Festivala. Tom prilikom biće predstavljena monografija KotorArta, čiji je autor Boris Marković, muzikolog i muzički kritičar. O knjizi, koja kroz fotografije, dokumente, tekstove i sjećanja svjedoči o razvoju Festivala od njegovog osnivanja do danas, govoriće direktor i jedan od osnivača KotorArta Ratimir Martinović, kao i Dobrila Boba Popović, bivša savjetnica za muzičku djelatnost u Ministarstvu kulture i medija. Monografija ne predstavlja samo hroniku jednog festivala, već i svjedočanstvo o gradu, umjetnicima i publici koji su tokom dvadeset pet godina zajedno gradili jednu od najprepoznatljivijih kulturnih priča Crne Gore i regiona.

U okviru serijala KotorArt teatar, festivalska publika ove godine imaće priliku da pogleda tri predstave koje, svaka iz svoje perspektive, propituju odnos pojedinca i zajednice, kulture sjećanja, lokalnog identiteta i mjesta umjetnosti u društvu. Dokumentarno pozorište, autorski projekti nastali sa mladima i savremena interpretacija mediteranske istorije potvrđuju pozorište kao prostor suočavanja, dijaloga i kritičkog promišljanja stvarnosti.

Program otvara predstava Smrt u Dubrovniku, koja će biti izvedena 18. jula u 21 čas u prostoru Stare termoelektrane na Tabačini koji KotorArt po prvi put promoviše kao novu scenu Grada. U režiji Petra Pejakovića, predstava je nastala u produkciji Dramskog studija Prazan prostor i Akcije za ljudska prava, u okviru projekta Opsada Dubrovnika 1991–1992: Sjećanja na rat da se zlo ne ponovi. Zasnovana na više od trideset autentičnih svjedočanstava, predstava pripada kulturi sjećanja i kroz dokumentarni teatarski izraz otvara prostor za suočavanje sa prošlošću. Umjesto zaborava, nudi dijalog, podsjećajući da odgovornost prema istoriji predstavlja važan preduslov za izgradnju budućnosti. U predstavi igraju Slaviša Grubiša, Emir Ćatović, Pavle Prelević, Miloš Kašćelan, Kristijan Blečić i Maša Božović.

Već 22. jula u 21 čas, u Kulturnom centru „Nikola Đurković“, biće izvedena predstava Stub srama, takođe u režiji Petra Pejakovića. Nastala u okviru projekta Mladi Kotor, realizovanog u saradnji Kulturnog centra „Nikola Đurković“, Dramskog studija Prazan prostor, NVO Expeditio i Fondacije Don Branko Sbutega, predstava je rezultat višemjesečnog rada sa mladim Kotoranima. Kroz njihove lične priče, iskustva i promišljanja otvaraju se pitanja identiteta grada, odnosa prema kulturnoj baštini, obrazovanju, društvenim izazovima i budućnosti zajednice. Nastavljajući dijalog započet predstavom KoTo(R) o Kotoru, Stub srama postavlja jednostavno, ali važno pitanje – kakav grad ostavljamo mladima i kakvu budućnost oni žele da grade u njemu.

Ovogodišnji Festival donosi i novu saradnju sa Budva Grad Teatrom kroz razmjenu festivalskih programa. U okviru te saradnje, publika u Kotoru 29. jula, sa početkom u 21.30 časova, imaće priliku da pogleda predstavu Kjara Zorzi rediteljke Ane Vukotić, nastalu po tekstu Ljubomira Đurkovića. Smještena između istorije, lokalne legende i kolektivnog pamćenja, predstava priziva moguće početke pozorišnog života u Budvi, ali istovremeno govori o mnogo univerzalnijim temama – odnosu umjetnosti i društva, slobode i kontrole, tradicije i promjene. Kroz lik Kjare Zorzi i mediteranski ambijent ispunjen muzikom, maskama i simbolikom karnevala, predstava istražuje kako zajednice oblikuju vlastiti identitet i koliko umjetnost može postati pokretač društvenih promjena. U predstavi igraji Dejan Ivanić, Pavle Prelević, Ana Vučković, Davor Perunović, Luka Stanković, Jelena Minić, Zoran Vujović, Stevan Vuković, Ana Vujošević, Miloš Kašćelan, Miloš Pejović, Ognjen Sekulić i Radmila Škuletić. Partneri programa su JU Grad teatar i Kraljevsko pozorište Zetski dom.

Pjaca od filozofa, jedan od prepoznatljivih festivalskih programa posvećenih promišljanju savremenog društva, biće održana 20. i 21. jula u dvorištu Palate Mazarović u Perastu sa početkom u 21 čas i biće posvećena pitanju odnosa prema prošlosti i sukobljenim politikama sjećanja, istražujući na koji način interpretacije istorije oblikuju naš identitet, sadašnjost i mogućnost zajedničke budućnosti. Pod nazivom što se dešava sa našom prošlošću? Vrijeme prošlosti – Sukobljene politike sjećanja, ovogodišnje izdanje biće ujedno i prilika da KotorArt publici predstavi još jednu novu festivalsku scenu, otvarajući još jedan autentični prostor Boke za dijalog, razmjenu ideja i susrete sa istaknutim misliocima regiona. U razgovorima će učestvovati prof. dr Dragan Prole, Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu, Hrvoje Klasić, Filozofski fakultet Univerziteta u Zagrebu, Milivoj Bešlin, istoričar i viši naučni saradnik Instituta za filozofiju i društvenu teoriju Univerziteta u Beogradu, Predrag Krstić, Institut za filozofiju i društvenu teoriju Univerziteta u Beogradu, Staven Kordić, matematičar i fotograf, i Tatjana Koprivica, istoričarka umjetnosti dok će moderatorka biti urednica segmenta Paula Petričević, profesorica filozofije u Gimnaziji Kotor.

KotorART