Kultura

,,Konzervator u muzeju vrši preventivnu i trajnu zaštitu muzejskog materijala. To znači da pokušava da stvoriti stabilnu okolinu, odnosno odgovarajući odnos temperature i relativna vlage u samom muzeju, kao i odgovarajuću rasvjetu. Konzervator obavlja konzervatorsko restauratorske radove na oštećenom muzejskom materijalu i dokumentaciji, daje smjernice za odgovarajući smještaj i čuvanje muzejskih predmeta. Zatim učestvuje u pri otkupu muzejskog materijala, učestvuje u popisu i reviziji muzejskog materijala “, kazala je za Radio Kotor  konzervatorka u OJU ,,Muzeji” Kotor  mr Maja Uskoković.

Ona je dalje dodala da je završena revizija muzejskog materijala dvije organizacione jedinice OJU ,,Muzeji” Kotor - Muzej grada Parasta i Istorijski muzej Kotor.

,,Rad na reviziji Istorijskog muzeja Kotor je rad od preko godinu dana od čega 6 mjeseci provedenih na terenu. Mirjana Vukasović i Jelenom Čečur i ja, kao i arhitektica Zorica Čubrović kao spoljna saradnica, obradili smo preko 800 predmeta, popisali , opisali, fotografisali i utvrdili njihov stepen oštećenja. Zainteresovani istraživači napokon imaju uvid u kompletnu umjetničku i arhitekstonsku plastiku koja je nađena i koja pripada gradu Kotoru.Posao na reviziji je bio zahtijevan , odgovoran, i kompletan materijal koji je prošao kroz revizijski postupak, je na veliko zadovoljstvo svih nas spreman da bude unešen u budući muzej grada Kotora.

U toku revizije uporedo se radilo na adekvatnom smještaju najreprezantiitivnijih predmeta pomenutog fonda.

,,Želim da naglasim da je danas većina predmeta dostupna posjetiocima u crkvi Svetog Pavla, crkvi Svetog Mihaila kao i na Rimskim mozaicima u Risnu. Kao konzervatorka radila sam na obilježavanju predmeta koji će od nekih prvi put biti inventarizovani, urađen je adekvatan smještaj predmeta, a koleginice rade na izradi novih legendi koje će posjetioce uvesti u jednoj lijepoj priči o gradu Kotoru. Bila sam uključena u postavljanju led rasvjete u crkvi Svetog Mihaila, koja je morala da ispunjava određenje konzervarorske uslove “, pojasnila je Uskoković.

Što se budućih projekata tiče, kako ističe Uskoković, primarno je otvaranje konzervatorske radionice.

,,Prostor imamo, papirološki je sve završeno, dobijena je dozvola i saglasnost od Uprave, odobrena su sredstva za realizaciju projekta. Konzervatorska radionica je veoma bitna ne samo za našu ustanovu koja baštini arhiv porodice Visković, biblioteke Visković, Balović , Krklec, Milošević , arhiv škole Perasta , već i za cijelu Boku s obzirom na to koliko papirne građe se nalazi u opštini, arhivi i biblioteke . Radionica će pružati usluge i građanstvu. Što se tiče drugih materijala, metal drvo tekstil kamen, moći će da obezbijedi vrhunske stručnjake iz zemlje i regiona”,najavila je Uskoković.

Ona je dalje kazala da su u pripremi su konzervatorski radovi na zdrastvenim dozvolama i proglasa iz fundusa arhiva Muzeja grada Perasta kao i na Peraškim privilegijama. Kako dodaje, u planu za ovu godinu bila je i međunarodna konferencija posvećena tekstilu gdje su učesnici već prijavili svoje radove ali zbog pandemije je odložona do daljnjeg .

Na naše pitanje koji su joj projekti bili najzanačajniji, ona odgovra da je svaki projekat za nju kao konzervatora od velike važnosti.

,,Svaki predmet se razlikuje u odnosu na oštećenja na kojima nailazim i svaki predmet je izazov, radila sam na turskim fermanima, koronelijevom izolaru, papirnom novcu, raznim diplomama i dokumentima. S obzirom da imamo odličnu saradnju sa Dubrovačkim fakultetom za restauraciju , bila sam mentor ispred muzeja, djevojci koja nije mogla da odradi jedan dio obavezne prakse u Hrvatskoj zbog Covida i zatvorenih granica “, navodi Uskoković.

Ona za kraj razgovora dodala je da je profesija konzervatora deficitarna u Crnoj Gori.

,,Raduje me što je Vlada usvojila informaciju o potrebi organizovanja studijskog programa konzervacije i restauracije , čiji su predlagači Ministarstvo kulture i Ministarstvo prosvjete. Takođe naša profesija je usko vezana za istoričare umjetnosti, etnologe, arheologe, hemičare, i nezamisliva je obrada predmeta bez njih “, zaključila je Uskoković.