Kultura

Tekst: Sanja Čavor

Foto: Radio Kotor

Direktorka Pomorskog muzeja Crne Gore, mr Maja Uskoković bila je gošća današnje emisije “032”.

Za program Radio Kotora govorila je, između ostalog, o broju posjeta ovoj ustanovi, postavkama koje najviše privlače pažnju, infrastrukturnim ulaganjima, konzervaciji, otkupljenim muzejskim predmetima, saradnji na državnom i lokalnom nivou.

U nastavku pročitajte intervju koji je zabilježila novinarka Sanja Čavor.

• Pomorski muzej Crne Gore (PMCG) u Kotoru nedavno (10. septembra) je proslavio 71 godinu postojanja i rada. Koje segmente programske djelatnosti, a tiču se pomorstva i bogate pomorske prošlosti Boke, od početka godine posebno izdvajate?

Kada je u pitanju programska djelatnost, segmenti koje moram izdvojiti, a koji od početka godine daju vidljive rezultate su izložbena i izdavačka. Pomorski muzej je decenijama prepoznat po međunarodnoj saradnji, a jedan je od prvih muzeja koji je nakon ratnih 90-ih godina “izašao” izvan granica Crne Gore. Tako smo godinu započeli izložbom „Boka Kotorska okom fotografa Laforesta“, autorke Jelene Karadžić sa kojom smo gostovali u Splitu i nastavili saradnju sa Hrvatskim pomorskim muzejem. U Galeriji muzeja otvorili smo izložbu Muzeja grada Šibenika „Prapovjest i antika na šibenskom području: Velištak i velika Mrdakovica“.  Bogat program imali smo i tokom tri ljetnja mjeseca. Kada to kažem mislim na: promociju knjige Željka Brguljana „Život Meduze“, izložbu slika pod nazivom „Itaka“, autora Antuna Sbutega. Krajem avgusta realizovali smo izložbu „Teku vode Karampane“ koju smo posvetili našoj gradskoj česmi, simbolu grada. Imali smo i projekcije filmova: Legende svijetla“ u saradnji sa udrugom Lux mediteraneum“. To je dokumentarni film o svetionicima i svetioničarima koji žive ili su živjeli duž Jadranske obale. U saradnji sa Zajednicom Italijana Crne Gore imali smo projekciju nijemog filma “Cabiria”.  Učestvovali smo u obilježavanju jubileja Državnog arhiva Crne Gore koji je ove godine proslavio 70 godina postojanja i rada. Takođe smo učestvovali u organizaciji međunarodnog naučnog skupa “Miloš Milošević i kulturna tradicija Boke” i tim povodom izdali Zbornik radova Miloša Miloševića objavljenih u Godišnjacima Pomorskog muzeja. Povodom jubileja 35 godina kompanije Luka Kotor Pomorski muzej je realizovao izložbu „Luka, grad, život i trajanje“, autora Ilije Mlinarevića. U palati Grgurina obilježili smo i 90 godina školskog broda “Jadran” sa izložbom fotografija dr Stevana Kordića. Izložbom „Oda radosti“ autorke Smiljke Strunjaš, koleginice konzervatorke zaposlene u Muzeju, proslavili smo 71. godinu postojanja i rada (PMCG).  

• Koliko posjeta ova ustanova kulture bilježi od početka godine, a koliko tokom tri ljetnja mjeseca?

Osim osnovne djelatnosti-muzeja da čuva i prezentuje vrijednosti, tradiciju i nasljeđe, važan segment jeste da bude otvoren za javnost i privuče što veći broj posjetilaca/teljki. Od početka godine muzej je obišlo 40.410 gostiju. Samo tokom tri ljetnja mjeseca taj broj je iznosio 23.717.  Ovaj broj predstavlja značajni rast u odnosu na 2022. godinu, a posebno na godinu kada smo imali pandemiju korona virusa.

• Je li najveći broj njih izletnika sa kruzera?

S obzirom na to da imamo dobru saradnju sa turističkim agencijama, većinu posjetilaca/teljki čine gosti sa kruzera.

• Na koji način su postavke u muzeju prilagođene osobama sa invaliditetom (OSI)?

Zahvaljujući Opštini Kotor, a u sklopu Programa kulturnih manifestacija za 2022. godinu, muzej je prvi u Crnoj Gori snimio muzejski vodič na znakovnom jeziku, što znači da se na svakom spratu muzeja nalaze ekrani na kojima se prikazuje vodič muzeja na znakovnom jeziku. Postavke smo prilagodili i onima koji nisu u mogućnosti da posjete I i II sprat, te u prizemlju, na LCD ekranu, mogu pogledati film pod nazivom “Pomorski muzej kroz vrijeme”. Važno je napomenuti da smo tokom 2020. godine prilagodili prilaz muzeju i toalet za slabije pokretne osobe.

• Šta je ovog ljeta najviše privlačilo pažnju posetilaca/teljki? 

Postavka PMCG je koncipirana tako da se svaka njena zbirka ili odjeljenje pričom nadovezuje jedna na drugu i na taj način zbirke čine jednu cjelinu. Zbirka oružja, modeli brodova, kao i odjeljenje Bokeljske mornarice uglavnom izazivaju najviše pažnje gostiju. Novina ove godine je novootvoreni Bookshop koji je osmišljen sa ciljem da posjetioci nakon obilaska naše ustanove mogu da kupe literaturu koja rezimira muzejsku postavku.

• Koliki je iznos ovogodišnjeg budžeta za Pomorski muzej Crne Gore i koliko je do sada ostvareno?

Podsjetiću da prihod ostvarujemo kroz prodaju ulaznica, a ovogodišnji budžet predviđen je na iznos od 363.222 eura.  Imali smo veoma uspješnu godinu, posebno kada je u pitanju programska djelatnost, 2/3 programa je ostvareno, tako da ćemo sa preostalim budžetom sigurno godinu uspješno završiti, tj. pozitivnim bilansom stanja. Osim programskih djelatnosti Muzej redovno izdvaja sredstva za konzervaciju i restauraciju predmeta, otkup muzejskih predmeta i bibliotečke građe.  Dakle, troškovi muzeja nisu samo programska djelatnost, već i oni koji se ne mogu predstaviti, a zapravo čine suštinu odgovornog muzejskog poslovanja.

•  Koliko je novih, otkupljenih muzejskih predmeta od početka godine i u čemu se ogleda njihov značaj?

Otkupi predmeta su konstantna briga i težnja u našoj ustanovi. Ovu aktivnost je teško precizno planirati, jer dosta zavisi od ponude, novca na raspolaganju i potrebe muzeja za određenom vrstom predmeta. Od početka ove godine otkupljeno je pet predmeta koji imaju zanimljivu priču i značaj. U pitanju je rijedak primjerak mesingane posude sa medaljonom s kraja XIX vijeka, na kojem je prikazana panorama Kotora. Tu je i slika,u tehnici akvarel paroborda ,,Vesta“ koji je jedan od prvih brodova za prevoz nafte na svijetu, a koji je saobraćao upravo na Jadranu krajem XIX vijeka. Pomenuću i džepni sat sa urezanim amblemom Jadranske straže. Ovaj predmet je od izuzetne vrijednosti za interpretaciju perioda između dva Svjetska rata. Otkupljene su i dvije drvene futrole za igle koje su služile za šivenje jedara, tzv. iglarice u kojima smo zatekli dva savijena dokumenta koji će uskoro biti predmet muzejske obrade i datiranja. Pored otkupa, moram da istaknem i donacije muzeju. Od početka godine dobili smo ručno rađeni ćilim i veoma rijetki ručni vatrogasni feral. Tu je i srebrna filiganska kugla, vjerovatno rad kotorskih zlatara, te sedam predmeta od keramike, poklon gospođe Mirjane Jakelić Mamula. Vjerujem da je po intezitetu otkupa i donacija Pomorski muzej jedan od vodećih muzeja u državi, a to i jeste misija ustanove.

• Muzej je ustanova od izuzetnog značaja u oblasti kulturne baštine. Kako tzv. generaciji Z približiti stalne postavke i dodatno privući njihovu pažnju?

Posljednjih godina se trudimo da privučemo mlade da dolaze u muzej organizovanjem edukativnih, kreativnih i pokaznih radionica u saradnji sa osnovnim i srednjim školama, ali i fakultetima.  Povodom završetka školske godine u junu smo organizovali petodnevnu radionicu „Ploviti s vjetrom“. Djeca su naučila da vežu mornarske čvorove, razlikuju tipove jedrenjaka, vrste jedara, imali pokaznu radionicu o proizvodnji plovila u saradnji sa kompanijom “Monte marine Yachting”, probali su da jedre zahvaljujući jedriličarskom klubu “Lahor”, a imali su i praktičnu obuku na devet metara dugoj jedrilici.  U oktobru planiramo likovnu radionicu u saradnji sa slikarkom Bosiljkom Bakočević, koja će biti organizovana povodom Dječije nedjelje i tradicionalno će biti pozvana sva djeca da besplatno posjete Pomorski muzej. Savremeni pristup muzejskim zbirkama i digitalizacija je preduslov koji mladi očekuju od nas pa tako i tzv. generacija Z. Takođe se trudimo da podržimo njihovu kreativnost, pa je tako naš muzej prošlog mjeseca ugostio prvog crnogorskog oklopara Luku Vušurovića, studenta magistarskih studija kulturne diplomatije u Italiji, koji je održao predavanje i demonstraciju u muzeju pod nazivom „Izrada srednjovjekovnih oklopa“.

• Posetioci/teljke muzeja žele interaktivnost, uzbudljivo iskustvo, pa je uvođenje novih tehnologija neminovnost? 

U pravu ste. Novi izazovi muzeja u svijetu, uvođenje tehnologija u muzejske postavke je nešto sa čim se Muzeji u XXI vijeku moraju nositi. Nije dovoljno da muzej ima samo muzejske zbirke, posjetioci očekuju da idemo u korak sa vremenom.  Upravo jedan od takvih projekata je bila multimedijalna manifestacija „Podvodni kulturni predjeli Crne Gore“, održana u februaru ove godine na Trgu od muzeja, u saradnji sa Laboratorijom za arheologiju pomorstva Pomorskog fakulteta Kotor, Univerziteta Crne Gore. Nastojaćemo da se naša saradnja sa srodnim institucijama nastavi, da u budućnosti imamo slične projekte, ali i da Pomorski muzej osavremeni svoje postavke. Moram istaći da osavremeniti postavke nije jednostavan posao. Treba imati u vidu da se muzeološki standardi moraju ispoštovati, a da je Pomorski muzej smješten u palati koja je pod zaštitom.  Svakako je u planu da osavremenimo postavku, za početak zamjenom vitrina i uvođenjem modernih tehnologija.

• PMCG je realizovao projekat “Izrada replike vesla galije iz 16. vijeka”, u sklopu kojeg je postavio impozantno drveno veslo galije, dužine preko 12 metara, u blizini glavnih gradskih vrata u Kotoru. U kom smislu je značajna ova novina?

Pored osavremenjavanja značajno je i afirmisati muzej i prezentovati ga izrađivanjem replika koje za ljubitelje pomorstva i istorije predstavljaju kuriozitet i atrakciju. Podsjetiću da je izrada replike vesla galije realizovana uz podršku Opštine Kotor, u sklopu Programa kulturnih manifestacija za 2022. godinu, a cilj je približavanje bogate pomorske istorije turistima, ali i Kotoranima/kama. Veslo je zapravo samo mali segment galije, ali značajni pokazatelj veličine i njenog značaja za naše podneblje. Kao što ste i sami rekli, veslo se nalazi ispred glavnih gradskih vrata i čini novu turističku i muzejsku atrakciju.

• Jačanje kapaciteta zaposlenih, posjete naučnim skupovima i radionicama su važan segment poslovanja?

PMCG u smislu jačanja kapaciteta radnika se trudi da zaposleni pohađaju radionice, naučne skupove, kurseve kako bi se obučavali u unapređivali svoje znanje.  Podsjetiću da je od juna 2018. godine JU Pomorski muzej Crne Gore postao punopravni član Asocijacije Pomorskih muzeja Mediterana- AMMM. Muzej je i član regionalne asocijacije ICOM (a Muzej je od ove godine dobio i institucionalno članstvo), Imamo i predstavnika u ICOM SEE (organizacija ICOM-a internacionalni komitet za jugoistočnu Evropu). Postali smo punopravni član u sistemu COBISS.CG, odnosno Nacionalnom bibliotečko-informacionom sistemu, što omogućava uzajamnu katalogizaciju, sistemsko stvaranje i korišćenje elektronskih izvora informacija. Od Nacionalne turističke organizacije (NTO) Pomorski muzej Crne Gore je dobio međunarodnu oznaku za sigurna putovanja Safe Travels, prethodno ispunivši pred Komisijom sve propisane uslove za dobijanje i upotrebu ove oznake, iza koje stoji Svjetski savjet za turizam i putovanja.  Ove godine potpisan je i sporazum sa Turističkom organizacijom Kotora na zajedničkom korišćenju sistema „Plave karte“, tako da se zaista trudimo da idemo u korak sa vremenom.

• Šta pokazuje Vaša konzervatorska i istraživačka praksa kada je u pitanju stanje muzejskih predmeta u PMCG?

Pomorski muzej Crne Gore ima konzervatorsku licencu, konzervatorsku radionicu i stalno zaposlene konzervatorke koje vrlo odgovorno obavljaju svoj posao. U toku sljedećeg mjeseca biće obavljena revizija muzejskih predmeta gdje ćemo imati tačan uvid i presjek stanja muzejskih predmeta sa konačnim brojem predmeta, spremnih za restauraciju. Svakako se predmeti prate i konzerviraju prema stepenu prioriteta konzervatorskih mjera.

1. U infrastrukturnom smislu, šta su pomaci od početka godine, ima li ulaganja?

U prizemlju Palate Grgurina osposobili smo prostor i otvorili Muzejsku knjižaru u kojoj svi/e zainteresovani/e mogu kupiti naša izdanja, ali i izdanja drugih izdavača koji se bave pomorstvom Boke Kotorske. Prioritet je da u narednom periodu saniramo sjeverni dio fasade muzeja u kojem je došlo do prodora vode i vlage. To je dio muzeja u kojem se nalazi pomoćno stepenište, Takođe, potrebno je i riješiti problem sanitarnog čvora u prizemlju palate.

• Šta su konkretni koraci ka uspostavljanju saradnje između Pomorskog muzeja i Vojnoistorijskog muzeja u Beču, definisani početkom jula na sastanku sa ambasadorom Austrije u Crnoj Gori Karlom Müllerom?

Što se tiče posjete ambasadora Austrije u Crnoj Gori Karla Müllera, za početak, saradnja će se ogledati na angažovanju lektora koji će uraditi lekturu teksta prevedenog na njemački jezik, a odnosi se na knjigu „Plovidba kapetana Iva Visina oko svijeta“ koja je u planu da se odštampa 2024. godine. Svakako se nadamo da ćemo uspostaviti saradnju i sa Vojnoistorijskim muzejom u Beču.

• Kako ocjenjujete saradnju sa nadležnim Ministarstvom, Opštinom Kotor i ustanovama koje djeluju u oblasti kulture i umjetnosti u Kotoru?

Saradnja sa Ministarstvom, ali i Opštinom Kotor je na veoma dobrom nivou, zadovoljni smo i saradnjom sa ustanovama koje djeluju u oblasti kulture i umjetnosti u Kotoru. Posebno smo zahvalni Opštini Kotor koja već treću godinu odvaja budžetska sredstva za programe Pomorskog muzeja Crne Gore u okviru Programa kulturnih manifestacija.

• Koje izložbe su u planu do kraja godine?

Što se tiče budućih projekata, u planu je nastavak dugogodišnje saradnje sa Centrom za kulturu grada Krka povodom obilježavanja godišnjice Lepantske bitke, čiji ćemo gosti biti od 04. do 08. oktobra ove godine sa izložbom „Hod kroz vrijeme i događanja“. U novembru je planirana izložba kustosa Ilije Mlinarevića „Petsto godina Boke Kotorske u Evropskoj kartografiji“ i za kraj godine tradicionalno će iz štampe izaći Godišnjak Pomorskog muzeja u Kotoru, broj 71.

Reprizu emisije “032” možete poslušati večeras u 21 sat i 30 minuta na talasima Radio Kotora.

Dostupna je i na Youtube-u, a link se nalazi na našem portalu www.radiokotor.info.