Kultura

08.11.2020
455

U SARAJEVU PREDSTAVLJENO KNJIŽEVNO STVARALAŠTVO DRAGANA MITOVOG ĐUROVIĆA I  RODOLJUBA ĆORIĆA

Na poziv ,Vijeća crnogorske nacionalne manjine u Bosni i Hercegovini, a u okviru dvodnevnih crnogorskih književnih večeri u BIH koje znače nastavak uspješne tradicije organizacije promocija djela savremenih crnogorskih pisaca u Bosni, kao i jačanje kulturne saradnje sa matičnom državom, minulog vikenda u Galeriji Akademije  likovnih umjetnosti  u  Sarajevu su predstavljena književna stvaralaštva  istaknutih crnogorskih pisaca i publicista  Dragana Mitovog  Đurovića i Rodoljuba Ćorića.

Otvarajući ovu manifestaciju, koja značajno doprinosi očuvanju kuturnog identiteta crnogorske dijaspore u BIH, a  govoreći  o književnom djelu  Dragana Đurovića, Željko Rutović, sociolog kulture, i publicista, istakao je da je on izuzetna polivalentna javna ličnost koja decenijski traje, utemeljujući svoje biće i djelo u kulturi pamćenja, sjećanja i čuvanja kulturnog i svekolikog duhovnog identiteta Crne Gore.

“Đurović djeluje kao čovjek nekih bivših, prošlih vremena, renesansnog učenja i kazivanja, te kao svijetli primjer nekih budućih vremena. Dragan nije sačuvao arhaičnost kao muzejski eksponat. On je sačuvao izvornost i biće jezika na kome je stasala i nastala ovovjekovna Crna Gora, na njenom moralu, porodici, etici svekolikog bivstva. Bilo kojim metrom da mjerimo, naše budućnosti i kuće našega bitka nema bez djela Dragana Mitovog Đurovića”, istakao je Rutović, dodajući:

“Njegova Panjega se kreće u širokom luku. To nije samo knjiga, već najširi društveno-pokazujući spektar. To je civilizacijsko zaveštanje. Dragan neće dočekati slavu svoga djela. Sujeta, zlovolja, pakost, mržnja - obično nam ostave da najljepše stranice sjećanja i pamćenja pokažemo tek kad među nama nijesu ti koji su bili smjerni pokazivači pravca. On je i perjanica živućeg crnogorskog reporterskog novinarstva“ –podsjetio je, između ostalog, Rutović.

“Dragan Mitov Đurović je novinar, publicista, hroničar, jedan od posljednjih virtuoza najsloženijeg novinarskog žanra - reportaže, ali iznad i prije svega, Đurović je čovjek”, istakao je Amer Ramusović, njegov mlađi kolega, dugogodišnji novinar i urednik nekoliko glasila sa prostora bivše SFRJ, a sada direktor časopisa Komun@, govoreći o njegovom književnom i  novinarskom opusu.

“On  je ve­li­ki ba­šti­nik go­vor­ne kul­tu­re, a njegovi razgovori koji su objavljeni u knjizi Da nas san ne pre­va­ri, ko­ji su dav­no na­sta­li i da­nas su ak­tu­el­ni ka­ko zbog po­ru­ke ko­je sa­dr­že, ta­ko i zbog či­nje­ni­ce da ima­ju upo­ri­šte u ne­sva­ki­da­šnjem umi­je­ću slu­ša­nja sa­go­vor­ni­ka i pa­žlji­vom oda­bi­ru lju­di”, kazao je Ramusović, ističući  istovremeno da  je Đurović ci­je­li ži­vot znao ko tre­ba i ko mo­že da go­vo­ri.

 “Nje­go­vi sa­go­vor­ni­ci su lju­di sa ogrom­nim ži­vot­nim i stva­ra­lač­kim rezul­ta­ti­ma, lju­di či­ja kon­kret­na dje­la go­vo­re vi­še od ri­je­či, lju­di na­o­ruža­ni zna­njem ko­je obo­ga­ću­je i du­hov­no ospo­so­blja­va dru­ge lju­de”, podsjetio je Ramusović i napomenuo da je Đurović autor više od 500 zapaženih radijskih, televizijskih i novinskih reportaža, koautor nekoliko monografija, glavni urednik nekoliko radio stanica, osnivač crnogorskog festivala humora, satira i karikatura i urednik humorističkog lista “Žuč”, zatim dobitnik brojnih novinarskih nagrada koji naredne godine obilježava dva jubileja: pola vijeka novinarstva i četiri decenije aktivne saradnje sa dijasporom Crne Gore.

Govoreći o književnom opusu Rodoljuba Ćorića, Rutović je posebno akcentirao njegovu knjigu “Priručnik samoće”, ističući njegov tragalački narativ posvećen pitanjima čovjeka, slobode, samoće kao prostora novog propitujućeg i misaonog iskustva u kome se čovjek samorealizuje na vrijednosnim principima etosa i sumnje kao djelatnog motiva sa kojim se traga i ide ili odlazi od drugog čovjeka.

“On postavlja univerzalna pitanja smisla, čovjeka i svijeta, sujete, mržnje, lažnog sjaja i konzumerizma. Svi mi na svoj način dio smo autorove pripovjedačke samoće u kojoj se voljno ili nevoljno pronalazimo tražeći ključeve vječnih zagonetki i mistike čovjekovog postojanja”, rekao je Rutović, dodajući da u tom smislu Ćorićeva knjiga zaslužuje vrijednu pažnju sa kojom ćemo bez dileme  biti bogatiji za novo iskustvo koezistencije čovjeka i svijeta, vremena  i nas i našeg traga u njima.

O  književnom stvaralaštvu Rodoljuba Ćorića govorio je i Amer Ramusović koji je istakao da se Ćorić, promišljanjem o događajima iz sopstvenog života u samoći koju je odabrao kao stil života i čistilište za novi put, obraća generalno čovjeku, ljudskom biću.

“Ćorić  svojim djelom dostojno i znalački ostavlja svoj trag. Zato treba biti na tom tragu da bi se negdje tragovi i iskustva prepoznali i ukrstili u nekim novim horizontima sveljudskih samoća”, naglasio je Ramusović, napominjući  da je o njegovom „Priručniku samoće” Borislav Jovanović zapisao da je djelo ispovijest koja nikoga ne ostavlja ravnodušnim i da je to knjiga koja plijeni svojom iskrenošću i čiji vlasnici postajemo prije ili kasnije, a svojim zbirkama poezije “Zaboravljene dveri” i “Jedra Santa Mariije” ostavio je sebi dubok trag, obezbjedivši mjesto u našoj dnevničkoj prozi, pjesništvu i kulturi.

Rodoljub Ćorić do sada je objavio četiri knjige poezije i dvije knjige proze "Priručnik samoće" i "Priručnik samoće II". On je dobitnik književne nagrade “Ana Ahmatova” za 2019. godine koju dodjeljuje Ruski kulturni centar –Sofija (Bugarska) i Društvo ruskih pisaca Bugarske i dobitnik nagrade Društva crnogorskih novinara za 2018. godinu.

Publici su se kazivanjem stihova iz njihovih zbirki, audio prezentacijom dijela reportaža i nadahnutim izlaganjima obratili i sami autori, zahvaljujući se ljubiteljima pisane riječi  na prisustvu i  pored  otežanih okolnosti uz  poštovanje  mjera zbog COVID-a 19, kao  i organizatoru Vijeću crnogorske nacionalne manjine  što su  pomogli i omogućili  da “ovo veče bude tako lijepo i ostane u sjećanju“. Manifestaciji je prisustvovala i Elvira Bekteši, pomoćnica direktora Uprave za dijasporu Crne Gore.

 

 

Podijeli na: