Kultura

Četvrti Festival etnološkog filma – FEF Risan 2025, koji organizuje NVO „Medaur“ Risan – Društvo za njegovanje kulturne baštine Risna, otvoren je sinoć na platou palate Ivelić u Risnu.

Prisutne je najprije pozdravila izvršna direktorica Festivala, mr Jelena Čečur.

„Ove godine stavljamo naglasak na graditeljstvo kao segment kulturnog nasljeđa.
‘Graditi, ostaviti ljudski trag’ – poruka je ovogodišnjeg programa, koji kroz filmske priče i prateće sadržaje podsjeća da arhitektura i prostorni identitet oblikuju kulturnu baštinu i povezuju generacije”, kazala je Čečur.

Kako ističe, malo koje mjesto u Crnoj Gori ima ovoliko različitih i bogatih slojeva kulture, kao što ima Risan – od ilirske i rimske, preko vizantijske, mletačke i osmanske, do austrijske baštine.

„Arheološki ostaci, kulturno-istorijski objekti i zadužbine – te materijalne uspomene, zajedno sa univerzalnim ljudskim vrijednostima poput dobročinstva, solidarnosti, slobodoljublja i zajedništva koje su dale pečat gradu početkom XX vijeka, pokazuju da graditeljski poduhvati nijesu samo fizičke strukture, već i svjedočanstva o vrijednostima i identitetu zajednice.

Ova tema poziva na razmišljanje o značaju očuvanja i interpretacije graditeljskog nasljeđa, kao temelja zajedničke istorije i identiteta. Ona podsjeća da nasljeđe nije samo naslijeđeno i prepušteno nama da ga koristimo kako želimo, već nam je povjereno u amanet za buduće generacije”, kazala je, između ostalog, Čečur.

Osnivač i selektor Festivala, režiser Vladimir Perović, istakao je da će publika kroz ovogodišnji program imati priliku da pogleda 13 filmova.

„Otkad je naš pradavni predak počeo da napušta pećine kao svoja prva staništa i počeo da gradi, vjerujem da su počele da se iskazuju neke osobine čovjeka kao pojedinca ljudskog roda, a i zajednica koje su tu bile. Znači, bile su zemunice, pa sojenice, pa se gradilo od kamena, pa od drveta, pa su napredovale tehnologije, sve do savremenih današnjih tehnologija koje, evo, okovaše Budvu i Zlatibor i mnoga slična mjesta. Naravno, ne kritikujemo moderne tehnologije i moderne materijale, nego njihovu zloupotrebu.

Tokom radnje, ne samo da su se iskazivale različite vrste i tipovi gradnje, nego se iskazivalo i nešto iz ljudske prirode. Neko gradi zato što mu treba, neko zato što je želio da pokaže da je bolji, moćniji i važniji od susjeda. Smjenjivale su se epohe – negdje su se iskazivale osobine čovjeka, pojedinca, a negdje čitavih društava koja su težila tome ili nečemu drugom. Mi smo ovdje pripremili 13 filmova. Uz prateće programe, naš filmski program će uhvatiti mnogo toga od onoga što se iskazuje kroz ljudsku prirodu. Neko gradi kuće, neko domove. Neko pravi poduhvate, a neko se upušta u zablude. Vidjećete i ljepotu jednostavnosti, a vidjećete i rasipnost oholosti”, kazao je Perović.

Četvrto izdanje Festivala etnološkog filma otvorila je sekretarka  Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti Tatjana Kriještorac.

„Evo, dočekali smo i četvrti festival koji već više nije samo festival etnofilma, već festival koji nudi bogat i šarolik program. Dakle, festival je počeo ozbiljno da živi svoj život i to nas uvjerava da će taj život nastaviti i trajati dugo. To je bio i krajnji smisao početka rada gospodina Perovića i hvala na vašoj zahvali u uvodnom obraćanju, ali ja je ne zaslužujem – meni je posao da prepoznam kvalitetan kulturni program kako bi ga Opština podržala.

Ja se samo trudim da radim svoj posao što bolje mogu, a vi fantastično radite svoj posao i festival je tako počeo da živi”, poručila je Kriještorac.

Nakon svečanog otvaranja prikazan je iranski film Isatis.

Večeras, drugog dana Festivala, od 20.30 u dvorištu palate Ivelić biće premijerno prikazani filmovi festivalske radionice dokumentarnog filma, kao i filmovi Dom, Nekome svom, Mala Juga, Na krovovima onih koji spavaju, Graditeljka.

Tekst: Tamara Vuković

Foto: Ranko Maraš (naslovna) I Tamatra Vuković (galerija)