Kultura
U POMORSKOM MUZEJU CRNE GORE ODRŽANA IZLOŽBA I PROMOCIJA KNJIGE HRVATI UJEDINJENI KRAVATOM
Tekst i foto: Biljana Marković
U Pomorskom muzeju Crne Gore (PMCG) Kotor sinoć je održana izložba i promocija knjige “Hrvati ujedinjeni kravatom“, autorke Branke Bezić Filipović.
Koordinatorka projekta “Kravata”, predsjednica Američko hrvatskog pokreta, Nada Pritisanac Matulić, istakla je da je ideju za izložbu dobila kao predstavnica u Ujedinjenim nacijama (UN).
“Gledajući druge nacije kako predstavlju nešto iz svog rodnog kraja, došla sam na ideju da preko kulturnog blaga – kravate, predstavim naše istaknute Hrvate iseljeništva na način da vama u domovini, u Evropi uopšte, približimo naše prekookeansko iseljeništvo, a njemu da približimo domovinu. Drugi naš cilj ove izložbe je da svjetska sveučilišta povežemo međusobno. Jer, na svakom sveučilištu, gdje god se pojavio nekakav projekat, ima Hrvata. Ovaj projekat je spojio sve kontinente”, ocijenila je Pritisanac Matulić.
Kako je najavila, ovog ljeta predstoji još pet izložbi u Hrvatskoj, a potom će uslijediti u Južnoj Americi, Australiji, Sjevernoj Americi, te opet u Evropi.
“Kada obiđemo sve što smo isplanirali, dakle sva svjetska sveučilišta, UN i Evropski parlament, sve što smo sakupili, a ovdje su samo fotografije naših sudionika, sve kravate, marame, biografije uticajnih Hrvata širom svijeta, poklonićemo muzeju na trajno vlasništvo”, najavila je Pritisanac Matulić.
Na biografiju autorke knjige, Branke Bezić Filipović, podsjetio je Zoran Bošković, koji je između ostalog naznačio, da je ona od 2004. godine do danas objavila 16 naslova, od čega 13 iz područja hrvatskog iseljeništva.
Poziv da se priključi projektu Kravata i napiše knjigu, Bezić Filipović je, kako je kazala, rado privatila.
“Naslov Hrvati ujedinjeni kravatom se nametnuo sam od sebe, jer nakon što smo svuda po svijetu objavili koja je namjera ove priče, svi su se najedanput javili, ujedinili. To je ono jedinstvo za kojim i u domovini žudimo, ističemo ga i želimo ga postići do krajnjih granica”, poručila je ona.
Ističe da je knjiga napisana trojezično, jer je namjera obići svjetska sveučilištima i “pokazati” mladim ljudima da je domovina kravate Hrvatska.
“Kravata je nešto prepoznatljivo, mogla bih reći iznad nacionalnog, jer svaki muškaravc na svijetu ima kravatu. Imaju je čak i neke žene ako je modni dodatak. U ovoj priči žene nismo izostavili. One su bile pozvane da poklone svoje marame i šalove”, naglasila je Bezić Filipović.
Otvarajući izložbu, ambasador Republike Hrvatske u Crnoj Gori, Veselko Grubišić, naveo je da Hrvati nisu “patentirali” kravatu, ali da su je kao modni detalj u 17. vijeku raširiili širom Evrope.
“Tako da je pod hrvatskim imenom postala i do danas ostala, nezaobilaznim modnim dodatkom. Kolokvijalno, mogli bi reći da je kravata rođena u Hrvatskoj, krštena u Francuskoj, dok su ulogu dadilja preuzele Engleska, Italija i Amerika, što su nastavili i ostali narodi”, poručio je Grubišić.
Tokom tridesetogodišnjeg rata (1618.-1648.) Hrvati su, dodaje, bili prepoznatljivi sa maramom oko vrata, pretečom današnje kravate.
“Od 1635. hrvatski vojnici služili su i u Francuskoj, pa je godine 1667. ustrojena i posebna hrvatska pukovnija Royal Cravates. Ovi ovratni privjesci bili su dio bojne opreme Hrvata i neka vrsta raspoznavanja, jer u to doba još nije bilo vojničkih odora. Na dubljoj, simboličkoj razini, kravata posjeduje i dvije ključne vrednote zapadne civilizacije: vrlinu životne radosti i vrlinu mjere, pa možemo reći da je kravata upravo znak te suspregnute radosti”, naveo je Grubišić.
Moderator je bio Tripo Šubert, prvi predsjednik Hrvatskog građanskog društva (HGD) Crne Gore.
U ime saradnje na pripremi izložbe i promociji u Kotoru, zahvalnice su dodijeljene direktorici Pomorskog muzeja Crne Gore Maji Uskoković i predsjednici HGD Crne Gore Rafaeli Pini Lazarević.
Nakon Kotora izložba će biti priređena u Splitu, a zatim u Zagrebu.
Projekat “Kravata” su inače prošle godine inicirali „Crodiaspora“ i „American Croatian Congress“, kako bi istakao utjicajne Hrvate iz hrvatske dijaspore kroz prikazivanje njihovih doprinosa unutar njihovih zajednica, Hrvatske i u svijetu.