Kultura

U Pomorskom muzeju Crne Gore u Kotoru sinoć je predstavljena monografija „Skalinada župne crkve u Prčanju“ autora Željka Brguljana, u zajedničkom izdanju Pomorskog muzeja Crne Gore, Hrvatske bratovštine Bokeljska mornarica 809 Zagreb i Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu.

Na promociji su govorili direktorica JU Pomorski muzej Crne Gore mr Maja Uskoković, akademkinja dr. sc. Katarina Horvat-Levaj, dr. sc. Andrej Žmegač, mag. ist. um. Maja Marović, dr. sc. Darka Bilić i autor monografije Željko Brguljan. Program je vodila Dijana Đurašković.

Monografija obrađuje istorijat monumentalnog stepeništa župne crkve Rođenja Blažene Djevice Marije, izgrađenog prema projektu arhitekte Milana Karlovca. Autor, koristeći arhivsku građu sačuvanu na Prčanju i u Kotoru, kao i relevantnu literaturu, prikazuje nastanak i gradnju skalinade, dok se naredna poglavlja bave njenim životom i značajem tokom više od jednog vijeka.

Otvarajući promociju, direktorica Pomorskog muzeja Crne Gore mr Maja Uskoković istakla je da prčanjska skalinada predstavlja jedan od najupečatljivijih arhitektonskih simbola Boke Kotorske.

„Prčanska skalinada nije samo pristupno stepenište na crkvi, ona je jedan od najupečatljivijih arhitektonskih prizora Boke, trajno utisnut u vizuru Prčanja i Kotorskog zaliva. Povezujući obalu s monumentalnim zdanjem župne crkve Rođenja Blažene Djevice Marije, ona istovremeno spaja more i kopno, svakodnevni život mjesta i njegov sakralni centar, ljudski trud i duhovnu težnju. Ona nam govori o generacijama Prčanjana, o pomorcima, donatorima, majstorima, sveštenicima i graditeljima koji su zajednički stvarali prostor u kojem se ogledaju privredna snaga, kulturna svijest i duhovnost jednog vremena“, kazala je Uskoković.

Govoreći o autoru, naglasila je da je Željko Brguljan „dobro poznat kao predan istraživač kulturne i pomorske baštine Boke kotorske, ali i kao likovni umjetnik i književnik“, ističući da njegov rad odlikuje rijetka sposobnost da poveže naučnu preciznost s neposrednim poznavanjem prostora o kojem piše.

„Za Pomorski muzej Crne Gore ovakva izdanja imaju izuzetnu važnost: pomorska prošlost Boke nije sačuvana samo u brodskim dnevnicima, navigacionim instrumentima, uniformama i slikama jedrenjaka; ona je upisana i u crkve, palate, trgove, pristaništa i skalinade. Sve te građevine svjedoče o ljudima koji su plovili svijetom, ali su stečeno znanje, iskustvo i imetak ulagali u svoja mjesta. Zato večerašnje predstavljanje nije samo predstavljanje jedne vrijedne knjige, ono je i potvrda da kulturna baština ostaje živa samo kad je istražujemo, objavljujemo, o njoj razgovaramo i prenosimo novim generacijama“, zaključila je Uskoković.

U ime Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu prisutne je pozdravila akademkinja dr. sc. Katarina Horvat-Levaj, naglašavajući da je objavljivanjem ove monografije ostvarena i formalna saradnja Instituta i Željka Brguljana.

„Prije nego li čovjek uzme knjigu u ruke, mogao bi se zapitati: zar je moguće napisati monografiju o samo jednom stubištu? Skalinadi. No, već sam pogled na sadržaj daje odgovor da je to moguće, ako autor barata s obiljem podataka i metodološkim vještinama, što odlikuje Željka Brguljana, te ako je stubište ne samo reprezentativno nego i višestruko inkorporirano u crkvu i naselje, kakvo je prčanjska skalinada“, rekla je Horvat-Levaj.

Govoreći o istorijskom kontekstu, podsjetila je da je crkva građena više od jednog vijeka, zbog čega su se mijenjale političke i urbanističke okolnosti.

„Kada se crkva pred kraj venecijanske dominacije projektirala, nije se niti znala točna lokacija, a kad je ona određena, Makaruzzi projektira skalinadu koja se od crkve spuštala ravno do mora. Ipak, bilo je to još doba procvata bokeljske mornarice i vrijeme kada se glavni promet odvijao morem. Kada je konačno, početkom 20. stoljeća, nakon dovršetka crkve, došla na red i izgradnja skalinade, Boka se nalazila u sklopu Kraljevine Dalmacije kao dijela austrijske monarhije, a uz more je već bila trasirana cesta“, kazala je Horvat-Levaj.

Recenzent monografije dr. sc. Andrej Žmegač ocijenio je da sama činjenica da je jedna knjiga posvećena jednom stepeništu govori o kulturnoj svijesti sredine u kojoj je nastala.

„ Ako imamo činjenicu da postoji jedna knjiga koja je posvećena jednom stubištu, onda mislim da to govori o kulturnoj razini te sredine koja je prepoznala tu potrebu i koja je omogućila da se takva knjiga realizira“, istakao je Žmegač.

Posebno je ukazao na značaj arhitekte Milana Karlovca.

„To je jedan značajan graditelj koji je puno gradio i koji je bio prisutan u Dalmaciji, na potezu od Zadra do Boke, a poslije je radio i na Cetinju. Radio je u baštinskim prostorima, na spomenicima kulture, među kojima su kotorska i splitska katedrala, i pokazao senzibilitet za funkcioniranje u povijesnim ambijentima“, rekao je Žmegač.

Magistrica istorije umjetnosti Maja Marović govorila je o Brguljanovom pristupu istraživanju i načinu na koji knjiga povezuje naučni rad sa životom lokalne zajednice.

„Prčanj je prostor koji je autora oblikovao i kojem se on neprestano vraća. Upravo zato Boku promatra iz dvije perspektive – iznutra i izvana. Ova knjiga postaje svojevrstan žanrovski fenomen u kojem istraživački rad postaje gotovo osobno svjedočanstvo, a rekonstrukcija arhitektonskog života građevine postaje svjedok života lokalne zajednice“, kazala je Marović.

Ona je ocijenila da knjiga predstavlja primjer cjelovitog interpretativnog pristupa baštini.

„To je dvojezično izdanje koje sadržaj čini pristupačnim različitoj publici – od stručnjaka do šire javnosti. Ova knjiga ne promatra samo arhitektonski objekt, nego ga povezuje s arhivskom građom, prostorom u kojem nastaje i živi te zajednicom koja mu kroz vrijeme daje život i značaj“, istakla je Marović.

Dr. sc. Darka Bilić naglasila je da monografija lokalnu temu uspješno smješta u širi kontekst venecijanske graditeljske tradicije i jadranskog prostora.

„Brguljanova knjiga lijepo pokazuje koliko takav istraživački pristup može biti plodan. Polazeći od jednog izrazito lokalnog spomenika – skalinade u Prčanju – otvara mnogo šira pitanja o naručiteljima, graditeljima, prijenosu arhitektonskih zamisli, ideja i znanja, te o vezama lokalne sredine sa širim jadranskim i talijanskim prostorom“, kazala je Bilić.

Zahvaljujući se učesnicima promocije, autor Željko Brguljan istakao je da su u nastanku knjige učestvovali brojni saradnici, te da posebnu zahvalnost upućuje, između ostalih, recenzentici magistrici Zorici Čubrović, fotografu Tonu Guli Markoviću, dizajneru, glavnoj urednici Katarini Horvat-Levaj, prevoditelju dr. Grahamu McMasteru i domaćinu – Pomorskom muzeju Crne Gore, te direktorici Maji Uskoković.

Najavio je i skoro novo izdanje Pomorskog muzeja Crne Gore.

„Najavljujem, na neki način, prvu knjigu koju će izdati Pomorski muzej. Jučer smo je predali u štampariju u Podgorici i vjerujem da će do kraja mjeseca izaći, kazao je Brguljan.

Željko Brguljan već decenijama istražuje kulturnu baštinu Boke Kotorske, posebno maritimno slikarstvo i pomorske ex voto zavjetne darove. Autor je brojnih naučnih radova, monografija, književnih djela i tematskih izložbi posvećenih kulturnoj istoriji Boke, a kao likovni umjetnik realizovao je 28 samostalnih izložbi u Hrvatskoj i Crnoj Gori te učestvovao na brojnim kolektivnim izložbama u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama.

Tekst: Nataša Janović

Foto: Radio Kotor/N.J.