Kultura

 U Gradskoj biblioteci i čitaonici Kulturnog centra „Nikola Đurković“ u Kotoru danas je otvorena izložba „Goran Petrović – Priča kao oslonac sveta“, posvećena životu i stvaralaštvu jednog od najznačajnijih savremenih srpskih književnika. Postavka donosi uvid u život autora, stvaralaštvo i književno nasljeđe, uz poseban osvrt na vezu sa Kotorom.

O nastanku izložbe, njenom konceptu i značaju za razumijevanje Petrovićevog književnog opusa govorili su ispred Narodne biblioteke "Stefan Prvovenčani" Kraljevo autori postavke: Ivana Hrenko, Ana Voštinić i Dejan Aleksić, dok je prisutne pozdravila Jasmina Bajo, bibliotekarska savjetnica Gradske biblioteke i čitaonice Kotor. Izložbu je otvorila Radmila Beća Radulović, direktorka kotorskog Kulturnog centra.

Pozdravljajući prisutne, Jasmina Bajo istakla je da stvaralaštvo Gorana Petrovića ima posebnu vezu sa Kotorom, gradom koji je pisac volio i koji je, kako je navela, ostavio trag u njegovom književnom svijetu.

„Zašto Goran Petrović u Kotoru? Prvo, Goran Petrović je jedan od najznačajnijih savremenih srpskih pisaca, a takođe je njegovo stvaralaštvo vezano za Kotor. On je volio Kotor, Kotor je volio njega“, kazala je Bajo.

Ona je posebno izdvojila roman „Papir“, u kojem prepoznaje mediteranski i bokeljski duh, kao i Petrovićev izuzetan odnos prema jeziku i pripovijedanju.

Ivana Hrenko predstavila je razvojni put Petrovićevog književnog stvaralaštva, od prvog romana „Saveti za lakši život“, objavljenog 1989. godine, do kasnijih ostvarenja koja su obilježila savremenu srpsku književnost. Podsjetila je na romane „Atlas opisan nebom“, „Opsada crkve Svetog Spasa“ i „Sitničarnica Kod srećne ruke“, kao i na zbirku pripovjedaka „Bližnji“.

Za roman „Opsada crkve Svetog Spasa“ Petrović je dobio nagradu „Meša Selimović“, dok je „Sitničarnica Kod srećne ruke“ nagrađena NIN-ovom i Vitalovom nagradom. Među njegovim kasnijim djelima posebno se izdvajaju romani „Papir“ i „Ikonostas“, objavljeni 2022. godine, te „Palata“, objavljena 2024. godine.

Važan dio izložbe posvećen je i Petrovićevom dramskom stvaralaštvu, prevodima njegovih knjiga i međunarodnoj recepciji. Posebnu vrijednost predstavljaju njegove lične bilježnice, u kojima je zapisivao ideje i zapažanja koja su kasnije postajala građa za književna djela, kao i neobjavljeni rukopisi kojima su autori imali pristup zahvaljujući porodici Petrović.

O godinama koje je pisac proveo u Kraljevu govorila je Ana Voštinić, podsjećajući na njegove književne početke i dugogodišnju povezanost sa gradom u kojem je živio, radio i stvarao. Navela je da se tragovi njegovog interesovanja za književnost mogu pronaći još u djetinjstvu, kada je objavio kratku naučnofantastičnu priču.

Voštinić je istakla i značaj inicijativa kojima se u Kraljevu čuva uspomena na književnika, među kojima su monografija „Goran“, objavljena 2024. godine, i književna nagrada „Goran Petrović“, namijenjena mladim autorima do 35 godina za neobjavljenu priču.

Govoreći o pripremi postavke, naglasila je da je rad na izložbi predstavljao veliku odgovornost prema piscu, njegovom djelu i porodici koja je istraživačima omogućila uvid u prikupljenu građu. Dio materijala je digitalizovan, što otvara mogućnost za dalja istraživanja njegovog života i stvaralaštva.

Dejan Aleksić, književnik, glavni i odgovorni urednik u Izdavačkoj djelatnosti "Povelja” , u Narodnoj biblioteci „Stefan Prvovenčani”ukazao je na suštinu izložbe i značaj priče u Petrovićevom književnom svijetu. Istakao je da je, pored izuzetnog romanopisca, bio i autentičan pripovjedač koji je kroz književnost istraživao čovjekov odnos prema svijetu i stvarnosti.

„Priča je u osnovi našeg odnosa sa svijetom i prema svijetu i bez priče mi suštinski ne možemo da razumijemo sopstvenu stvarnost“, kazao je Aleksić.

Prema njegovim riječima, izložba ne predstavlja samo pregled biografskih podataka, književnih izdanja i priznanja, već nastoji da pokaže zbog čega Petrovićevo djelo prevazilazi granice vremena i prostora u kojem je nastalo. Veliki pisac, kako je naglasio, ostavlja djelo koje nastavlja da živi i utiče na kulturu i generacije koje dolaze.

Otvarajući izložbu, Radmila Beća Radulović istakla je da mašta Gorana Petrovića, književni likovi i priče i danas mogu biti oslonac čitaocima, naglašavajući da naslov postavke na poseban način sažima suštinu njegovog stvaralaštva.

Izložba „Goran Petrović – Priča kao oslonac sveta“ kroz dokumente, fotografije, rukopise i izdanja knjiga približava publici život i stvaralački put pisca čije književno nasljeđe ostaje značajno za savremenu književnost. Istovremeno, ona podstiče nova čitanja njegovih djela i podsjeća na važnost očuvanja uspomene na velike književne stvaraoce.

Postavka će u Gradskoj biblioteci i čitaonici Kulturnog centra „Nikola Đurković“ u Kotoru biti otvorena do 19. oktobra.

Tekst: Nataša Janović

Foto: Radio Kotor/N.J.