Kultura

Tekst: Biljana Marković
Foto: Radio Kotor / B.M.

Izložba “Kult Blažene Ozane Kotorke”, čiji je organizator Matica crnogorska-Ogranak Kotor u saradnji sa Pomorskim muzejom Crne Gore Kotor, otvorena je danas u Galeriji Muzeja.

Prisutne je na početku pozdravila direktorka Pomorskog muzeja Crne Gore mr Maja Uskoković. Postavku prati katalog koji sadrži podatke o rođenju, porijeklu, službovanju i čudima pastirice iz sela Releza, Katunska Nahija, o kojoj su ispričana i opjevana brojna čudotvorstva.

Spjevana je i himna o blaženoj Ozani Kotorki - Dominikanki za koju je tekst napisao D. Ljubić, a muziku Jordan Viculin, hrvatski muzicar, pučki misionar, vjerski pisac-Dominikanac. Ova himna je kompozicija koja ima 7 strofa i u cjelosti se izvodi na pučkim svečanostima, a na otvaranju je klapa “Incanto” otpjevala tri prilagođene strofe.

Matica crnogorska-Ogranak Kotor je, kako je kazala njena predsjednica Mileva Pejaković Vujošević, ovom izložbom je željela da pokaže da je Kotor prepoznatljiv, ne samo po kulturnim zdanjima, već i po značajnim ličnostima minulih epoha.

“Među njima je pastirica iz Lješanske nahije, Crnogorka Blažena Ozana koja je sa svojih četrnaest godina zakoračila kotorskim pločnikom. O njenom liku i djelu ispisane su mnoge stranice, održani značajni naučni skupovi, organizovane izložbe, snimljeni filmovi. Tom mozaiku Matica crnogorska-Ogranak Kotor željela je da doda i ovu izložbu. Timskim radom ovaj projekat je realizovan prvenstveno zahvaljujuéi poštovanom don Robertu Tonsatiju, čija pomoć nam je bila dragocijena. Otvorio je sva vrata kulturnih zdanja Kotorske biskupije gdje se nalaze fragmenti svetice. Pomoć je pružila i Matica crnogorska, posebno sekretar, gospodin Ivanović”, kazala je Pejaković Vujošević predloživši da se jedan trg u Kotoru nazove imenom Blažene Ozane Kotorke, a pravo mjesto koje bi moglo da nosi ime svetice je, kako je istakla, trg ispred Crkve Sv. Marije Koleđate.

“Na vratima ove crkve, na bronzanim reljefima, kotorski umjetnik Vasko Lipovac prikazao je njen životni put od pastirice do svetice. Oltar crkve krase mošti Blažene Ozane. Ovim predlogom pokazaćemo i dokazati ljepotu suživota u multinacionalnoj sredini, koja je bila, i zauvjek će ostati, najveći dar ljudskog postojanja, trajanja i življenja u starodrevnom Kotoru”, poručila je ona.

Istoričarka umjetnosti i spisateljica Radojka Abramović je kroz istorijski pristup dočarala životopis mlade Katarine Kosić, prema nekim predanjima Jovane Dujović, od pastirice do blaženice Ozane Dominikanke.
Katarina Kosić (po nekim predanjima Jovana Đujović) rođena je u selu Releze u Lješanskoj nahiji blizu Podgorice na dan Katarine Aleksandrijske, 25. novembra 1493. godine.
U svojoj 14. godini dolazi u Kotor gdje počinje služiti u kući kotorskog plemića, vijećnika i sudije Aleksandra Buće i njegove žene Marine (rođene Bizanti). Nakon sedam godina, 1515. godine prišla je trećem redu svetog Dominika kad je i položila zavjet siromaštva, čistote i poslušnosti i promijenila svoje kršteno ime u Ozana.
“Sveta Stolica osvjedočena neobičnim pokorničkim životom i svetosti ove Božje ugodnice, svečano je odobrila i potvrdila poštovanje kulta Bl. Ozane 362 godine poslije njene smrti. Veličanstvena proslava beatifikacije Bl. Ozane održana je u Kotoru, kao višednevna svetkovina 3.4.5.6. jula 1930. godine. Osim brojnih uspomena na Blaženu Ozanu, koje su ostale u književnim djelima, poeziji, likovnim umjetnostima, notnim zapisima, poput danas izvedene himne, uspomene iz njenog neposrednog života izložene su na panoima na današnjoj izložbi, koju smo uz prateći katalog upriličili s ljubavlju i posvetili uspomeni na ovu svetu ženu. Njeno porijeklo, mošti koje počivaju u Kotoru, na granici Istoka i Zapada, mjesto je sticanja sjedinjene braće, pripadnika obije crkve. Poštovanje prema njoj najbolje ćemo izraziti nasljeđujući apostolsku ljubav prema Bogu i bližnjima. Ona je i putokaz kako da podesimo zemaljski život razvijajući ljubav i smisao žrtve, kao preduslov vječnog spasenja”, navela je, između ostalog, Abramović.

Otvarajući izložbu, predsjednik Matice crnogorske Ivan Jovović kazao je da postoje određene teme, ljudi, događaji koji su univerzalni, vanvremenski i zahtijevaju od svake generacije nove intepretacije prošlosti koja se manifestuje preko kulture sjećanja. To je slučaj i sa Kultom Blažene Ozane Kotorke, koja je još za života, a naročito poslije smrti, dakle, više od pola vijeka, ugradila sebe u hrišćanski, odnosno katolički identitet na ovom dijelu crnogorskog prostora, a čiji anđeoski lik, ističe, nadilazi nacionalne i državne granice.

“Izložba, uz prateći katalog na crnogorskom i engleskom jeziku, je projektni zadatak Matice crnogorske kojim želimo da tokove srednjovjekovne sakralne baštine Crne Gore gdje Kult Blažene Ozane Kotorke zauzima posebno značenje, učinimo dostupnim, kako široj, tako i stručnoj javnosti u zemlji i inostranstvu. Na postavci su akumulirane memoralije na Blaženu Ozanu Kotorku, nastale tokom stoljeća u istorijskim spisima, književnim djelima, likovnoj i muzičkoj umjetnosti, uključujući fotografije nastale povodom ceremonije-poblaženja iz 1930. godine. Referentna vrijednost ovog projekta ogleda se u činjenici da su autori omogućili posjetiocima izložbe, kao i čitaocima kataloga preglednu, a ujedno vjerodostojnu vizuru tako kompleksne materije, saopštene preko slike i riječi. Predmetnom izložbom, uz prateći katalog, koji ne samo svojim obimom, nego i sadržinom predstavlja presjek društvenog života srednjovjekovnog Kotora, obuhvaćene su najvažnije sastavnice Kulta Blažene Ozane Kotorke. Ova blaženica je, uz patrona grada i Kotorske biskupije Svetog Tripuna, i prije zvaničnog dekreta njenoj beatifikaciji od strane Svete Stolice 1927. godine, bila ličnost tokom minulih stoljeća koja predstavlja neizostavni marker duhovnog identiteta Kotora i Boke. Njen kult je bio prisutan i duž Dalmacije, kao i u rodnoj Crnoj Gori, Lješanskoj nahiji, selu Relezi, gdje su je pravoslavni nazivali Svetom odivom, sa kojom su, po narodnom kazivanju, mještani ovog sela bili u srodstvu”, kazao je Jovović.

On je, između ostalog, rekao da smo na osnovu više hagiografskih izvora, kao i stručne literature upoznati sa životom i djelovanjem Blažene Ozane, s obzirom na to da su njeni savremenici zabilježili da su od kotorskih biskupa, preko predstavnika civilnih vlasti, pa do običnih građana od ove blaženice tražili savjet, utjehu i preporuku.

Kult Blažene Ozane Kotorke istovremeno, dodaje, otvara i druge horizonte, ne samo zbog činjenice da je ova blaženica do kraja života održavala odnose sa svojim rodnim krajem, već se i na njenom primjeru ukazuje postojanje dinamičnih društvenih procesa na razmeđi XV i XVI vijeka između Crne Gore za vrijeme dinastije Crnojevića, a nakon njih pod osmanskom vlašću i Kotora pod mletačkom upravom.

“Kult Blažene Ozane Kotoranke je i neporecivo svjedočanstvo da je identitet Crne Gore i crnogorskog naroda počivao i počiva na oba plućna krila Hristove crkve, pravoslavnom i katoličkom”, naveo je između ostalog Jovović.

Izložbu prati katalog, a autorke tekstova su istoričarka umjetnosti Radojka Abramović i predsjednica kotorskog ogranka MC Mileva Pejaković-Vujošević sa saradnicima Jasnom Jeknić Stijović, koja je na današenjem otvaranju bila moderatorka programa i Slavkom Dabinovićem. Fotografije su djelo Nenada Mandića, Rajka Maraša i Duška Miljanića. Prevod na engleski jezik uradili su Joško Katelan i Dragana Erjavšek. Katalog je grafički oblikovala profesorica na likovnoj akademiji na Cetinju Suzana Pajović.

 Prilog sa otvaranja izložbe možete poslušati na linku Jutanji magazin Grad.