Kultura

Monografija „Crkve i samostani od XIII do početka XX vijeka, Crkve i vjekovi“, autorke Radojke Abramović, istoričarke umjetnosti, muzejske savjetnice, promovisana je sinoć u Pomorskom muzeju Crne Gore povodom Dana opštine Kotor.

Pored autorke, na promociji su govorili: mr Maja Uskoković, direktorica, akademik Aleksandar Saša Čilikov, recenzent, istoričar umjetnosti, te Jovana Lalošević Vidović, načelnica Uprave za zaštitu kulturnih dobara.

Monografija predstavlja prikaz sakralnih spomenika grada Kotora: crkava i samostana Sv. Klare, Sv. Nikole, Sv. Josipa, Gospe od Anđela, Sv. Duha i kapele Gospe od Rozarija.

Kako navodi Čilikov, u pitanju je kompleksna knjiga, naučno djelo.

“Rađena je standardnom naučnom obradom, što znači da imate fusnote, navodnike gdje što god komentariše, autor se poziva na određeni izvor. Prema njemu se odnosi nekad kritički, nekad ga apsolutno prihvata. Na više od 150 strana imate gotovo 300 fusnota.

Trebalo je strašno veliko vrijeme da proučite svu literaturu, da pogledate ko je sve pisao o tim crkvama, da se pozivate na određene izvore” - objašnjava Čilikov i naglašava da se radi o monografiji sa kompletnim podacima, izvorima i literaturom o kotorskim crkvama.

“Ono što je meni bilo fascinantno, ako se piše o pojedinoj crkvi koja zaslužuje veći dio teksta, tamo se objašnjava i ko je ktitor, koje su to bratovštine ako su bile uključene u ktitorstvo. Daje se čitav pregled ako postoji likovni ukaz, da li su to ikone ili barokne slike, ili neko djelo primjenjene umjetnosti. Pojavljuje se čak epigrafija” - navodi Čilikov i ističe da se u monografiji nalazi kompletna slika crkve.

“Praktično svaki bitan, ključni podatak je jednostavno sa jednim predanim radom prezentovan u ovoj monografiji” - objašnjava Čilikov.

Knjiga je, kaže, namijenjena stručnoj javnosti, ali i za edukaciju, te može biti veoma korisna u turizmu.

Lalošević Vidović ističe višestruku vrijednost monografije koju potpisuje Radojka Abramović.

“Radojku Abramović svi dobro poznajemo kao istoričarku umjetnosti, istraživača, vrsnog poznavatelja istorije i kulturne baštine Boke, što osim velikog broja objavljenih stručnih članaka, potvrđuju i naslovi monografija Lav Svetog Marka simbol Serenissime predstavljen u umjetnosti grada Kotora i Romaničke crkve grada Kotora – crkve i vjekovi.Takođe, Radojku znamo i kao autorku književnih romana Bokeljske bure, juga i bonace i Vjekovi prolaze, a duše pričaju, koji sa druge strane svjedoče o nekom drugačijem pristupu stvaranja i poznavanju pripovjedačkog načina izraza autorke” - navodi Lalošević Vidović.

Objavljivanjem monografije “Crkve i samostani od XIII do početka XX vijeka, Crkve i vjekovi“, napominje, autorka nam je još jednom potvrdila svoju apsolutnu angažovanost i doprinos istraživanju istorije i kulture grada Kotora, a sve to kroz vrednovanje našeg kulturnog blaga.

“Ova monografija sa jedne strane pokazuje izuzetno dobru upućenost autora u značaj naše kulturne baštine, te svojim stručnim izrazom približava i naglašava slojevitost stilova u sakralnoj arhitekturi grada Kotora, kao i u trendovima u likovnoj i primjenjenoj umjetnosti. Uz sve to, sa druge strane, autorka je na vrlo vješt način uspjela da prikaže i činjenično stanje sadašnjeg trenutka crkava i samostana ovog grada, odnosno kako je i koliko savremeni način života uticao na određivanje namjene pojedinih sakralnih kompleksa” - kaže Lalošević Vidović.

Posebno naglašava upućenost i poimanje literature i arhivskih izvora.

“Od samog početka ona navodi relevantne i značajne izvore za proučavanje graditeljstva Kotora, kao i za izučavanje duhovnog života ovog drevnog grada.

Isprepletajući vrijednosti sakralnih građevina, pišući o njihovom nastanku, izmjenama i nestajanju, sa vrijednostima likovnih djela i kamene plastike, kao i sa duhovnim nasljeđem, Radojka Abramović stvara sveobuhvatnu sliku Kotora iz prošlih vremena, ali i iz sadašnjosti” - ocjenjuje Lalošević Vidović.

Prema riječima Abramović, podnaslov izdanja “Crkve i vjekovi” nije slučajan, već je plod promišljenog hoda kroz vrijeme, brojna događanja i utiske o crkvenim zdanjima.

“Svi mi koji se bavimo istorijom i postojećim stanjima crkvenih zdanja zapravo mijenjamo ulogu nekadašnjih crkvenih vizitatora, brojnih biskupa i visokih crkvenih dostojanstvenika.

Naša uloga hroničara crkava svakako će biti daleko dragocjenija budućim čitaocima, istraživačima, posmatrano sa određene vremenske distance.

Tako će se konkretno znati stanje svake pojedinačno obrađene crkve, zaključno sa 2024. godinom, a svakako da je ovdje od velike važnosti njihov pojedinačan istorijat od začetka gradnje kroz trajanje u vremenu” - objašnjava Abramović.

Crkve i samostani Kotora, napominje, mijenjani su kroz vrijeme, uglavnom devastirani brojnim pošastima: zemljotresima, ratovima, osvajanjima, požarima, kugama, nebrigom ljudskog faktora.

“Danas kada je grad Kotor, poslije zemljotresa iz 1979. godine, dobio novi sjaj, kada su stare palate promijenjene ipak zasijale novim sjajem, uveliko su izmijenjena crkvena zdanja, neka u sakralnoj funkciji, a neka promijenjenih sadržaja sa vrlo malo atributa koji ukazuju na njihovu osnovnu namjenu.

Ova knjiga ne bi bila putovanje kroz vrijeme kada nam ne bi dopustila da vizuelno sagledamo grad iz vizure srednjovjekovnog Kotora” - kazala je, između ostalog, Abramović.

Moderatorka programa bila je Dijana Đurašković.

Monografija je realizovana u sklopu Programa kulturnih manifestacija Opštine Kotor za 2024. godinu.

Tekst: Irena Mačić Đurić

Foto: Radio Kotor/IMĐ