Kultura

Multimedijalni događaj "Čipka i svila - prepleti vjekova", istoričarke umjetnosti i modne dizajnerke, dr Anastazije Miranović održan je sinoć na Citadeli, uz prisustvo brojnih zvanica.
 
Njene kreacije inspirisane su dobrotskom čipkom, koja je zaštićeno nematerijalno kulturno dobro Crne Gore.
Podsjetimo, upravo je Miranović bila na čelu Uprave za zaštitu kulturnih dobara kada je 2014. godine dobrotska čipka proglašena za zaštićeno kultuno dobro.
 
Kreirala je unikatnu, tematsku kolekciju posvećenu afirmaciji i popularizaciji ovog značajnog segmenta našeg kulturnog nasljeđa. Kolekcija broji 22 modela rađenih u posebno pripremljenoj svili za štampu, sa motivima odabranih primjerka dobrotske čipke iz zbirke crkve Sv. Eustahija u Dobroti, u kojoj se čuvaju neki od najznačajnijih viševjekovnih primjeraka.
 
Na ovaj način, realizovana je „nosiva baština“, moda koja primjenjuje i približava dio kulturne prošlosti savremenom životu.
 
“Vještina izrade dobrotske čipke je naše nematerijalno kulturno nasljeđe i kulturno dobro, a originalni primjerci te čipke su naše materijalno kulturno nasljeđe, odnosno naše kulturno dobro” - kaže Miranović za Radio Kotor.
 
Osim u crkvi Svetog Eustahija u Dobroti, primjerci dobrotske čipke, navodi, čuvaju se i u Pomorskom muzeju Crne Gore u Kotoru i kod vrijednih Kotoranki koje je njeguju kao vrlo raritetne dragocjenosti.
 
Kolekcija je rađena više mjeseci.

“Prvo je bio odabir originalnih motiva iz crkve Sv. Eustahija, zatim su se dizajnirali i kontekstuirali na samoj svili. Osmislila sam kombinacije i detalje. Kada je završena svila po mojim nacrtima, krenulo je modelovanje, šivenje, krojenje. Vrlo sam zadovoljna. Uloženo je dosta truda, rada, istraživanja na ovom materijalu i zaista mi je drago da su Kotorani, kao najkritičnija publika jer se radi o nasljeđu koje je ovdje zaštićeno, čuvano i praktikovano vjekovima, prepoznali i nagradili me velikim aplauzom” - ističe Miranović.
 
Svila je, takođe, jedna od drevnih tradicija u Kotoru.
 
“Uzgajanje svilene bube i proizvodnja svile njegovana je vjekovima u Boki. Mletačka republika se bila prepala da će Boka uzeti primat nad njima u proizvodnji svile, pa su naredili da se sve murve posjeku jer se svilena buba hrani lišćem murvi. Međutim, Austrijanci su to obnovili” - napominje naša sagovornica.
 
Sve do polovine prošlog vijeka, podsjeća, bilo je proizvodnje svile u Boki.
 
“To je jako dugotrajan proces i osjetljiv da bi buba preživjela, da bi se proizvele sve te niti. Savremena tekstilna industrija je sve to u zaborav pothranila. Bila mi je želja da ukažem i na to da je Boka njegovala uzgajanje svilene bube i izradu svile i upravo taj spoj svile i čipke izrodio je ovako jednu kolekciju nosivu, lepršavu, prijemčivu ovom vremenu” - objašnjava Miranović.
 
Izražava nadu da će Kotoranke i Bokeljke njegovati i dalje ovu vještinu i prenositi je budućim generacijama kao dio našeg identiteta.
 
Namjenski za ovu kolekciju, Kotoranka Slađana Vučetić je u tehnici drevne vještine izrade dobrotske čipke uradila prateći aksesoar/nakit.
 
“Vrlo sam srećna što je dr Anastazija Miranović imala želju da napravimo saradnju i takođe da se ta tradicija čuva, da se vidi da može biti vrlo primjenjiva. Nadam se da će ovo podstaći mlade generacije da prenose tradiciju. Cilj svega ovoga i jeste da se vratimo svim onim tradicionalnim vrijednostima i zanatima” - poručuje Vučetić.
 
Dobrotsku čipku počela je da radi prije više od 10 godina.
 
“Kada sam prvi put počela da radim dobrotsku čipku, htjela sam da to bude nešto nosivo, da ne bude samo jedan ukras u kući. Namjeravala sam da radim neki modni detalj i odlučila sam se za naušnice koje izrađujem od bijelog i crnog konca” - kaže Vučetić za Radio Kotor.
 
Modne priče dr Anastazije Miranović karakteriše, osim upečatljive tematske modne kolekcije, i multimedijalno/multidisciplinarno uvezivanje i prožimanje više umjetničkih medija u datom kontekstu, što nije izostalo ni ovog puta.
 
Događajem koji je osmišljen u sadejstvu mode, zanatskih vještina, kulturne baštine i tradicije, naša kulturna baština kontekstuira u savremenim kreativnim i izvođačkim praksama, što je jedan od preduslova da nosi epitet „živog nasljeđa“.
Pored premijernog predstavljanja unikatne modne kolekcije posvećene dobrotskoj čipki, posjetioci su bili u prilici da pogledaju segmet iz dokumentarnog filma “Živo nasljeđe”, dr Dragana Klarića, u kojem o ovoj drevnoj vještini govore prof. Nada Radović i don Pavao Medač.
 
Modele su nosile poznate crnogorske manekenke predvođene Milenom Mačić.
 
U muzičkom dijelu programa nastupila je klapa “Bisernice Boke”, a program je vodila Vesna Šoškić.
 
Podršku događaju pružili su hotel “Cattaro”, AD “Luka Kotor”, Turistička organizacija Kotor i Radio Kotor.
 

Tekst i foto: Irena Mačić Đurić