Kultura

U organizaciji Državnog arhiva Crne Gore – Istorijskog arhiva Kotor danas je u prostorijama Istorijskog arhiva održana promocija monografije „Die Mitgift im Statut von Kotor” (Miraz u Statutu Grada Kotora) autora dr Janka Paunovića, objavljene u izdanju renomirane međunarodne izdavačke kuće Springer.

Na promociji su, pored autora, govorili direktor Državnog arhiva Crne Gore Danilo Mrvaljević, načelnik Istorijskog arhiva Kotor Joško Katelan, dr Miljan Gogić iz Istorijskog instituta Crne Gore i prof. dr Đorđe Krivokapić sa Fakulteta organizacionih nauka Univerziteta u Beogradu.

Na početku skupa prisutne je pozdravio domaćin, načelnik Istorijskog arhiva Kotor Joško Katelan, nakon čega se obratio direktor Državnog arhiva Crne Gore Danilo Mrvaljević, koji je istakao da Istorijski arhiv Kotor čuva jednu od najvrijednijih arhivskih zbirki na prostoru Crne Gore i istočne obale Jadrana, naglasivši da upravo Kotorski Statut predstavlja jedan od najznačajnijih spomenika pravne tradicije ovog prostora.

„Istorijski arhiv Kotor nije samo mjesto čuvanja dokumenata, već neiscrpan izvor za naučna istraživanja. Čuvanjem autentičnih izvora, njihovim proučavanjem i predstavljanjem javnosti doprinosimo očuvanju kulturnog identiteta, razvoju nauke i afirmaciji znanja, istine i odgovornosti prema kulturnom nasljeđu. Naša je zajednička obaveza da ovu baštinu sačuvamo i učinimo dostupnom budućim generacijama.”, kazao je Mrvaljević.

Govoreći o značaju Kotorskog Statuta, Katelan je podsjetio da je riječ o jednom od ključnih elemenata pravne i kulturne baštine grada, koji je doprinio međunarodnom prepoznavanju Kotora kao lokaliteta svjetske baštine. Istakao je da je Statut nastao kao odgovor na potrebu da se pravni propisi sistematizuju i objedine, čime je olakšano funkcionisanje srednjovjekovne komune.

O istorijskom kontekstu i institutu miraza govorio je dr Miljan Gogić, koji je podsjetio da je miraz bio jedan od najvažnijih instituta srednjovjekovnog porodičnog prava.

„Miraz je predstavljao zakonski zaštićenu imovinu žene i često joj obezbjeđivao ekonomsku sigurnost nakon razvoda ili smrti supružnika. Upravo zato kotorske vlasti donosile su brojne mjere kako bi spriječile njegovu zloupotrebu, a notarski i drugi arhivski izvori danas predstavljaju dragocjeno svjedočanstvo o pravnoj praksi srednjovjekovnog Kotora.”, rekao je Gogić.

Prof. dr Đorđe Krivokapić naglasio je da Kotorski Statut predstavlja jedan od ključnih temelja identiteta grada, jednako važan kao njegova sakralna i fortifikaciona baština. Ocijenio je da objavljivanje ove monografije predstavlja značajan doprinos daljem proučavanju pravne istorije Kotora, posebno zbog sistematizacije izvora i otvaranja prostora za nova istraživanja položaja žene i porodičnog prava u srednjem vijeku.

Na kraju promocije prisutnima se obratio autor monografije dr Janko Paunović, zahvalivši organizatorima i saradnicima koji su učestvovali u nastanku knjige.

„Izuzetno mi je drago što se promocija održava upravo u Istorijskom arhivu Kotor, gdje je obavljen ključni dio istraživanja na kojem se zasniva ova monografija. Ovdje sam, zahvaljujući izuzetnoj pomoći arhivista, imao priliku da radim sa izvornom građom koja je bila od presudnog značaja za nastanak ovog djela.”, kazao je Paunović.

Govoreći o motivima za izbor teme, autor je istakao da Kotorski Statut predstavlja jedan od najvažnijih pravnih spomenika na istočnoj obali Jadrana, dok institut miraza omogućava sveobuhvatno sagledavanje društvenog položaja žene, porodičnih i nasljednopravnih odnosa, ali i uticaja rimskog prava na razvoj lokalnog zakonodavstva.

„Kotorski Statut nije samo zbirka lokalnih pravnih normi, već svojevrsni ustav jednog vremena i istorijski most između antičkog i savremenog pravnog nasljeđa. Upravo kroz institut miraza moguće je sagledati položaj žene, imovinske odnose i razvoj porodičnog prava, ali i razumjeti koliko je rimsko pravo oblikovalo pravnu tradiciju naših primorskih gradova. Zato vjerujem da će ova monografija doprinijeti boljem razumijevanju naše pravne i kulturne baštine, posebno nakon planiranog prevoda na crnogorski jezik.”, zaključio je Paunović.

Monografija predstavlja značajan naučni doprinos proučavanju Kotorskog Statuta i recepcije rimskog prava u srednjovjekovnoj jugoistočnoj Evropi, otvarajući nova istraživačka pitanja o pravnoj, istorijskoj i kulturnoj baštini Kotora.

Mihaela Moškov