Kultura

Autorka teksta: Biljana Martković

Foto: Radio Kotor / B.M.

Knjiga „Posljednja kriza Dubrovačke Republike“, autorke Vesne Čučić, predstavljena je sinoć u koncertnoj dvorani ŠOSMO “Vida Matjan”, Crkvi Sv. Duha u Kotoru.

U ime organizatorta, Ogranka Matice hrvatske (OMH) u Boki Kotorskoj, prisutne je na početku pozdravila predsjednica Marija Mihaliček.

“Okupila nas je knjiga koja tematizira jedno burno razdoblje, nestanak višestoljetne Dubrovačke republike početkom 19. stoljeća. Povijesna tema o kojoj je mnogo pisano, a o kojoj se ovom knjigom otvara čitav niz pitanja o događajima i okolnostima koje će se nažalost ponoviti i u novijoj povijesti”, kazala je između ostalog Mihaliček.

U ime izdavača, Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku i Ogranka Matice Hrvatske u Dubrovniku, govorila je dr Vesna Miović, koja je navela da su knjigu prvi put objavili 2003. godine, te da se brzo rasprodala.

“Interes za knjigu nikad nije prestao, a značajno se povećao zadnjih godina u kojima je svijet ponovo obilježen dramatičnim promjenama i nesigurnošću. Ta nas je činjenica potaknula na razmišljanje o drugom izdanju i vrlo smo zadovoljni što smo ga realizovali. Predstavljanje knjige u Dubrovniku je bilo sinoć u ljetnjikovcu Sorkočević, sjedištu Zavoda za povijesne znanosti hrvatske akademije. Odaziv publike je potvrdio da je interes za knjigu zaista vrlo veliki. Posebno nas veseli što knjigu odmah nakon Dubrovnika predstavljamo u Kotoru. Na toj prilici u ime izdavača zahvaljujemo organizatoru ogransku kotorske Matice Hrvatske”, rekla je Miović.

Govorio je potom istoričar i publicista dr sc. Ante Čuvalo, jedan od najaktivnijih članova hrvatskog iseljeništva u SAD.  Sa suprugom Ivanom Rosandić osnovao je izdavačku kuću u Čikagu koja je objavila preko 20 knjiga, a među njima je 2014. godine objavljeno i englesko izdanje knjige “Posljednja kriza Dubrovačke Republike”.    

“Strahujem i bojim se da će Dubrovnik i dobar dio hrvatskih gradova turizam ugušiti taj duh i kulturu, da ne ode sve na biznis i na turizam. Zato ova knjiga baš dobro dođe da se vidi povjest Dubrovnika. Naglasio bih i da vi ovdje u Kotoru i u Boki Kotorskoj sve stvari treba prevoditi što se god može više, da se upozna i povijest Kotora i povijest hrvatske kulture i u ovom dijelu. Rodom sam iz Hrercegovine, obišao sam cijeli svijet, živio na više mjesta, ali hrvatska kultura nema granica, to su sastavnice jedne cjeline.  

Ovdje u Crnoj Gori i mi u Bosni i Hercegovini, ili oni u Americi, mi imamo zajedništvo koje treba gajiti i njegovati, a to znači izdavanje knjiga i prevođenje. Mi mislimo nastaviti, samo pišite, mi ćemo izadavati”, naveo je on.  

U ovoj knjizi, pojašnjava, akademik Stjepan Ćosić, je riječ o posljednjem razdoblju Dubrovačke republike koje je bilo obilježeno sukobom velikih sila na Jadranu i razornom opsadom grada u rusko-crnogorskom sukobu s Francuzima 1806. godine, pa onda i dalje.

“Tako da na neki način tematski ona u dobrom dijelu se odnosi i na Kotor, odnosno na povijest Boke Kotorske”, naznačio je između ostalog Ćosić. 

Nakon što je približila problematiku pada Dubrovačke republike kako je ona vidjela i kako je opisuje u knjizi, autorka Vesne Čučić osvrnula se na motive koji su je vodili da odabere ovu, kako je kazala, zanimljivu, ali i bolnu temu.

“Motiv pri odabiru teme bio je dvojak. S jedne strane to je Domovinski rat 1991.- 1992.  kada se nametnula usporedba s ratom godine 1806. U oba navrata Dubrovnik se našao pod opsadom, a njegova okolica postala je pohara, s tom razlikom što je početkom 19. stoljeća nestajala mala, višestoljetna i neutralna država Dubrovačka republika, a u Domovinskom ratu 1991.-1992. godine nastajala je moderna država Republika Hrvatska u kojoj je svoje mjesto zauzeo ranjeni i poniženi Dubrovnik. S druge strane motivirana sam bila i time što se o sukobu velikih sila 1806. godine na teritoriji nekadašnje Dubrovačke republike uglavnom pisalo, ne toliko vremenski, koliko povijesno.

Najvažnije djelo o tim zbivanjima, nastalo na našem prostoru, Pad Dubrovika, Luja Vojinovića, pisano je u doba Austro-Ugarske i objavljeno 1908. Tada su još i Dubrovnik i ostala Hrvatska bili u njenom sastavu. Od kada je štampan Vojinovićev Pad, pa do danas, osim Domovinskog rata dogodili su se još Prvi i Drugi svjetski rat, propala je i Austro-Ugarska, a na jadranskoj istočnoj obali i na Balkanu  stvorena je Jugoslavija, država kompromisa velikih sila, doživjevši nekoliko transformacija. Pored svega toga pitanje koliko je po propasti Dubrovačke republike bilo prilike objektivno pisati o tom događaju. Je li gubitnik Dubrovčanin uopšte mogao pisati objektivno o onima koji su uzrokovali gubitrak njegove države i općenito o najcrnjim danima u njegovoj povijesti.

Niti razorni potres 1667. iza kojeg se Dubrovnik uspio izdići, nije bio ravan društveno- političkom previranju u Evropi koje je dosudilo kraj Dubrovačkoj republici. To bi ukratko bili moji motivi i objašnjenje zašto sam se odlučila pisati o temi koja je putem iskustva Domovinskog rata, našla mene prije nego što sam ja njoj hrlila”, rekla je Čučić.  

Monografija, kako se navodi u najavi organizatora za ovaj događaj, donosi sasvim novi pogled na uzroke sloma Dubrovačke Republike. Autorka ih razmatra u svjetlu savremenih pogleda, a u kontekstu tadašnje evropske diplomatsko-političke scene.

Vesna Čučić je rođena u Kotoru. Gimnaziju i srednju Muzičku školu završila je u Dubrovniku, a engleski jezik i književnost, francuski jezik i bibliotekarstvo diplomirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Magistrirala je na postdiplomskom studiju humanističkih i društvenih znanosti Kulturna povijest istočne jadranske obale na Sveučilišnom centru za postdiplomske studije u Dubrovniku Sveučilišta u Zagrebu. Na Sveučilištu u Zadru doktorirala je s temom »Prve tiskare i dubrovačko društvo (1783.-1868.)«.

Više godina bila je zaposlena u Dubrovačkim knjižnicama (Narodna i Znanstvena knjižnica) i u Državnom arhivu u Dubrovniku. Od 2001. godine na mjestu je ravnateljice Dubrovačkih knjižnica do odlaska u mirovinu 2018.

U nekoliko navrata boravila je na međudržavnim stipendijama u Francuskoj - Državni arhiv u Parizu i Nacionalna knjižnica u Parizu.

Objavljuje stručne i znanstvene radove u domaćim i stranim časopisima i knjige. Sudjeluje na znanstvenim skupovima u zemlji i inozemstvu. Obnašala je funkciju predsjednice Matice hrvatske u Dubrovniku, a u 2 mandata funkciju člana Glavnog odbora MH u Zagrebu.

Organizatori su saopštili i da je u saradnji s Bibliotekom i čitaonicom u Kotoru, Knjižarom Karver u Podgorici, dok je bila na čelu Dubrovačkih knjižnica i član predsjedništva MH u Dubrovniku, realizovala projekat “Dubrovnik i Kotor – Gradovi i knjige” koji je 2011. godine finansirala EU u sklopu predpristupnih fondova.

Promociji su, između ostalih, prisustvovali ambasador Republike Hrvatske u Crnoj Gori Veselko Grubišić, generalna konzulica Republike Hrvatske u Crnoj Gori Jasminka Lončarević i predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore Zvonko Deković.

Program je moderirala Jasmina Bajo, a za muzički segment večeri bila je zadužena Antonija Čučić.