Kultura

Promocija knjige „Kruzerski turizam u Boki Kotorskoj – od Prometeja do Sizifa“, autora dr Radoslava Rada Ćosa, održana je danas u Koncertnoj dvorani Muzičke škole „Vida Matjan“ u Kotoru. O djelu koje donosi sveobuhvatnu analizu razvoja kruzerskog turizma, njegovih ekonomskih koristi, ali i izazova za životnu sredinu, kulturnu baštinu i svakodnevni život stanovništva, govorili su prof. dr Rade Ratković, prof. dr Aleksandar Joksimović i zamjenik ravnatelja Lučke uprave Dubrovnik Kristijan Pavić, dok se prisutnima obratio i autor.

Program je moderirala mr Anđela Rašković, koja je, predstavljajući autora, istakla njegovu dugogodišnju povezanost sa Kotorom, Bokom Kotorskom i turizmom. Podsjetila je na Ćosov rad u turističkim organizacijama Kotora i Boke, doprinos unapređenju turističke ponude i organizaciji brojnih manifestacija, među kojima je i prvi doček Nove godine na otvorenom u Kotoru. Govorila je i o njegovoj ljubavi prema muzici, od prvih nastupa sa grupom „Biseri Boke“ do angažmana u sastavu „Exodusi“, koji je ove godine obilježio 60 godina postojanja. Posebno je naglasila da Ćoso potiče iz pomorske porodice i da je svoja profesionalna iskustva pretočio u naučnoistraživački rad.

„Ono što povezuje muziku i turizam, sa posebnim akcentom na kruzerski turizam, jeste upravo moć da se povežu ljudi, različiti narodi, obale i gradovi, i da se sruše geografske, ali i sve druge barijere i granice. Dr Ćoso je tokom svog profesionalnog vijeka brinuo o svakom detalju turističke ponude, nastojeći da se potencijali Kotora i Boke Kotorske na adekvatan način valorizuju. Ova knjiga predstavlja svojevrstan putokaz kako se kruzerski turizam može razvijati na našem podneblju“, istakla je Rašković.

Zamjenik ravnatelja Lučke uprave Dubrovnik Kristijan Pavić ocijenio je da knjiga predstavlja vrijedan priručnik za sve koji se bave kruzerskim turizmom ili žele da razumiju njegov razvoj. Govoreći o iskustvima Dubrovnika i drugih mediteranskih destinacija, ukazao je na značaj kvalitetnog upravljanja dolascima brodova, turističkom infrastrukturom i velikim brojem putnika.

„Mislim da je došlo vrijeme kada smo od borbe za svaki brod, bilo u Dubrovniku ili Kotoru, došli do toga da govorimo o upravljanju destinacijom. Dubrovnik i Kotor imaju svoje mjesto na kruzerskom tržištu i brodovi će dolaziti, ali moramo voditi računa o veličini destinacije, kvalitetu usluge i povratnim informacijama gostiju. Ova knjiga na jednom mjestu objedinjuje prednosti kruzinga, izazove i moguća rješenja. Poslije 26 godina iskustva u ovoj oblasti, čitajući je, naišao sam na stvari koje su mi otvorile novi ugao gledanja i pokazale da učenja nikada nije dovoljno“, kazao je Pavić.

Prof. dr Rade Ratković, turizmolog i vršilac dužnosti rektora Univerziteta „Adriatik“, istakao je da posebnu vrijednost knjige čini spoj autorovog praktičnog iskustva, poznavanja lokalne zajednice i naučnoistraživačkog rada. Prema njegovim riječima, Ćoso je turizam upoznao kao organizator, neposredni učesnik u stvaranju turističkog doživljaja i naučni istraživač. Ratković je posebno izdvojio ekonomsku analizu kruzerskog turizma, istraživanje prihvatnog kapaciteta Starog grada i razmatranje budućih razvojnih pravaca. Objašnjavajući simboliku naslova, naglasio je da Prometej predstavlja razvojne mogućnosti koje je kruzing donio Kotoru, dok Sizif upozorava na opasnost da nekontrolisani rast postane teret za grad.

„Prometej je simbol nade i stvaranja. U tom smislu, kruzerski turizam je Kotoru, nakon teških godina ekonomske stagnacije, predstavljao svojevrsnu prometejsku baklju. Donio je goste, prihode i međunarodnu prepoznatljivost. Ali kada broj posjetilaca počne da nadmašuje mogućnosti grada da ih prihvati bez štete po svoje vrijednosti i stanovnike, tada ono što je bilo pokretač razvoja može postati njegov teret. Tada se pojavljuje Sizif, koji neprekidno gura kamen uzbrdo. U toj metafori sadržana je jedna od najvažnijih poruka ove knjige: turistički rast nije isto što i turistički razvoj. Suštinsko pitanje nije koliko će kruzerskih turista posjetiti Kotor, nego koliko će grad i njegovi građani od tih posjeta imati koristi i koliko će pritom uspjeti da sačuvaju svoje vrijednosti“, poručio je Ratković.

Prof. dr Aleksandar Joksimović, naučni savjetnik Instituta za biologiju mora, pohvalio je sveobuhvatnost knjige i autorovu spremnost da, pored ekonomskih koristi, ukaže i na negativne posljedice kruzerskog turizma. Posebnu pažnju posvetio je očuvanju autentičnosti Kotora, sve manjem broju stalnih stanovnika u Starom gradu i pritisku masovnih turističkih dolazaka na svakodnevni život građana. Govoreći o ekološkim problemima, upozorio je na oštećenja morskog dna usljed sidrenja velikih brodova, taloženje mulja i zagađenje, naglašavajući da odgovornost za očuvanje zaliva snosi čitava zajednica.

„Suština je u mjeri. Moramo razmisliti šta želimo u budućnosti, da li nam zaista treba pet ili šest brodova dnevno i koliko naš grad može da podnese. Kada govorimo o ekologiji, jasno je da veliki brodovi utiču na morsko dno i živi svijet, ali za to nije kriv kruzer, već čovjek koji njime upravlja. Kotorski zaliv je vrlo specifičan, ograničen i ekskluzivan prostor i on ne trpi masovni turizam“, istakao je Joksimović.

On je posebno izdvojio poglavlje „Grad koji gubi sebe“, ocjenjujući da ono otvara jedno od najvažnijih pitanja budućnosti Kotora - kako sačuvati život, identitet i kulturno nasljeđe grada u uslovima sve intenzivnijeg turističkog razvoja.

Na kraju promocije prisutnima se obratio autor dr Radoslav Rade Ćoso, koji se prisjetio svog životnog puta, porodične pomorske tradicije i ljubavi prema muzici i Kotoru. Muzika, obrazovanje i dugogodišnji rad u turizmu obilježili su njegov život, dok je povezanost sa morem i Bokom ostala trajna inspiracija za istraživanje i nastanak knjige.

Tokom programa Anđela Rašković najavila je i međunarodnu konferenciju koja će biti održana od 25. do 27. novembra na Zlatiboru, na kojoj će biti predstavljen naučni rad čiji su autori doc. dr Pavle Popović, dr Radoslav Ćoso i mr Dragan Vujović.

Muzički dio programa upotpunile su učenice Muzičke škole „Vida Matjan“, Ksenija Mačić i Natali Kovačević.

Mihaela Moškov