Kultura

Povodom obilježavanja godišnjice bitke kod Lepanta, u Palati Grgurina, sjedištu Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru, danas je održana promocija donacije makete galije „Sveti Tripun“, autora i donatora Predraga Vasića.

Na početku događaja prisutnima se obratio kustos muzeja Ilija Mlinarević, koji je istakao da je okupljanje posvećeno sjećanju na 454. godišnjicu Lepantske bitke i predstavljanju dragocjene makete „Sveti Tripun“.

„Bitka kod Lepanta, vođena 7. oktobra 1571. godine u okviru Kiparskog rata, događaj je od ogromnog značaja za istoriju savremene civilizacije. Nažalost, o njoj se u našem školstvu malo zna i rijetko govori. Danas se prisjećamo Kotorana koji su učestvovali u toj bitci i izražavamo im trajnu zahvalnost“, kazao je Mlinarević.

Dodao je da je izrada makete galije iz 16. vijeka izuzetno zahtjevan poduhvat, budući da ne postoje originalni nacrti ni precizni tehnički zapisi. 

O istorijskom kontekstu bitke govorio je dr Branko Sbutega, podsjetivši da je Lepant bio epski sudar dva svijeta i dvije civilizacije, hrišćanstva i islama.

„Sveta liga, u čijem su sastavu bile Špansko carstvo, Mletačka i Đenovska republika i Vatikan, sukobila se s osmanskom flotom. Ishod bitke je obezbijedio hrišćansku kontrolu nad Sredozemljem i spriječio dalji prodor Osmanskog carstva u Evropu“, objasnio je Sbutega.

Podsjetio je da je galija „San Trifone di Cattaro“ imala tragičnu sudbinu, nestala je u Jonskom moru zajedno s posadom od 250 ljudi i komandantom Jerolimom Bizantijem.

Autor makete i donator, Predrag Vasić, istakao je da je motivaciju za izradu pronašao u spoju ljubavi prema Boki, profesionalnom iskustvu u građevini i interesovanju za istoriju brodogradnje.

„U meni je zaiskrila istorijska galija ‘Sveti Tripun’, i to snagom osjećanja kojoj se nisam mogao oduprijeti. U mašti sam je vidio kako graciozno klizi zalivom, na svom posljednjem putovanju ka Lepantu“, rekao je Vasić, dodajući da je izrada makete bila njegov lični omaž Boki i njenoj pomorskoj tradiciji.

Govoreći o inspiraciji, Vasić je citirao Ljubomira Nenadovića iz 19. vijeka:
„I čudim se suncu kako može zaći, kad ljepotu ovu nigdje neće naći“, dodajući da ta misao najbolje izražava sve ono što Boka izaziva u čovjeku.

Događaj je zaključen u prijateljskoj atmosferi uz koktel koji je, kao i donaciju, obezbijedio Predrag Vasić.

Kustos Ilija Mlinarević zahvalio je učesnicima i donatoru na podršci, istakavši da se saradnja nastavlja kroz planirane radionice za djecu posvećene izradi brodskih maketa, s ciljem da se kod mladih probudi interesovanje za pomorstvo i bogato nasljeđe Boke Kotorske.

Mihaela Moškov