Kultura

Tekst: Biljana Marković

Foto: Radio Kotor / B.M.

Promocija Godišnjaka Pomorskog muzeja u Kotoru, broj 73, održana je večeras u muzejskoj galeriji.  

Riječ je o stručnoj, serijskoj publikaciji koja izlazi 73 godine sa zadatkom da iz broja u broj objavljuje radove renomiranih istraživača kulturne i pomorske prošlosti Boke i doprinese razvoju pomorskih i drugih znanja, ali i da utiče na promociju pomorskog i kulturnog nasljeđa Boke Kotorske i Crne Gore.

Naglasivši da publikacija više od sedam decenija predstavlja temelj naučnog rada, identiteta i kulturne misije Pomorskog muzeja, direktorica mr Maja Uskoković, je kazala da je ustanova tokom godine ostvarila sve ključne aktivnosti, od zaštite fonda, preko digitalizacije i konzervacije, do brojnih programa, saradnji i istraživanja.

“Nastavili smo sistemsku obradu svih zbirki, završili značajne konzervatorsko-restauratorske projekte na umjetničkim djelima, numizmatičkoj zbirci i velikim cjelinama muzejskih predmeta. Radili smo na fotodokumentaciji, katalogizaciji i unaprijeđenju muzejskih standarda u svim segmentima stručnog rada. Paralelno sa stručnim i naučnim poslom realizovali smo adaptaciju radnih prostorija, čime smo stvorili bolje uslove za rad kustosa, konzervatora i administarcije, uz početak uređenja nove interaktivne sobe u prizemlju muzeja”, rekla je Uskoković.

Izuzetno bogata, raznovsna i namijenjena široj publici bila je programska djelatnost. Tokom cijele godine smjenjivale su se izložbe savremenih autora, tematske postavke, predavanja i edukativni programi.

Međunarodne aktivnosti muzeja bile su snažne i raznovrsne, a izdavačka djelatnost jednako bogata.

“Objavili smo i promovisali više kapitalnih izdanja među kojima su: Katalog istorijsko-umjetničke zbirke, Zbornik radova Miloša Miloševića (II tom); Sakralna djela likovnih umjetnika XX I XXI vijeka; reprint knjige o putovanju kapatana Iva Visina, publikacije “Ceramic and porcelain dishes”. Tokom godine bili smo domaćini nizu promocija knjiga renomiranih autora - od don Stijepa Vukašinovića, Siniše Luukovića, Borisa Jovanovića i Ksenije Popović, do Željka Brguljana - dok su naši zaposleni predstavili više stručnih i naučnih publikacija, potvrđujući da muzej nije samo čuvar baštine, već aktivan izdavač i promotrer znanja”, navela je direktorica Muzeja, dodajući da je jedan od ključnih zadataka ustanove očuvanje pomorskog blaga kroz donacije i otkup.

Zahvaljujući podršci građana, ove godine dobijeno je 26 muzejskih predmeta putem donacije, a otkupljeno sedam, čime su zbirke muzeja dodatno obogaćene.

“Posebno želim istaći vrijedne donacije knjiga -121 knjigu smo dobili, a 27 razmijenili, čime je značajno unaprijeđena i naša bibliotečka građa. Sve ove aktivnosti - izložbe, predavanja, radionice, koncerti, međunarodne saradnje, naučni radovi i izdavačka djelatnost, svjedoče o tome da Pomorski muzej Crne Gore živi punim kapacitetom”, poručila je Uskoković.

Govoreći o publikaciji urednik Slavko Dabinović je naznačio da je samo nekoliko pomorskih časopisa na svijetu koji se štampaju u ovako dugom razdoblju, te se zbog toga ovaj zbornik može smatrati "jednako pomorskim, kao i kulturnim nasljeđem".

“U svojoj decenijskoj prisutnosti na ovim prostorima iznio je pred naučnu javnost cijeli niz rasprava iz pomorske i kulturne istorije Kotora i Boke Kotorske, što ga je uvrstilo u vrijedne i važne pothvate u našoj kulturi. Dugogodišnjim periodičnim publikacijama, tipa Godišnjaka, koje imaju zavičajni karater, nastoji se sačuvati od zaborava cijeli spektar istorijskih događaja, koji bi se inače izgubili u tami prošlosti. Prošlo je 73 godine od rađanja publikacije Godišnjak u realizaciji Pomorskog muzeja, kada se nastojalo naučno istražiti jedno dugo razdoblje pomorskih aktivnosti i poduhvata kotorskih i bokeljskih pomorca i ratnika na moru, počev od srednjeg, pa sve do dvadesetog vijeka“, kazao je Dabinović.

Godišnjak Pomorskog muzeja u Kotoru je, kaže, od prvog broja iz 1952. godine, okupljao eminentne i kvalifikovane istraživače pomorske i kulturne baštine, kako iz Crne Gore, tako i iz država u okruženju. Njihova stručnost je bila neupitna i visoko cijenjena u širokim krugovima koji su se bavili istraživanjima relevantnih arhivskih izvora.

„Danas, pred istraživačima pomorske i kulturne prošlosti, stoji ogroman zadatak, da se stručna istraživanja prezentiraju naučnoj javnosti i širokoj čitalačkoj publici s ciljem utemeljenja vjerodostojnosti pomorske i kulturne ostavštine naših predaka, kako bi se sačuvala memorija na njihove ogromne žrtve u stvaranju onoga što mi danas zovemo baštinom. Radovi koje večeras predstavljamo, pisani su u skladu sa naučnim i metodološkim načelima istoriografije, potvrđenim kroz obimno korišćenje domaće i strane, relevantne i neiscrpne građe arhivskih izvora. Stoga uprkos naučnom karakteru, Zbornik je istovremeno izuzetno zanimljiv za čitanje. Godišnjakom smo uspjeli postići svrhu koju ova knjiga treba da ima, a to je upozoriti na istoriografske potencijale i baštinske vrijednosti pomorskog nasljeđa, šireći spektar muzejskog interesa na različite istorijske sadržaje, okoline, umjetnosti i događaje s područja na kojem muzej djeluje“, naveo je između ostalog Dabinović.

On je predstavio tri rada iz koja su objavljena u publikaciji i to: Marko Đ. Petrović iz Škaljara, do sada nepoznati učesnik bitke kod Atine 1756. godine, autora Joška Katelana i Jelene Mršulje; Iseljenici s istočnog Jadrana u Mlecima, tamošnja bratovština topnika i uloga kotorskog biskupa Angela Baronija (1604. – 1611.), bavi se prisutnosti i djelovanju Bombardiera, autorke Lovorke Čoralić i, O pomorskoj aktivnosti Ivana Mandića i njegovih sinova te o sudbini pjelega Carolina, autora Željka Brguljana.

Urednica Godišnjaka Danijela Nikčević predstavila je preostale radove i to; članak "Pomorski kapetani iz Crne Gore u inostranstvu", autora Srđe Martinovića; rad Antuna Sbutege na temu "Pomorstvo i kultura sa posebnim osvrtom na Boku Kotorsku"; rad mr Vilme Kovačević "Tri kotorska srednjovjekovna sakralna objekta u svjetlu arheoloških istraživanja"; "Životopis i kult Blaženog Gracije sa Mula", članak je Radojke Abramović; rad Melise Niketić na temu "Komoda u baroknom stilu kao primer oživljavanja stilova prošlosti u drugoj polovini 19. veka"; članak naslovljen "Lodoviko Pontano u pjesmama Ludovika Paskvalića", koji je dio doktorske disertacije autorke Ane Ferri, s naslovom „Ludovik Paskvalić-bokokotorski pjesnik 16. vijeka“ i članak Zorana Radimira "Arhitektonsko ambijentalno nasljeđe Dobrote".

U odrednici "Osvrti" Slavko Dabinović daje osvrt na knjigu, autorke Lovorke Čoralić "Kapetani, pukovnici i crkveni dostojanstvenici, Odabrane teme iz povijesti Perasta", izdate 2025. u izdanju Izdavačke kuće „Gospa od Škrpjela“. Dr Branko Sbutega dao je osvrt pod nazivom "Sveti Tripun kotorski", kojim nas podsjeća na Lepansku bitku i vrijednu donaciju Predraga Vasića u vidu modela galije Sv. Tripuna.

„U odrednici In Memoriam, prisjetićemo se istaknutih pojedinaca koji su cijeli svoj radni vijek posvetili gradu u kom su rođeni, svako iz domena svoje stručnosti. Svojim znanjem, predanošću i profesionalnim integritetom dali su nemjerljiv doprinos razvoju muzejske djelatnosti, naučnom istraživanju  i afirmaciji pomorske tradicije Boke Kotorske i Crne Gore. Početkom godine napustila nas je u 76 godini etnološkinja, muzejska savjetnica i naša dugogodišnja direktorica mr Mileva Pejaković Vujošević, kojoj ovaj 73 broj Godišnjaka posvećujemo u znak zahvalnosti za sve što uradila i postigla u svom radnom vijeku sljedećom posvetom: Ovaj, 73. broj Godišnjaka posvećujemo trajnoj uspomeni na mr Milevu Pejaković Vujošević, uspješnu kustoskinju etnografske zbirke, muzejsku savjetnicu i dugogodišnju direktoricu Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru. In memoriam je napisala Radojka Abramović. Oprostili smo se i od kapetana Boška Janovića, čovjeka koji je more nosio u sebi i koji je časno nastavio tradiciju svojih predaka, čuvajući ime Dobrote, Kotora i Crne Gore na svjetskim morima. Boško Janović potekao je iz ugledne pomorske porodice, čije su generacije bile neraskidivo vezane za more i koje su njegovala pomorstvo kao način života i dio porodičnog identiteta. Biserka Milić je napisala in memoriam. Krajem 2024. godine preminuo je istaknuti univerzitetski profesor, turizmolog prof. dr Milenko Pasinović koji je bio ne samo prijatelj Muzeja, darodavac knjiga Biblioteci Pomorskog muzeja, već i stručni saradnik našeg zbornika, za koga je in memoriam dao Slavko Dabinović. Milenko Pasinović je bio istaknuti naučni i politički radnik, autor preko 130 stručnih, naučnih radova, prikaza rasprava, univerzitetskih udžbenika i monografija. Voditelj i saradnik više projekata, od kojih se posebno ističu Upis područja Kotora na listu svjetske prirodne i kulturne baštine UNESCO-a“, kazala je Nikčević.

Kako jer navela, svaka stranica ove publikacije svjedoči o vrijednom radu stručnjaka koji su, kroz svoje teme produbili naše znanje o pomorskoj istoriji, materijalnoj i duhovnoj kulturi i širem kulturnom kontekstu ovog jedinstvenog prostora.

„Godišnjak je mnogo više od knjige. On je naš zajednički napor da prošlost sačuvamo, razumijemo i predstavimo na naučno utemeljen način. U sebi nosi duh istraživanja, odgovornosti i trajne posvećenosti pomorskoj tradiciji Boke Kotorske jer Pomorstvo je uvijek bilo više od plovidbe, to je način razumijevanja svijeta, hrabrost da se zakorači preko horizonta, ali i svijest da svako putovanje traži odgovornost i znanje. Na isti način, i naš Godišnjak svake godine iznova kreće na svoje putovanje – otkrivajući nova saznanja, nova tumačenja i nove poglede na prošlost koju čuvamo“, kazala je Nikčević.

Ona je izrazila zahvalnost autorima čiji je rad ispunio stranice ovog broja Godišnjaka, ali i svim drugim autorima koji su u prošlim brojevima dali svoj doprinos, stručnim saradnicima i redakcijskom odboru na predanom radu, dizajnerki Aleksandri Drašković, prevodiocu Ivanu Mitrovskom i dugogodišnjoj saradnici, lektorki Jasmini Bajo.

Moderatorka programa bila je Dijana Đurašković, a u muzičkom dijelu nastupio je Marko Đurišić na gitari.