Kultura

Moderna monografija „Tivat – grad između zaliva i Sunca“ biće predstavljena javnosti u JU Muzej i galerija Tivat u četvrtak, 27. novembra u 19 časova, u okviru Novembarskih dana.

Promocija će biti završni čin višegodišnjeg istraživačkog, uredničkog i izdavačkog rada na knjizi koja po prvi put cjelovito predstavlja slojeve kulturno-istorijske baštine ovoga prostora. Na događaju će govoriti predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović, recenzent prof. dr Ilija Lalošević, te autori Siniša Luković, Danijela Đukić, Zoran Mujbegović i urednik Rastko Šejić. Posebna gošća biće mlada pjevačica Isidora Nikolić, koja će premijerno izvesti novu pjesmu inspirisanu mediteranskim ambijentom Boke.

Knjiga u izdanju tivatskog muzeja nastala je obimnim naučnim istraživanjem, terenskim i arhivskim radom, te konsultacijom veoma široke literature. Građena je kao sinteza naučno utemeljene studije i pripovjednog, čitljivog teksta koji čitaoca uvodi u svijet tivatskih pejzaža, ljudi, naselja i civilizacijskih slojeva. Autori su, nadograđujući se jedni na druge, težili da pokažu kako se globalni istorijski tokovi mogu razumjeti kroz lokalne heroje, predanja, običaje i materijalne tragove – od praistorijskih gomila, preko rimskih vila i mletačkih posjeda, do austrougarskog Arsenala i savremenog identiteta grada. Kako je naveo jedan od autora, „nije se težilo enciklopedijskom pregledu svega, već živom osjećaju mjesta – da čitalac vidi, osjeti i razumije grad koji je nastajao između zaliva i Sunca“.

Recenzent dr Adam N. Crnobrnja, predsjednik Srpskog arheološkog društva i muzejski savjetnik u Narodnom muzeju u Beogradu, ističe da se ovom monografijom Tivat „prvi put može podičiti ne samo dugom prošlošću već i dugom, jasno ispričanom istorijom“. Po njegovim riječima, monografija nije zbir činjenica, već „živ organizam u kojem slojevi vremena dišu, prepliću se i postaju prostor koji pamti“.

Prof. dr Ilija Lalošević, sa Arhitektonskog fakulteta u Podgorici, u svojoj recenziji podvlači naučnu utemeljenost knjige: „Sadržaj je prvi put sistematično predstavljen kroz sve kulturne slojeve, od praistorije do 20. vjeka. Monografija donosi značajan doprinos u proučavanju lokalnih sakralnih objekata, leksičkog porijekla toponima, života pod Mletačkom republikom, kao i industrijskog razvoja Tivta u austrougarskom razdoblju.“

U pogovoru monografije, predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović naglašava da ova knjiga „predstavlja ostvarenje za koje je bilo potrebno mnogo više od truda – potrebno je bilo povjerenje u smisao zajedničkog znanja“. Po njegovim riječima, monografija je „poziv da se Tivat čita bez predrasuda, kao grad koji je istovremeno i dio svijeta i nešto neotkriveno blisko“, te „delo koje će dugo stajati kao jedan od kamenova međaša u samosagledavanju tivatskog prostora“.

Urednica izdanja i direktorka muzeja mr Danijela Đukić ističe da je „ova monografija o Tivtu prvo takvo izdanje nakon višedecenijskog zatišja i stagniranja održivosti i vitalnosti kulturno-istorijskog kontinuuma“, te da „predstavlja ozbiljan početak izdavačke djelatnosti JU Muzej i galerija Tivat, čiji je cilj da naučna saznanja, artefakte, fotografije, arhivske mape i priče lokalnih zajednica učini dostupnim nasljednicima tivatske baštine i široj javnosti“.

Autor Siniša Luković naglašava da iza knjige stoji „velika ljubav prema gradu“ i „želja da se Tivat predstavi kao mjesto susreta – mediteranskih, pomorskih, urbanih i duhovnih tokova“. Kako dodaje, „istorija grada nije skrivena u arhivima, već u životima ljudi, u svakodnevici, u pejzažima koji se mijenjaju sporije nego što mislimo“.

Po riječima akademskog slikara Zorana Mujbegovića, „u ovoj monografiji oživjeli su svi mitovi i legende moga djetinjstva provedenog u Krtoljskom moru“, dok je „do kraja na beskompromisno naučnoj osnovi prenesena pripadnost Tivta globalnim civilizacijskim tokovima i načinima kako su oni uticali na razvoj i život grada“.

Urednik izdanja, Rastko Šejić, podvlači da je „knjiga građena kao dijalog teksta i slike, naučnog i narativnog, prošlosti i sadašnjosti“, te da je „cilj bio da se istorija ne samo pročita, nego doživi“.

RADIO TIVAT