Kultura

Promocija knjige ‘’Giuseppe Gelcich’’ održana je sinoć u Crkvi Svetog Duha.
Tom prilikom su svečanom ceremonijom dodijeljene nagrade najboljim učenicima i njihovim profesorima, učesnicima XXI međunarodnog literarnog konkursa “Mailing List Histria 2023”.
Veče je organizovano zahvaljujući Asocijaciji Dalmati Italiani nel mondo, Udruženju Dalmata di Storia di Patria i Uniji Zajednica Italijana Crne Gore.
 
Program je vodila i prevodila sa italijanskog Dolores Fabjan, koja je poželjela dobrodošlicu prisutnima i svima koji vole italijanski jezik, italijansku istoriju i kulturu.
Veče su svojim prisustvom uveličali: ambasadorka Republike Italije u Crnoj Gori - Andreina Marsella, predsjednik Asocijacije Dalmati Italiani nel mondo - Antonio Concina, predsjednik Unije Zajednica Italijana u Crnoj Gori - Aleksandar Dender, arhivistkinja i koautorka knjige - Snežana Pejović, direktorka Pomorske biblioteke Kotor - Nataša Gobović, direktorka Udruženja bibliotekara Crne Gore - Jasmina Bajo, direktorka NVO “Dante Alighieri” - Martina Saulačić Lompar i predstavnik “Mailing List Histria” i Asocijacije Dalmati di Storia Patria iz Venecije- Giorgio Varisco.
 
Antonio Concina je istakao da se u Kotoru osjećaju kao kod kuće.

“Mnogi od vas poznaju naš jezik i održavaju drago sjećanje na vjekovno prisustvo Republike Venecije na cijelom Jadranu. Mnogo toga se promijenilo posljednjih decenija u međunarodnoj geopolitici i na Mediteranu, ali je naša priča o starom prijateljstvu opstala i nije prekinuta 1797. godine padom Republike Venecije, već je nastavila da traje. Crna Gora je Italiji dala kraljicu Jelenu Petrović Njegoš, čiju uspomenu Italija zahvalno njeguje. U skorije vrijeme, zadovoljstvo mi je da se prisjetim sjajnih odnosa koje su Dalmati održali sa vašim Antunom Sbutegom sa Prčanja, dok je bio ambasador Crne Gore, prvo u Vatikanu, pa onda u Republici Italiji”, kazao je Concina.

Istakao je da su se na kraju “zaljubili u priču porodice Đelčić iz Kotora, naročito Josipa, pravog Dalmate. Krajem XIX vijeka i početkom XX predavao je više predmeta na italijanskom jeziku u prestižnoj nautičkoj školi u Kotoru, najstarijoj na svijetu. Govorio je i pisao na više različitih jezika, pored toga što je 20 godina bio proslavljeni rukovodilac Likovnih umjetnosti u Dubrovniku. Udruženje Dalmata di Storia Patria iz Venecije, posvetilo mu je dokumentovano arhivsko istraživanje, rađeno u Venecijii i Crnoj Gori."
 
O samom djelu govorila je arhivistkinja i koautorka Snežana Pejović, koja se zahvalila na interesovanju za projekat koji povezuje Kotor, Dalmaciju, Italiju, a posebno Kotor i Dubrovnik.
 
“Dalmatinsko društvo za zavičajnu istoriju sa sjedištem u Veneciji u okviru edicije Acti e memorie u decembru 2023. godine je objavilo knjigu Josip Đelčić, dalmatinski istoričar u privatnom arhivu i arhivima Boke Kotorske. Knjiga je proizvod višegodišnjeg istraživačkog rada troje arhivista dr. Francesca Pivirotto (Frančeske Piviroto), dr. Lorenzo Maggi (Lorenca Mađi-a) i mene. Podsticaj za ovaj projekat bilo je otkriće ličnog arhiva Josipa Đelčića”, kazala je Pejović.
 
Navela je da je nakon sređivanja i obrade dokumenata ovaj lični fond trajno pohranjen u arhivu Dalmatinskog muzeja pri bratovštini Sv. Jurija i Tripuna u Veneciji gdje su Bokelji ostavili značajan trag tokom minulih vjekova.
 
“Na prvom mjestu smo istraživali podatke o ocu,Vićencu Đelčiću i bratu Eugenu koji su kao i Josip, ostavili značajan trag u oblasti pomorstva, obrazovanja i školstva, prirodnih nauka, istoriji i kulturi, književnosti”, pojasnila je Pejović i naglasila da se nada da će ova knjiga podstaći naučnu i stručnu javnost u Crnoj Gori da se detaljnije pozabave djelom porodice Đelčić.
 
Direktorka Pomorske biblioteke Kotor, Nataša Gobović govorila je o izvorima bibliografija djela Vicka, Josipa i Eugena Đelčića.
“Baština prestaje biti baštinom ako ne postoje baštinici. Baštinici nisu nužno oni koji, kao generacija slijede prethodnu generaciju koja ostavlja nasljedstvo, već oni koji u baštini vide vrijednost koju valja preuzeti i održati. Bez te svijesti nema baštinika, a ni baštine, jer je ona prepuštena zaboravu i nestanku”, zaključila je svoje izlaganje Gobović riječima prof. Joška Božinića, te uputila nadu da će se na ovaj način djela porodice Đelčić sačuvati od zaborava i dostojno im se odati počast.
 
O odnosu Josipa Đelčića i Bokeljske mornarice govorio je Aleksandar Dender, predsjednik Unije Zajednice Italijana Crne Gore, osvrnuvši se na jedan segment njegovog bogatog opusa-istraživanje povijesti Bokeljske mornarice Kotor.
 
“Ni 805. godina kada su moći Sv. Tripuna došle u Kotor, niti Đelčićeva 809. godina kada su moći prenesene u novu crkvu posvećenu Svecu ne mogu da se uzmu kao datumi osnivanja Mornarice, nego više kao naznaka njenog postajanja u vrijeme tako važnih  događanja za grad. Prema tome, formulacija o osnutku Mornarice ne bi trebalo sadržati datum osnutka koji je nepoznat, već bi trebalo glasiti - povijesno Bokeljska mornarica je drevna bratovština čiji su mornari po predanju donijeli moći Sv. Tripuna u Kotor 13. janura 805. godine i kojom se do danas kontinuirano čuva tradicija slavljenja Tripundanskih svečanosti”, naveo je Dender. 
 
Uslijedila je dodjela nagrada učenicima iz crnogorskih škola, koji su učestvovali na literarnom konkursu “Mailing List Histria 2023”.

U klasi osnovnih škola, prvo mjesto osvojila je Milica Kovač (“Narodni heroj Savo Ilić” Dobrota), drugo mjesto Andrej Kumburović (“Veljko Drobnjaković” Risan), treće Nina Beko (“Drago Milović” Tivat).
 
U klasi srednjih škola, prvo mjesto osvojila je Andrea Brguljan, drugo Nikola Kovač, treće Stefan Popović, učenici  “Gimnazije” Kotor.
 
Nagrade žirija za učešće dobile su: Sara Tafoska (OŠ “Branko Brinić” Radovići), Anisa Avdić ( OŠ “Srbija” Bar), Dragana Muratović (“Srednja stručna škola” Cetinje).
 
Nagrade “Giuseppe Gelcich” od Asocijacije Dalmati Italiani nel Mondo dodijeljene su osnovnim školama “ Branko Brinić” Radovići, “Drago Milović” Tivat, “Srbija” Bar, “Veljko Drobnjaković” Risan, “Narodni heroj Savo Ilić” Dobrota i srednjim školama “Srednjoj stručnoj školi” Cetinje i “Gimnaziji” Kotor.

Izvedbama na klaviru uljepšali su veče Romina Racković i Antonio Concina, između ostalih čule su se kompozicije Hendla i note italijanske - napolitanske muzike. 
 
Tekst: Nataša Jotić
Foto: Radio Kotor / N.J.