Kultura

Ogranak Matice hrvatske u Boki Kotorskoj, u okviru programa proslave Dana opštine Kotor, organizovao je sinoć u crkvi Svetog Duha predstavljanje novog broja Kotorskog zbornika – časopisa za promociju kulturne, povijesne i prirodne baštine Boke Kotorske.

Ovaj časopis uređivali su: Lovorka Čoralić, Vesna Čučić, Slavko Dabinović i Jasminka Grgurević, dok je glavna urednica mr Marija Mihaliček.

Mihaliček je istakla da je rezultat skoro osmogodišnjeg postojanja Ogranka Matice hrvatske u Boki Kotorskoj niz izdanja sa baštinskim temama.

„To su prije svega teme iz oblasti glazbene tradicije i sakralne umjetnosti (sa kojom smo utemeljili biblioteku pod nazivom Baština Boke), knjiga putopisa, zbirke poezije i zbirke priča, čiji su autori Hrvati iz Boke Kotorske i Crne Gore. Nije mnogo, ali nije ni malo, a znakovito je svakako što su gotovo sva izdanja, od MH dobila priznanja koja se dodjeljuju za izdavačku djelatnost u Ograncima.
Evo, s obzirom da smo već u doba godine kada podvlači crta, uspjeli smo uz velike poteškoće koje su pratile pripremu – u drugoj polovini ove godine okončati ranije planirano. Ogranak MH u Boki kotorskoj se pojavljuje i kao suizdavač (uz Bokeljsku mornaricu 809 iz Zagreba i Hrvatsskog pomorskog muzeja u Splitu), dopunjenog izdanja monografije Na granici mora i neba, autora Željka Brguljana. Knjiga je promovirana u Kotoru, Splitu i Dubrovniku, a na festivalu knjige „Pazi što čitaš“ u Kotoru nagrađena je za znanstveni doprinos i trajniju vrijednost”, kaže Mihaliček.

„U drugoj polovini ove godine smo realizirali dva izdanja – dvobroj 2. i 3. Kotorskog zbornika, časopis za promociju kulture, povijesne i prirodne baštine Boke kotorske, kojeg večeras predstavljamo, i fotomonografiju Tivatski spomenar. Ova dva izdanja pratile su nepovoljne okolnosti, vezane za dizajn i pripremu za tisak, na koje nismo mogli uticati. Ovdje večeras želim izraziti veliku zahvalnost gospodinu Ninkovu koji je radio grafičku pripremu za dvobroj Kotorskog zbornika i pokazao profesionalnost i posvećenost”, dodala je Mihaliček.

Radove iz Kotorskog zbornika predstavile su Vesna Čučić, Jasmina Bajo i Jasminka Grgurević.

Čučić je govorila o radovima autora iz Crne Gore.

„Dvobroj je prešao 300 stranica, brojimo 11 znanstveno-sručnih radova, u rubrici prikaz i osrt imamo 5 priloga, a u bloku in memoriam dva.
Zadužena sam za predstavljanje radova autora sa crnogorske strane, pa bih krenula s urednicom zbornika Marijom Mihaliček, povjesničarkom umjetnosti. U uvodniku urednica opozna je čitatelje kako je bilo složiti novi broj i za onog uspješnog prvijenca za koje je dobila zlatnu povelju Matice Hrvatske. Naravno da je povelja potvrdila dobar put i učvrstila uvjerenje da Kotorska Matica Hrvatska treba ustrajati na zacrtanom putu. No povelja je donijela i velike obveze i sumnje hoće li izdržati temelji izgrađeni prvim brojem. Sad smo uvjereniji da hoće”, poručila je Čučić.

Čučić je zatim detaljno predstavila rad Zorice Čubrović Fragment stranice ciborija s natpisom (n)IKIFORIS N (...),  objašnjavajući da je autorka uspješno rekonstruirala njegovu cjelinu analogijom sa sličnim primjerima iz Zadra.

Obraćanje Slavka Dabinovića, u kojem se osvrnuo na radove autora iz Hrvatske, pročitala je Jasmina Bajo.

„Rad dr Lovorke Čoralić s naslovom Odjeci Morejskoga rata na području Boke kotorske (1684.–1699.) tretira događanja na području Boke u vrijeme Morejskog rata i ukazuje na važnost osvajanja Herceg Novog i obalnog područja do Risna i spajanja cjelokupnog bokeljskog prostora u jedinstveni mletački posjed. Autorica kroz pet poglavlja prati doprinose bokeljskih obitelji i pojedinaca ratnim pobjedama u Morejskom ratu kako u bitkama na Jadranskom i Sredozemnom moru tako i na ratištima Crne Gore i Hercegovine. Završetkom ovog rata Boka se oslobodila ratnih nesigurnosti i dobila je znatno veću mogućnost razvijanju pomorstva i pomorske trgovine. Tako je početkom 18. stoljeća velikim zaslugama u Morejskom ratu omogućem predivni razvoj i širenje pomorskih naselja Perasta, Prčanja i Dobrote na zavidan nivo pomorski aktivnosti. Rad se bavi i demografskim posljedicama useljavanja stanovništva iz zaleđa i ukazuje na važne doprinose mahom bokeljskih obitelji.
Članak samostalnog istraživača Željka Brguljana Jedna bokeljska crkvica u arhivskim izvorima – rezultati istraživanja Sv. Ivana u Prčanju, upoznaje nas s jednom od najstarijih sakralnih građevina u Boki kotorskoj. Autor kroz 11 poglavlja nastoji rekonstruirati povijest ove crkvice za period od osam stoljeća, od prve pronađene isprave i oporuke od početka 13. stoljeća. Zahvaljujući pronađenim dokumentima autor je uspio povijest starost ove crkvice Sv. Ivana pomjeriti između 1222. do 1622. godine kao i iznova naglasiti stare od 1622. do današnjih dana. Autor tako navodi da su oporučitelji u arhivskim dokumentima ostavljali unaprjeđenja za obnovu ove crkve i da su iznova godim u skladu svojim mogućnosti održavali članovi obitelji Đurović sa Prčanja”, navodi se u obraćanju Dabinovića.

Jasminka Grgurević govorila je takođe o radovima autora iz Hrvatske.

„Rezultati naučnih i stručnih istraživanja, prilozi o zaštiti, promociji i valorizaciji bokeške baštine, našli su se među  već prepoznatljivim plavim koricama na kojima se nazire Kotorska katedrala, ispred koje je postrojen odred Bokeljske mornarice i na kojima je, kao pečat,  utisnuta predstava Sv. Tripuna.  Svjesna veličine i značaja svake ispisane riječi pokušat ću vam ukratko približiti radove Lovorke Čoralić, Željka Brguljana, Vesne Čučić, Domagoja Vidovića i Danke Radić", navela je ona.

Govoreći o radu Vesne Čučić „Put oko svijeta (1852-1859) kapetana Iva Visina po bečkom rukopisu“, Grgurević između ostalog ističe da opis likovnih vrijednosti dokumenta, njegovih korica presvučenih crvenim  baršunom i ukrašenim zlatnim ornamentom , historicističkih dekoracija stranica  izvedenih zlatotiskom i tehnikom akvarela, te predstavu brika Splendido prikazanog u tehnici akvarela u trenutku dok uplovljava u tršćansku luku. Autor dekoracija i prema autorkinom mišljenju slike broda  je  austrijski slikar Albert Rieger (1834-1905). Iz rada saznajemo da sadržaj rukopisa nije bio nepoznat već da je upravo ovaj bečki rukopis bio predložak po kojemu je u tršćanskim novinama već 1859.godine objavljen sažeti izvještaj o putu kapetana Iva Vizina oko svijeta“ kazala je, između ostalog, Grgurević.

Dvobroj Kotorskog zbornika objavljen je uz finansijsku podršku Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, a primjerci su podijeljeni članovima Matice hrvatske i svim prisutnima na promociji.

Tekst i foto: Tamara Vuković