Kultura

Monografija „Dobrotski Ivanovići – Povijesni i kulturni tragovi jednog bokeljskog pomorsko-trgovačkog bratstva“, autora Željka Brguljana, predstavljena je na terasi Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru. Djelo, nastalo na temelju dugogodišnjih istraživanja arhivske, muzejske, crkvene i privatne građe, kroz istoriju jedne dobrotske porodice donosi širu sliku pomorskog, trgovačkog, društvenog i kulturnog života Boke Kotorske.

Program je otvorila moderatorka Dijana Đurašković, koja je prisutne upoznala sa životom i djelom autora, istakavši njegovu svestranost kao naučnika, istraživača kulturne baštine, slikara i publiciste.

„Važno je istaći i da svoje radove kontinuirano objavljuje u našem poznatom zborniku Godišnjak Pomorskog muzeja“, podsjetila je Đurašković.

O značaju monografije govorila je direktorica JU Pomorski muzej Crne Gore mr Maja Uskoković, ističući da djelo, iako u svom središtu ima jednu dobrotsku porodicu, istraživačkim zahvatom znatno prevazilazi okvire porodične istorije. Kroz sudbinu Ivanovića, kako je navela, sagledavaju se razvoj pomorstva i trgovine, društvene i kulturne prilike, prosvjetni i duhovni život, umjetničko stvaralaštvo, kao i veze Boke sa drugim jadranskim i mediteranskim sredinama.

„Savremeni muzej nije samo mjesto prikupljanja, zaštite i prezentacije predmeta. Njegova uloga podrazumijeva istraživanje kulturnog nasljeđa, njegovo stručno tumačenje i stvaranje novih znanja koja se potom vraćaju javnosti“, istakla je Uskoković, dodajući da muzejski predmet nije samo materijalni ostatak prošlosti, on je istorijski izvor i nosilac značenja, a zadatak muzejske struke jeste da ta značenja prepozna, istraži i učini dostupnim savremenoj publici.

Akademik Stjepan Ćosić bio je opravdano odsutan, pa je njegov pisani osvrt pročitala Dijana Đurašković.

Ćosić je, između ostalog, ocijenio da Brguljanova knjiga pruža cjelovit i dubinski uvid u istoriju dobrotskog pomorsko-trgovačkog bratstva Ivanovića, od njihovih početaka u 16. vijeku do uspona među najuglednije rodove Boke Kotorske. Ukazao je da djelo svojim metodološkim pristupom i istraživačkim opsegom predstavlja svojevrsnu kulturno-istorijsku sintezu bokeljske elite.

„Čitateljima je ponudio kompleksnu ali prohodnu i zaokruženu studiju o Ivanovićima od njihovih početaka do danas“, napisao je, između ostalog, Ćosić i posebno ukazao da monografija obuhvata uspjehe Ivanovića u pomorstvu, ratovanju i trgovini, ali i njihove duhovne, prosvjetne i likovne domete.

Muzejska savjetnica Radojka Abramović dala je opširan umjetnički osvrt na monografiju, ukazujući na Brguljanovu snažnu vezu sa Bokom i širinu njegovog stvaralačkog i istraživačkog pristupa.

„U našoj tihoj prolaznosti ogleda se krhkost čovjeka, u tijelu koje pamti svaki ožiljak, u duši koja se lako lomi pred naletom vjetra. Čovjek je svijeća na vjetru, koja se rasplamsa, zasja, pa se ugasi u mraku vječnosti. Što tek reći za porodice, naročito one od trajanja i ugleda, ta proslavljena bratstva jednog malog, ali hvale dostojnog mjesta, familije, čiji je vjekovno trajanje produženo snagom, istrajnošću, krvlju snažnog genetskog koda, koja nadilazi poteškoće, traje, ali se poslije duge i beskompromisne borbe ipak, po prirodi stvari i ugasi“, navela je Abramović.

Potom je Brguljana opisala kao Bokelja „po snazi svog pera i rasuđivanja“, autora brojnih knjiga iz bokeljske prošlosti, koji temi pristupa iz perspektive istoričara umjetnosti, esejiste, pedagoga, slikara i književnika.

Na kraju večeri publici se obratio sam autor, ističući da je iza monografije mnogo rada, istraživanja i saradnje sa brojnim institucijama i pojedincima.

„Bilo je jako puno posla oko ove knjige. Nadam se da će oni koji je budu čitali ili barem listali uživati u njoj, kao što sam ja uživao u pisanju i uređivanju. Nikad ne ide sve lagano, ali na koncu smo došli do rezultata“, kazao je Brguljan.

Posebnu vrijednost monografije predstavlja objedinjavanje likovnih prikaza vezanih za pomorske podvige Ivanovića, koji se čuvaju na više mjesta. U knjigu je uključena i slika iz privatnog vlasništva potomaka Ivanovića u Splitu, koja je, prema riječima autora, prvi put objavljena.

Brguljan je objasnio da se ideja za monografiju razvila iz članka koji je napisao za zbornik posvećen dr Milošu Miloševiću, a čija su tema bili pomorski uspjesi Ivanovića u likovnoj umjetnosti i književnosti.

Posebnu pažnju posvetio je ženama bokeljskih pomoraca, o kojima je u istorijskim izvorima ostalo malo podataka, iako su, kako je naglasio, predstavljale stub porodice, brinule o djeci i održavale porodice tokom dugih odsustava pomoraca.

Autor se osvrnuo i na zaborav koji je, prema njegovom mišljenju, vremenom prekrio značaj Ivanovića. Kao primjer naveo je palatu poznatu kao Meneghello, ukazujući da su je prvobitno izgradili Ivanovići.

„Mislim da je nekakav veo zaborava pao na tu jednu familiju koja je bila stvarno izuzetna i jedna od najvećih pomorskih bratstava Boke Kotorske i južnog Jadrana“, kazao je Brguljan.

Monografija „Dobrotski Ivanovići“ kroz istoriju jednog značajnog pomorsko-trgovačkog bratstva’’ tako osvjetljava i širu priču o pomorskom, društvenom i kulturnom nasljeđu Boke Kotorske.

Mihaela Moškov