Kultura

Knjiga prof. dr Antuna Sbutegе „Crna Gora i Sveta Stolica – Hiljadugodišnja istorija“ predstavljena je sinoć u atrijumu Kulturnog centra „Nikola Đurković“ u Kotoru. Promociju je pratilo i svečano otvaranje izložbe slika „Roma Caput Mundi“ u Staklenoj galeriji kotorskog Kulturnog centra. Događaj je organizovala Unija zajednica Italijana Crne Gore.

Knjiga „Crna Gora i Sveta Stolica – Hiljadugodišnja istorija“ prethodno je imala važnu promociju u Rimu, gdje je premijerno predstavljena pod italijanskim naslovom „Il Montenegro e la Santa Sede. Una storia millenaria“. Autor, Antun Sbutega, je ujedno bio prvi ambasador nezavisne Crne Gore pri Svetoj Stolici, a potom i ambasador Crne Gore u Italiji.

Publikacija donosi pregled i analizu vjerskih, diplomatskih, političkih i kulturnih odnosa prostora današnje Crne Gore i Svete Stolice kroz gotovo čitav milenijum, povezujući istorijske procese sa savremenim odnosima.

Obraćajući se prisutnima, moderatorka događaja i predstavnica Unije zajednica Italijana Crne Gore Slađana Vučetić, istakla  je značaj podrške Unije objavljivanju knjige:

 „Posebno bih željela da istaknem ulogu Unije zajednica Italijana Crne Gore u objavljivanju ove knjige. Podrška jednom ovakvom djelu nije samo izdavački poduhvat. Ona je dio šire misije koju Unija zajednica Italijana Crne Gore godinama ostvaruje – da čuva i afirmiše italijanski jezik, kulturu i istorijsko nasljeđe u Crnoj Gori, ali i da doprinosi njihovom upoznavanju i približavanju svim građanima naše zemlje.“

Vučetić je naglasila da Unija kroz kulturne programe, izdavačku djelatnost, susrete i inicijative posvećene učenju i promociji italijanskog jezika i kulture gradi savremene veze između Crne Gore i Italije, oslanjajući se na postojeću povezanost.

„Zato je objavljivanje knjige Crna Gora i Sveta Stolica još jedan doprinos Unije zajednica Italijana Crne Gore očuvanju zajedničkog istorijskog i kulturnog nasljeđa, ali i stvaranju novih mostova između Crne Gore i Italije. A mostovi, na šta nas ova knjiga podsjeća, imaju smisla samo ako se njima ide u oba pravca“, kazala je Vučetić.

Prisutne je pozdravio Aleksandar Dender, predsjednik Unije zajednica Italijana u Crnoj Gori, koji je na početku posebno pozdravio Irenu Prelević, savjetnicu za vanjske poslove Predsjednika Republike Crne Gore; Marinu Bjelju, glavnu administratorku Opštine Kotor; Jelenu Franović, načelnicu za urbanizam Opštine Kotor; kotorskog župnika don Roberta Tonsatija; Denisa Vukašinovića, predsjednika Bokeljske mornarice Kotor; Danijelu Jablan, članicu Upravnog odbora Hrvatskog građanskog društva; Andra Radulovića, zamjenika direktora Državnog muzeja u Kotoru; Mariju Ćatović, bivšu predsjednicu Opštine Kotor; direktorku Radmilu Beću Radulović, domaćina promocije, kao i predstavnike medija.

 Posebno je predstavio goste koji su u Kotor došli specijalno za ovu priliku – mr Ivana Jovovića, predsjednika Matice crnogorske, i bivšeg ambasadora Crne Gore u Vatikanu Veselina Šukovića.

Govoreći o autoru knjige, Dender je istakao i ličnu dimenziju njihovog dugogodišnjeg prijateljstva.

„Za mene ovaj trenutak ima jednu sasvim ličnu dimenziju: Antun Sbutega nije samo autor knjige koju večeras predstavljamo; on je moj prijatelj i školski drug, jednostavno Toni. Kada nekoga poznajete još iz školskih dana, teško ga možete posmatrati samo kroz titule i funkcije i ono što je ostvario tokom profesionalnog života".

Dender je podsjetio da su njih dvoje svoj literarni put započeli još 1968. godine, objavljivanjem školskog gimnazijskog lista „Feniks“, prvog lista u kotorskoj Gimnaziji poslije rata.

Dender je ocijenio da upravo spoj znanja, ličnog iskustva i osjećaja pripadnosti prostoru kojem je knjiga posvećena daje djelu posebnu vrijednost.

Istakao je da susret Istoka i Zapada, pravoslavlja i katoličanstva, Balkana i Mediterana u Boki  nije samo istorijska kategorija, već dio svakodnevnog života, arhitekture, crkava, arhiva, običaja, porodičnih istorija i kulturnog pamćenja.

Posebno mjesto u tom istorijskom kontinuitetu, kako je kazao, zauzima Kotorska biskupija, jedna od najstarijih institucija na ovom prostoru i važan čuvar katoličke tradicije, ali i ukupnog kulturnog nasljeđa Boke Kotorske.

„Kroz stoljeća velikih političkih promjena, smjenjivanja država i granica, Kotorska biskupija ostajala je trajno prisutna: mijenjale su se vlasti, države i političke okolnosti, ali su Katedrala sv. Tripuna i Kotorska biskupija ostajale svjedoci jednog kontinuiteta koji je mnogo duži od savremenih državnih granica“, naglasio je Dender.

Prema njegovim riječima,  istorijska slojevitost pokazuje da različite vjere i tradicije ne moraju živjeti kao zatvoreni svjetovi, već da mogu stvarati zajednički kulturni prostor.

„Zbog toga knjiga Crna Gora i Sveta Stolica nije samo priča o odnosima jedne države i jednog od najstarijih diplomatskih subjekata na svijetu; ona je, na izvjestan način, i priča o nama samima – o tome kako smo kroz istoriju komunicirali s velikim evropskim centrima, kako su se na ovom malom prostoru preplitali državni, crkveni i diplomatski interesi, ali i o tome kako je, uprkos razlikama, bilo moguće graditi odnose zasnovane na dijalogu i međusobnom uvažavanju“, kazao je Dender.

Zaključujući svoje obraćanje, predsjednik Unije zajednica Italijana u Crnoj Gori ocijenio je da proučavanje odnosa Crne Gore i Svete Stolice prevazilazi istorijsku radoznalost i doprinosi boljem razumijevanju razvoja moderne Crne Gore, kao i njenih odnosa sa Evropom i svijetom.

O knjizi je govorio mr Ivan Jovović, istoričar i predsjednik Matice crnogorske, koji je istakao da publikacija predstavlja sintezu milenijskih odnosa Crne Gore i Svete Stolice, dok je njen autor, kako je kazao, referentna ličnost za njihovo sagledavanje, budući da je bio i svjedok i protagonista intenziviranja savremenih međudržavnih odnosa.

Jovović je ocijenio da crnogorsko izdanje predstavlja značajan doprinos crnogorskoj kulturi, ali i široj čitalačkoj publici južnoslovenskog govornog područja.

Knjiga prati prisutnost Katoličke crkve kroz različite državne formacije, pri čemu posebno mjesto zauzimaju Barska nadbiskupija i Kotorska biskupija, koje autor prepoznaje kao dvije ključne istorijske vertikale.

„Predstaviti publikaciju nije jednostavno, s obzirom na to da zahvata jedan široki istorijski volumen, čije posljednje poglavlje završava aktuelnim dešavanjima. To je razlog zbog kojeg možemo ukazati samo na neke bitne hiljadugodišnje relacije između Crne Gore i Svete Stolice“, kazao je Jovović.

Prema njegovim riječima, autor u knjizi kontinuiranu i djelotvornu prisutnost Katoličke crkve na ovom prostoru sagledava kroz različite periode i državne formacije, koje su često uslovljavale promjene njene organizacione strukture, naziva i granica, dok su dvije ključne vertikale – Barska nadbiskupija i Kotorska biskupija – opstale kroz istoriju.

Jovović je posebno ukazao na činjenicu da se prostor Crne Gore u knjizi analizira kao limes civilizacija, na kojem su se kroz različite epohe susretali i prožimali različiti vjerski, etnički, urbani i ruralni identiteti, uz snažan uticaj Mediterana i Balkana.

Knjiga, kako je naveo, nije ograničena samo na savremeni državni okvir Crne Gore, već u gotovo svim poglavljima glavne istorijske tokove Svete Stolice dovodi u korelaciju sa procesima koji su se na ovom prostoru odvijali tokom proteklih hiljadu godina.

Autor svoju analizu, kako je kazao Jovović, započinje od ranog srednjeg vijeka i prvih veza Rimske kurije sa ovim prostorom, odnosno od utemeljenja prvih biskupija – Kotorske, Risanske, Dukljanske, Ulcinjske i drugih – u nekadašnjoj rimskoj, a potom vizantijskoj provinciji Prevalis.

Knjiga dalje prati razvoj dukljanske kneževine u desetom vijeku, uzdizanje Dukljanske nadbiskupije na rang nadbiskupije i nastanak ćirilometodske tradicije.

O višegodišnjem istraživanju i nastanku knjige govorio je i sam autor, prof. dr Antun Sbutega, koji je podsjetio da je iza publikacije dug i posvećen istraživački rad.

Sbutega je istakao da odnosi sadašnjeg prostora Crne Gore i Svete Stolice imaju duboke istorijske korijene. Prema njegovim riječima, oni počinju još u I vijeku, sa procesom kristijanizacije, a naročito nakon Milanskog edikta iz 313. godine, kada počinje osnivanje prvih biskupija.

Podsjetio je i da je Rim u starom vijeku šest vjekova bio glavni grad prostora današnje Crne Gore.

Govoreći o značaju istorije, Sbutega je kazao:

„Istorija se odnosi na prošlost, ali ona ne postoji u prošlosti; ona je kolektivna memorija ili individualna memorija koja postoji u sadašnjosti.“

Prema njegovim riječima, religija predstavlja osnovu duhovnog, etičkog i kulturnog razvoja civilizacija i ima značajan uticaj na istorijske procese i različite sfere društvenog života.

Sbutega je podsjetio i na činjenicu da je Crna Gora vjekovima bila teokratija, zbog čega su veze između politike i religije imale i još uvijek imaju snažan uticaj na društvene procese.

U knjizi se, između ostalog, osvrće na istorijski značaj Konvencije između pape Leona XIII i knjaza Nikole I iz 1886. godine, kao i Temeljnog ugovora Svete Stolice i Crne Gore, čime povezuje ključne istorijske etape sa savremenim odnosima.

Kako je istaknuto tokom promocije, diplomatski odnosi prve crnogorske države Duklje sa Svetom Stolicom uspostavljeni su kada je knez Mihailo 1077. godine pisao papi Grguru VII, koji je naredne godine priznao nezavisnost Duklje i kraljevsku titulu Mihaila.

Intenzivni odnosi sa Svetom Stolicom nastavljeni su kroz različite istorijske epohe i državne formacije – Zetu Balšića, Crnu Goru Crnojevića i Crnu Goru Petrovića – kao i tokom srednjovjekovne vladavine Srbije, mletačke i turske vlasti, te u periodu Jugoslavije.

Sveta Stolica je 2006. godine priznala obnovu crnogorske nezavisnosti. Slijedeći tradiciju Konvencije Knjaževine Crne Gore i Svete Stolice iz 1886. godine, uslijedilo je uspostavljanje savremenih diplomatskih odnosa i potpisivanje Temeljnog ugovora, što je izazvalo veliko interesovanje međunarodne javnosti.

Sbutega je u svom obraćanju govorio i o ličnoj povezanosti sa Rimom. Podsjetio je da je sa porodicom 1991. godine kao izbjeglica došao u taj grad, koji je, kako je kazao, kroz svoju dugu istoriju bio otvoren prema ljudima koji su u njemu tražili utočište i novi život.

U Rimu je potom radio u Vatikanu, a profesionalni put ga je kasnije doveo do diplomatskih funkcija prvog ambasadora Crne Gore pri Svetoj Stolici, a zatim i ambasadora Crne Gore u Italiji.

Nakon promocije knjige, u Staklenoj galeriji Kulturnog centra „Nikola Đurković“ otvorena je izložba „Roma Caput Mundi“, koja obuhvata 33 djela.

„Izložba je izraz moje zahvalnosti Rimu, gradu u koji smo moja porodica i ja prije 35 godina došli kao izbjeglice, koji nas je primio poput brojnih izbjeglica od samog svog osnivanja prije 28 vjekova, u grad gdje se nikad nismo osjećali kao stranci“, poručio je Sbutega.

Izložbu je zvanično otvorio ambasador Veselin Šuković, koji je istakao da je postavka rezultat tridesetogodišnjeg autorovog rada.

„Ovo je drugo Tonijevo lice, drugo lice zlatnika, omnibus Tonija, koji nam na jedan lijep i suptilan način približava, sa jednim stvarno vanrednim koloritom, vječni grad Rim sa kojim smo mi tradicionalno povezani“, kazao je Šuhović.

Promocija knjige „Crna Gora i Sveta Stolica – Hiljadugodišnja istorija“ i izložba „Roma Caput Mundi“ objedinile su istoriju, diplomatiju, religiju, umjetnost i lično iskustvo autora, ukazujući na složene i viševjekovne veze Crne Gore sa Rimom, Svetom Stolicom i širim evropskim kulturnim prostorom.

Tekst: Nataša Janović

Foto: Radio Kotor/N.J.