Kultura

OJU „Muzeji” Kotor organizovala je večeras u Crkvi Svetog Pavla u Starom gradu otvaranje izložbe „Kuga u Kotoru / Između mora i molitve”, koja kroz spoj arhivskih izvora, naučnih saznanja, multimedije i savremene umjetnosti otvara priču o jednom od najdubljih iskustava evropske i bokeljske prošlosti – suočavanju grada sa kugom.

Kustos izložbe je Miloš Petričević, a saradnici na projektu su prof. dr Miodrag Grbić, Snežana Pejović i mr Jelena Čečur.

Izložbu je otvorio predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić.

„Muzeji su ponovo uspjeli da nas iznenade temom izložbe i kvalitetom materijala koji su pripremili. Kao gradonačelnik Kotora često imam priliku da govorim o povezanosti Kotora sa morem, jer je većina onoga što vidimo oko nas posljedica pomorstva, trgovine i povezanosti Kotora sa morem. Muzeji su uspjeli da nas podsjete i na drugu stranu toga i zato hvala Milošu, Snežani, Jeleni, Dušici i svima koji su radili na ovom projektu. Uspjeli su da nas podsjete da ono što te stvara, hrani i oblikuje najčešće ima i onu drugu, lošiju stranu koju nosi sa sobom. U ovom slučaju to su bolest, međusobno povezivanje i njeno prenošenje“, kazao je Jokić.

Podsjetio je da smo nedavno imali priliku da se suočimo sa epidemijom koja je, kako je naveo, bila značajno blaža od onoga što su naši preci imali priliku da prožive.

„Vidjeli smo kako tužno i pusto izgleda grad kada nema ljudi, kada su ulice prazne i kada nešto što ne vidimo podsjeća na to koliko smo mi sami, kao i sav naš trud i rad, potpuno bespomoćni“, rekao je Jokić.

On je istakao da je prije otvaranja pročitao nekoliko činjenica i shvatio da izložba, zapravo, nije ni o moru ni o kugi, već o tome kako grad može da živi i preživi i ono što nam se čini nemogućim.

„Nama se čini da su naši trenuci i životi mnogo značajniji, a večeras nas ovdje ima više nego što je bilo građana, zajedno sa biskupom i knezom, nakon kuge. U cijelom gradu, sa biskupom i knezom, ostalo je 17 građana. Kotor je šest stotina godina nakon toga grad u kojem je danas bilo nekoliko desetina hiljada ljudi i grad koji će nastaviti da živi bez obzira na sve nas. Stoga, ova izložba nije posvećena patnji i bolesti, nego načinima i mogućnostima preživljavanja. Zadovoljstvo mi je da u ime grada izložbu proglasim otvorenom“, poručio je Jokić.

Kustos Miloš Petričević kazao je da je izložba rezultat timskog rada.

„Pokušali smo da vas na jedan moderan način uvedemo u priču o nastanku kuge. Kada smo krenuli od tog genetskog koda, prof. dr Miodrag Grbić je analizirao genome zajednica iz Velike grude. Put je bio mukotrpan u smislu da smo morali da sve spojimo u jedan informatički alat, gdje smo imali referentni izvor kuge i genome koje imamo iz Velike grude. Kroz izložbu ćete vidjeti na koji način su se ti bazalni oblici kuge širili“, kazao je Petričević.

Kako je naveo, arhivska građa korišćena je kako bi posjetiocima bile predstavljene najvažnije epidemije koje su tokom istorije zahvatile Kotor.

„Zbog obimnosti same građe koristimo konzolu koju smo modelirali i na kojoj možete pratiti vremenski tok“, kazao je, između ostalog, Petričević.

Moderatorka programa Jelena Vukasović istakla je da izložba govori o jednom od najtežih iskustava u prošlosti Kotora i Boke Kotorske – epidemijama kuge, posmatrajući ih mnogo šire od same bolesti.

„Kroz arhivsku građu, savremena naučna saznanja, multimediju i umjetnost, izložba prati puteve širenja epidemija, ulogu mora, razvoj karantina, lazareta i mjera zaštite, ali i vjeru, molitve i zavjete kojima je zajednica tražila zaštitu i nadu“, kazala je Vukasović.

Posebno mjesto u toj priči, kako je istakla, pripada Blaženoj Ozani.

„Koja je, po predanju, svojim molitvama zaštitila naš grad od kuge. Zato ovu izložbu i otvaramo upravo ovdje, u Crkvi Svetog Pavla, nadomak njene isposnice, a u susret stogodišnjici njene beatifikacije. Na ustupljenoj arhivskoj građi, pomoći i podršci tokom istraživanja zahvaljujemo Istorijskom arhivu Kotor, Kotorskoj biskupiji i Srpskoj pravoslavnoj crkvenoj opštini Kotor“, kazala je Vukasović.

U okviru izložbe predstavljen je i savremeni rad umjetnice Vildane Killian „Memento Vivere”. Izveden tradicionalnim tehnikama, a inspirisan baroknim oltarima i pogledom sa San Đovanija ka Gospi od Zdravlja, ovaj rad donosi savremenu umjetničku refleksiju o vjeri, obnovi i mogućnosti preporoda.

Naslov „Memento Vivere” – „sjeti se da živiš” – uspostavlja važan kontrapunkt temi kuge: izložba ne govori samo o strahu i gubitku, već i o opstajanju, sjećanju i snazi zajednice da se obnavlja.

„Kuga u Kotoru / Između mora i molitve” zamišljena je kao savremena muzejska postavka u kojoj se istorijski dokumenti, naučno tumačenje, multimedija i umjetnički rad povezuju u jedinstveno iskustvo. Izložba poziva publiku da prošlost ne posmatra kao zatvoreno poglavlje, već kao prostor iz kojeg i danas možemo razumjeti odnos čovjeka prema bolesti, granicama, solidarnosti, vjeri i životu.

Tamara Vuković