Kultura

Predavanje na temu “1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva“, u organizaciji Hrvatskog nacionalnog vijeća (HNV) Crne Gore, održano je sinoć u crkvi Sv. Duha u Kotoru.

Govorili su dr sc. Miroslav Akmadža, direktor Hrvatskog instituta za povijest  i pomoćnik direktora dr sc. Gordan Ravančić. 
 
”Hrvatski sabor je proglasio 2025. godinu, godinom obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva”, kazao je Akmadža.

Proslava godišnjice je podsjetnik na bitne trenutke u istoriji  hrvatskog naroda, posebno period vladavine kralja Tomislava, kao i njegov spomen u pismu pape Ivana X, kojim je 925. godine sazvan Prvi splitski crkveni sabor, što je imalo ključnu ulogu u oblikovanju hrvatskog nacionalnog identiteta i suverenosti.

Zvonimir Deković, predsjednik HNV-a, kazao je da mu je čast pozdraviti prisutne na  predavanju o kralju Tomislavu.

“Njegova vladavina je označila zlatno doba hrvatske povijesti, a dokaz njegove trajne prisutnosti među nama nije samo u povijesnim zapisima, već i u duhovnoj baštini ovog kraja”, navodi Deković, ”neka nam ovo predavanje bude prilika da dublje spoznamo značaj kralja Tomislava i hrvatske baštine, da se na ovaj način odupremo fragmentiranju i zaboravu, jer naša povijest i zaostavštvina još i danas nastavljaju oblikovati naše živote”.

Direktor Hrvatskoga instituta za povijest, Miroslav Akmadža u svom govoru naglašava da godina u kojoj se obilježa 1100 godina Hrvatskog kraljevstva nije samo značajna poveznica  za jedan mali narod kao što su Hrvati, već i za puno veće narode.

„Kada govorimo o kralju Tomislavu i ovim vremenima o kojima malo znamo, često idealiziramo pa čak i romantiziramo i mislimo da bila su to lijepa vremena. Ne, bila su to jako teška vremena i teški uvjeti za život. Znamo da je Tomislav vodio velike ratove. Nažalost, teška vremena su pratila hrvatski narod kroz cijelu povijest do dana današnjega. Činjenica je da tu povijest treba proučavati i mi se time bavimo” rekao je Akmadža, te upozorio “ s obzirom da o nekim temama ne znamo puno, ne smijemo dozvoliti da stvaramo lažne mitove. Mi želimo spoznati što objektivniju povijest našega naroda.” 

Ističe da je potrebno poznavati istoriju, proučavati je, takođe, da nas ona treba učiti i služiti nam za izgradnju bolje budućnosti, te da ne smijemo živjeti u istoriji.

“Povijest, ako je ne konzumiramo kako treba, može biti jako opasna. Može odvesti naše mlade krivim smjerovima”, objašnjava on i upravo zato naglašava ulogu naučnika u cilju objektivnog prikaza prošlosti.  

„Povijesni izvori i historiografija o kralju Tomislavu“ bila je tema predavanja dr. sc. Gordana Ravančića,

“Tom događaju, odnosno procesu, prethodio je čitav jedan niz povijesnih događaja i procesa koji su nužno vodili prema tome da Hrvatska upravo u doba kralja Tomislava (prvo kneza) postane Kraljevstvo”, objašnjava Ravančić.

Ono što je izuzetno zahtjevno u proučavanju ranog srednjeg doba, jeste mali broj pisanih tragova, te nemogućnost preslikavanja i komparacije danas poznatih terminologija sa  pojmovima i dešavanjima tokom predmodernog doba.

Predavanje je obuhvatilo razdoblje doseljavanja Hrvata, prvo pominjanje imena, pojavu prvih knezova, odnosno prvih znaka državnosti početkom devetog vijeka, te doba pokrštavanja,  razdoblje kneževine u doba vladara kneza Trpimira i kneza Branimira, te previranja na ovim prostorima tokom X vijeka. Tomislav ( 910. -928.) postaje knez prije 914. godine, a kralj prije ili oko 925. godine. Dok starija istoriografija, do XIX vijeka, nije znala za Tomislava kao kralja, novija istoriografija postavlja pitanje krunidbe kao zasebnog događaja, ali s obzirom na pisane izvore ostalih dijelova Evrope, pitanje je da li je u to vrijeme, a govorimo o X vijeku, krunidba uopšte bila nužna da bi neko bio kralj. U rijetkim pisanim izvorima, Pismima pape Ivana X, Tomislav se naziva kraljem Hrvata. Tomislavovi nasljednici vladari su: Trpimir II, Krešimir I, Miroslav, Mihajlo Krešimir II, Stjepan Držislav.

Ravančić zaključuje da je Tomislav prvi hrvatski vladar koji nosi titulu kralja (papinska Kurija ga naziva kraljem i njegovi nasljednici nose titulu kralja), upitno je da li je došlo do krunidbe, dok je realna snaga Hrvatskog kraljevstva i hrvatskog vladara pokazana pobjedama nad Bugarima i Mađarima, vlašću u međuriječju Save i Drave, te upravom nad dalmatinskim gradovima.

Predavanju su između ostalih prisustvovali kotorski biskup Mladen Vukšić, ambasador Republike Hrvatske u Crnoj Gori Nj. E. Veselko Grubišić, generalna konzulica Generalnog konzulata RH u Kotoru Jasminka Lončarević i predsjednik Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vuksanović.

 Tekst: Nataša Jotić

Foto: Radio Kotor/N.J.