Kultura

Povodom Dana opštine Kotor i Njegoševih dana, u organizaciji Pomorskog muzeja Crne Gore danas je održana promocija knjige „S morem u venama – istorijska imena i događaji“, autora Siniše Lukovića.

Knjiga donosi zanimljive i manje poznate priče o ljudima, brodovima i događajima koji su obilježili pomorsku istoriju Boke Kotorske, svjedočeći o neraskidivoj povezanosti ovog područja i njegovih stanovnika sa morem.

Na promociji su govorili autor Siniša Luković, pisac i izdavač Nikola Malović i muzejski savjetnik Ilija Mlinarević.

U ime Pomorskog muzeja Crne Gore prisutne je pozdravio Ilija Mlinarević, koji je istakao da knjiga predstavlja dragocjen doprinos očuvanju pomorske istorije i kulturne baštine Boke Kotorske.

„Ova knjiga nije suvoparna istorija. Ona je živa, uzbudljiva i često bolna hronika jednog malog zaliva koji je vjekovima rađao velike pomorce, kapetane, brodovlasnike i avanturiste. Kroz dvadeset i dva poglavlja autor nas vodi kroz gotovo dva vijeka bokeljskog pomorstva – od doba jedrenjaka do surovih stvarnosti parobroda, ratova i savremenog brodarstva.

Tu su priče o ljudima koji su more nosili u krvi. O Spiridonu Gopčeviću, 'kralju crnomorskog žita', koji je iz skromnih početaka stvorio trgovačku imperiju i opremao argentinsku ratnu mornaricu. O kontu Antonu Lukoviću, koji je u Velikoj Britaniji stekao bogatstvo na velškom uglju, a zatim svoje imanje poklonio da bi se u Tivtu podigao Arsenal. O kapetanu Vladiju Iveliću, koji je pola vijeka zapovijedao i jedrima i parom, a ostavio nam jedne od najljepših pomorskih uspomena na našem jeziku.

Knjiga ne bježi ni od tragedija. Brodolom broda 'Stefano' na divljim obalama Australije, spaljivanje teško oštećene 'Trojednice' na Atlantiku, potonuće posljednjeg bokeljskog jedrenjaka 'Nemirne' u Biskajskom zalivu, nestanak 'Kumanova' u dubinama okeana... Sve su to priče o cijenama koje more zna da naplati, a koje su važan dio naše maritimne baštine“, kazao je Mlinarević.

Pisac i izdavač Nikola Malović osvrnuo se na dosadašnji književni i istraživački rad Siniše Lukovića, podsjećajući na njegove prethodne fotomonografije, koje donose brojne, često nedovoljno poznate podatke iz pomorske prošlosti Boke Kotorske.

„Prva knjiga nosi naslov 'Pomorska lica Boke Kotorske' i u toj fotomonografiji, kroz 33 poglavlja, Siniša Luković donosi priče o školskom brodu 'Jadran', Titovom brodu 'Galeb', ali i o brojnim ličnostima i događajima koji su na različite načine povezani sa Bokom. Pisao je i o porodici, čija je životna priča poslužila kao inspiracija za film 'Moje pjesme, moji snovi', nagrađen sa pet Oskara, kao i o brodovima i događajima za koje mnogi ne bi ni pretpostavili da imaju veze sa ovim prostorom.

Kada čitate te tekstove, gotovo da ne možete da vjerujete do kakvih je sve podataka Siniša Luković došao. U njegovim knjigama otkrivamo koliko je Boka Kotorska bila povezana sa velikim događajima svjetske pomorske istorije i koliko je značajnih ljudi i brodova poteklo iz ovog zaliva ili bilo vezano za njega“, kazao je Malović.

Govoreći o prethodnim izdanjima, podsjetio je i na fotomonografiju „Boka kotorska – ljudi i brodovi“, kao i na knjigu „Ratna luka Kumbor – istorija mornaričke baze u Boki Kotorskoj“, koja se bavi istorijatom nekadašnje vojne baze na prostoru današnjeg turističkog kompleksa.

Malović je posebno naglasio da nova knjiga predstavlja izbor tekstova koji imaju trajnu dokumentarnu i istorijsku vrijednost.

„Tako smo došli do ove knjige, koja nije baš običan kliping tekstova koje je Siniša Luković objavljivao za 'Vijesti'. Ovdje su antologijski tekstovi, dakle oni za koje sam kao urednik procijenio da mogu da žive deset, petnaest ili dvadeset godina bez problema, bez zastarijevanja. Mada mi se čini da mogu i duže, jer ovi tekstovi, naprosto kao vino, gotovo da nemaju rok trajanja.

Uvijek kada objavljujemo Sinišine knjige vodimo računa o tome da one ne zastare, nego da budu svojevrsni etalon, nešto što će ostati kao trajno svjedočanstvo jednog vremena. Tako je i sa ovom knjigom, koja već u naslovu nosi istorijska imena i događaje koji neće zastarjeti, nego će uvijek ukazivati na ono što je bilo“, istakao je Malović.

Kako navodi, posebna vrijednost Lukovićevog rada ogleda se u tome što kroz sudbine pojedinaca i brodova otkriva široku sliku pomorske prošlosti, povezujući lokalnu istoriju sa događajima od svjetskog značaja.

„U ovoj knjizi imamo admirale, kapetane i pomorce, jedrenjake, parobrode, motorne brodove, podmornice i podmorničare, brodolome i smrti, ali i velike pomorske uspjehe. Sve su to teme koje su duboko utemeljene u onome što je Boka Kotorska i u onome što Siniša Luković godinama istražuje i zapisuje“, poručio je Malović.

Autor knjige Siniša Luković kazao je da mu predstavljanje novog izdanja u Pomorskom muzeju Crne Gore predstavlja posebnu čast, imajući u vidu značaj ove ustanove za očuvanje pomorskog nasljeđa Boke Kotorske.

„Čini mi, kao i obično, izuzetno zadovoljstvo i čast prilika da vam se obratim u ovim, za mene svetim prostorijama institucije koja čuva prebogatu maritimnu i kulturnu baštinu Boke Kotorske, kojoj se ja klanjam na svaki mogući način. Jedan od tih načina je i pisanje o njoj, davanje tog nekog mog malog, skromnog doprinosa obilježavanju i čuvanju te naše maritimne baštine.

Ja sam u svom životu htio da se bavim nečim sasvim drugim, a ne da budem novinar i da se trošim na svakodnevno novinarstvo i svakodnevne stvari kojima se novinari moraju baviti. Međutim, nije mi jednostavno bilo suđeno. Takav je bio splet okolnosti da sam otišao u nekom sasvim drugom pravcu, a ne u onome što zapravo volim i čime sam u životu htio da se bavim“, kazao je Luković.

Govoreći o svom profesionalnom putu, Luković je podsjetio da je po struci pomorac, ali da mu je novinarski posao pružio priliku da stekne brojna iskustva i upozna ljude i mjesta do kojih inače ne bi lako mogao doći.

„Po struci sam ja nekakav pomorac, iako nikada nisam navigao na brodu u smislu da budem taj koji će komandovati brodom. Plovio sam u svojstvu člana posade ili, kako to u vojsci zovu, ukrcanog lica. Imao sam čak priliku i da ronim podmornicom, što je opet jedna od rijetkih povlastica koje vam ovaj novinarski posao može pružiti – da se zateknete na mjestima gdje, pod nekim uobičajenim okolnostima, ljudi ne bi tako lako došli, ili da upoznate ljude koje inače ne biste tako lako sreli. To je jedna od pozitivnih stvari novinarskog posla“, naveo je Luković.

Posebno je istakao svoju dugogodišnju zainteresovanost za vojno-pomorsku istoriju, koja je, kako je kazao, još od djetinjstva predstavljala jednu od njegovih najvećih strasti.

„ Generalno, vojno-pomorska istorija je nešto što sam od malih nogu volio. Navukao sam se, što bi rekli današnjim žargonom, na to čitajući knjige Borisa Prikrila i Roberta Balarda. To su stvari koje su me uvijek privlačile i dan-danas najviše uživam u tome.

Da imam novca, ja bih se danas bavio onim čime se bavio pokojni Pol Alen, jedan od najbogatijih ljudi na svijetu, koji je svoj kapital trošio na možda i najljepši hobi na svijetu. Izgradio je jedan od najmodernijih istraživačkih brodova i veliki dio svog slobodnog vremena posvetio plovidbi svjetskim morima, tragajući za olupinama istorijski značajnih brodova. Pokušavao je da te vremenske kapsule na dnu mora, kada ih pronađe, predstavi široj javnosti i ispriča priče ljudi koji su služili na tim brodovima.

Nemam tu mogućnost, nažalost, ali imam mogućnost da u obliku nekog literarnog rada pokušam da prenesem makar dio te poruke, a to je da se kroz ono što radim bavim i ljudima i brodovima“, poručio je Luković.

Promociji je, između ostalih, prisustvovao i predsjednik Skupštine opštine Kotor Vojin Batuta.

Knjiga „S morem u venama – istorijska imena i događaji“ kroz 22 poglavlja donosi priče o pomorcima, kapetanima, brodovlasnicima, ratnim i trgovačkim brodovima, velikim uspjesima, ali i tragedijama koje su obilježile pomorsku prošlost Boke Kotorske.

Tekst i foto: Tamara Vuković