Kultura

Tekst: Sanja Čavor

Foto: Radio Kotor/S.Č.

Javnost nije dovoljno upoznata sa značajem arheoloških nalazišta na području Boke Kotorske, ocijenio je za Radio Kotor naš sugrađanin, arheolog Miloš Petričević iz Centra za arheologiju i konzervaciju Crne Gore.

Kako navodi, razloge prije svega treba tražiti u nedovoljnoj istraženosti samog područja, nedostatku komunikacije sa lokalnom zajednicom, te ograničenim naučnim kapacitetima institucija koje su zadužene za sprovođenje arheoloških istraživanja.

Centralizacija istraživačkog sistema na državnom nivou koja je sprovedana prije gotovo petnaest godina, smatra, nanijela je nemjerljivu štetu institucionalnom razvoju nauke na području Kotora i Boke Kotorske.

“Studija Arheološka karta Crne Gore imala je za cilj da upotpuni naše znanje o prirodi i prostornoj distribuciji arheoloških lokaliteta, ali nažalost nije dala željene rezultate. Zato danas u zvaničnoj evidenciji imamo gotovo identičnu sliku distribucije arheoloških lokaliteta za područje Boke Kotorske. Za pretpostaviti je da su rezultati dvije pomenute studije sintetisani, a kasnije iskorišćeni kao najnoviji prikaz situacije sa neznatnim izmjenama u broju evidentiranih arheoloških lokaliteta. Osnovni problem sprovedenih istraživanja ogleda se u neusklađenosti podataka iz prethodnih. Ako uzmemo u obzir, recimo, da na području Luštice i Grblja imamo preko 200 arheoloških lokacija iz perioda praistorije, onda možemo zaključiti da se broj arheoloških lokaliteta na području cijele Boke Kotorske mjeri hiljadama”, pojašnjava Petričević za emisiju “Nedjeljni razgovor”.

Područje Boke Kotorske koje je pod zaštitom UNESCO-a, kaže, izloženo je naročitom pritisku, izgradnjom turističke infrastrukture i suprastrukture pod izgovorom poboljšanja pristupačnosti Crne Gore kao turističke destinacije.

“Ubrzana i stihijska urbanizacija predjela, podržana nekontrolisanim uplivom kapitala nakon osamostaljivanja Crne Gore 2006. godine, za posljedicu je imala dramatičnu degradaciju lokaliteta, čak i unutar zaštićenih područja”, saopštio je Petričević, dodavši da je ukupno stanje istraženosti arheoloških lokaliteta u Crnoj Gori loše.

“Ako tome dodamo da nakon trideset godina država nije u stanju finalizirati projekat Arheološke karte, postaje jasno kojem riziku su izloženi brojni arheološki lokaliteti. U Boki Kotorskoj svakodnevno je ugrožen veliki broj arheoloških lokaliteta od kojih najveći broj uopšte nije poznat arheološkoj javnosti. Najveći pritisak evidentan je u nekadašnjim pasivnim arealima, odnosno ruralnim zonama Boke Kotorske koji su danas primamljivi investitorima”, ističe Petričević.

Arheologiju, mišljenja je, ne smijemo posmatrati kao prepreku u razvoju i poboljšanju infrastrukture, a time i podizanju kvaliteta života građana/ki.

“Međutim, moramo se zapitati da li je trend urbanizacije prostora kojeg smo svjedoci zaista potreban žiteljima Boke Kotorske. Zakonski okviri u regulisanju zaštite i očuvanja kulturnih dobara, a samim tim i arheoloških lokaliteta, su  jasni i njima se moramo rukovoditi. Dakle, preduslov efikasne zaštite vidim u dostupnosti relevantnih podataka o arheološkoj topografiji, a to je upravo Arheološka karta Crne Gore tj. Arheološki informacijski sistem koji mi, nažalost, nemamo”, ponovio je Petričević.

On se osvrnuo na lokalitet u Lipcima i važnost koju ima, ne samo za Boku Kotorsku i Crnu Goru, već i za šire područje. “Ovaj jedinstveni lokalitet nikada nije bio predmet temeljnije naučne analize, što rezultira prisutnošću netačnih činjenica i interpretacija u akademskim krugovima. Ovaj lokalitet zaslužuje detaljniju naučnu analizu, te odgovarajuću prezentaciju koja će ga učiniti vidljivijim, ne samo unutar stručne zajednice, već i šire javnosti. S obzirom na trenutno stanje lokaliteta, hitno je potrebno izraditi elaborat sanacije i revitalizacije. Ovaj dokument bi trebao sadržati detaljnu metodologiju i plan konzervacije oslikanih predstava, s ciljem trajne zaštite ove jedinstvene umjetničke baštine”, nastavlja Petričević.

Prije izrade elaborata, naglašava, ključno je izraditi geotehnički, sa posebnim naglaskom na statičku procjenu oslikane stijene kako bi se osigurala stabilnost i očuvala autentičnost lokaliteta. Ukupni projekat bi trebao biti zaokružen izradom elaborata prezentacije lokaliteta koji bi bio ključan za edukaciju javnosti o naučnom i kulturnom značaju Lipaca. Ovakav pristup osigurao bi, ne samo očuvanje, već i promociju bogatstva kulturnog nasljeđa koje Lipci nesumnjivo predstavljaju”, tvrdi Petričević.

Govorio je i o praistorijskim tumulima Mala i Velika gruda otkrivenim u Grbaljskom polju.

“Oni predstavljaju mjesto pokopa uticajnih vladara koji su sahranjeni sa svim insignijama vlasti i moći, svjedočeći o jednom za nas još uvijek nedovoljno istraženom periodu. Ovi lokaliteti bili su u fokusu tokom niza naučnih kampanja krajem šezdesetih i krajem osmadesetih godina prošlog vijeka. Plemenski prvaci koji su sahranjeni pod velikim zemljanim humkama u Boki Kotorskoj predstavljaju jedan  od najpoznatijih primjera sahrana kasnog bakarnog doba u Evropi. U grobnicama prvih vladara ovog prostora pronađeno je oružje, ali i nakit, keramičke posude, a posebno se izdvajaju predmeti ceremonijalnog karaktera, kaš to su bodež i sjekira, te zlatne karičice kao obilježja nošnje najvišeg društvenog staleža”, ističe Petričević.

Dragocjeni nalazi pronađeni u tumulima Mala gruda i Velika gruda tako su nedvosmisleni dokaz visokog društvenog položaja sahranjenih osoba koje sa pravom nazivamo prvim vladarima ovog prostora.

“Značaju navedenih otkrića doprinosi činjenica da se tako monumentalne grobnice sa kraja bakarnog i početka bronzanog doba rijetko nalaze. Otkriveni grobni nalazi i veličina funeralnog prostora ukazuju da su ovdje bili sahranjeni uticajni poglavari plemenskih zajednica, osobe koje su okupljale političku, vojnu i ekonomsku moć šireg područja”, zaključio je Petričević.

Razgovor možete poslušati na linku Nedjeljni razgovor.