Kultura

“ Na kraju novembarskih dana, a nakon što smo obilježili Dan opštine Kotor, Gospu od zdravlja i Aranđelovdan – posebno mi je zadovoljstvo što smo u prilici da u Pomorskom muzeju pogledamo ovu izuzetno vrijednu izložbu koju su pripremile i kroz katalog obrazložile naše tri sugrađanke kojima se na tome iskreno zahvaljujem – kazao je sinoć otvarajući izložbu “Od Boke Kotorske do Krka: Ivan Volarić – Piturić” gradonačelnik Željko Aprcović.

Izložbom koju su pripremile Radojka Abramović, mr Marija Mihaliček i Zorica Čubrović – ostvarena je, podsjeća Aprcović, saradnja između Crne Gore i Hrvatske ali i saradnja dva prijateljska grada - Krka i Kotora, sada već gotovo desetogodišnja.

“ Poznato je da je slikar Ivan Volarić Piturić ostvario  zapažen slikarski opus na području Boke Kotorske  – u Perastu na ostrvu Gospe od Škrpjela gdje je oslikavao kupolu i prezbiterijalni prostor svetilišta, a u Morinju je oslikao ikonostas za crkvu Svetog Save. Umjetnik o kome  se malo zna, poprilično je zaintrigirao kulturnu javnost Crne Gore i Hrvatske, zahvaljujući istraživanjima Centra za kulturu grada Krka i Pomorskog muzeja Crne Gore iz Kotora” – rekao je Aprcović.

Radi se, podsjeća gradonačelnik, o portretisti uglednih ličnosti građanskog staleža. “ Široko angažovani slikar i radoznali putnik oslikao je, prema riječima njegovog biografa, sve ljepše crkve od Trsta do Kotora, ali i javne i građanske enterijere. Osim poznatih, i ovdje izloženih radova, zanimljivo je da je Ivan Volarić Piturić izradio prvu vinsku etiketu, da je imao svoj hotel, vinograde. Navedeno nam ukazuje da se radi o svestranoj i interesantnoj ličnosti” – navodi Aprcović. U ovo praznično vrijeme, kaže on, nadahnjuju nas večeras izloženi portreti sakralne kompozicije i enterijer autentičnog bokeljskog salona. “ Počastvovani smo što najznačajniji crnogorski grad po pitanju kulture i kulturnih znamenitosti, Kotor, ima tu mogućnost da ovom izložbom ne dozvoli da ovakav umjetnik bude zaboravljen. Autorima i organizatorima čestitam na izradi ovog kvalitetnog kataloga i postavci izložbe” – rekao je Aprcović proglašavajući izložbu otvorenom.

Direktor Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru Andro Radulović je pozdravljajući prisutne podsjetio da se radi o drugom po redu događaju koju ova institucija organizuje u okviru ovogodišnjeg obilježavanja važnog datuma kakav je Dan Opštine Kotor.

“ Od 2011. godine, mogu reći već tradicionalno, Pomorski muzej Crne Gore i Centar za kulturu grada Krka zajednički obilježavaju jedan od najvažnijih događaja u istoriji pomorstva gradova mediteranskog prostora, Lepantske bitke, odigrane 1571. godine.

Prošle godine, u Galeriji solidarnosti, naši prijatelji iz Krka su se predstavili izložbom “Od Krka do Kotora: Ivan Volarić Piturić” koja je obuhvatala radove ovog umjetnika na prostoru od Krka do Dubrovnika.

Večeras, tragom pomalo zaboravljenog slikara Ivana Volarića, nastavlja se međunarodna kulturna saradnja Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Ministarstva kulture Crne Gore preko naših institucija izložbom pod nazivom "Od Boke Kotorske do Krka: Ivan Volarić Piturić", kojom je predstavljen Volarićev rad na prostoru Boke Kotorske. Ovakvim tematskim izložbama Pomorski muzej Crne Gore se trudi da na najbolji način predstavi ono što čini našu istoriju i našu kulturnu baštinu i tako je sačuva od zaborava” – rekao je Radulović.

Istoričarka umjetnosti i muzejska savjetnica Radojka Abramović govorila je o biografiji slikara. 

“ Tokom posljednje decenije svjedoci smo velikog interesovanja za zaboravljene, ili pomalo zaboravljene slikare kakav  je do skora bio i autor radova, koji su izloženi na večerašnjoj izložbi, Ivan Volarić, Šišujić, Šišuja, ili Šešuja, prema porodičnom nadimku, Piturić prema slikarskoj vokaciji, iako se,  ali sasvim rijetko uz prezime Volarić potpisivao i Bagatella, majčinim prezimenom. Volarić, rođen u Vrbniku na Krku 1873. godine preminuo u Baškoj, rodnom Krku 1948. godine je, prema riječima njegovog velikog obožavaoca, prijatelja i biografa Osiječanina, književnika Frana Magjera „oslikao sve važnije i ljepše crkve sve tamo od Trsta do Kotora“, a večerašnja izložba i istraživanje njegovog slikarskog opusa na području Boke plod je slučajnosti, koja  je kao ishodom urodila, uz izložbu vrlo kvalitetnim katalogom” – rekla je Abramović.

Ona je podsjetila na boravak predstavnika Pomorskog muzeja na Krku 2015. godine. “ Kao gradovi koji njeguju kulturnu saradnju, koja traje gotovo deceniju na Krku smo u galeriji Dekumanus gostovali sa izložbom „Blago iz bokeljskih baula“, oktobra 2015. godine. Na ovoj izložbi pažnju krčke publike, a naročito istraživača slikarskog opusa Ivana Volarića na Krku, gdje je u crkvama, javnim i građanskim enterijerima ostavio pozamašan broj djela, primjetili su vrlo upečatljiv portret gospođe Ane Brajković rođene Širović signiran kao rad Ivana Volarića, što je urodilo istraživanjem njegovog slikarskog opusa u Boki. Iako smo u Boki i od ranije znali za njegovo ime, u štampi sem nešto šturih podataka u Boki, koje je pronašla koleginica Marija Mihaliček i ugovora za njegov rad na ikonostasu u Morinju, o kome piše arhitektica Zorica Čubrović u novijoj  Boki,  nismo naišli na adekvatne podatke o njemu, pa se sve do izrade ovog kataloga Volarić spominjao samo kao slikar dekorater, a tek sada smo gotovo konačnim sudom o njegovom opusu na ostrvu Krku, Cresu, Lošinju, jadranskim centrima Trstu, Malom Lošinju, Dubrovniku i Boki Kotorskoj, došli do zakjlučka da je Volarić bio vrlo plodonosan i u određenim žanrovima i slikanim partijama vrlo talentovan slikar” – ispričala ja Abramović. Ivan Volarić, navodi, nije stekao formalno slikarsko obrazovanje, ali je slikarstvo učio kod riječkih slikara, dekoratera Luisa Menarda i Đovanija Fumija, čijom preporukom je u Italiji, skoro svake godine boravio na sudijskom putovanju proučavajući stare majstore, freskopisce. “ U Dubrovniku je prijateljevao sa Vlahom Bukovcem i Celestinom Medovićem, kod Bukovca i Zajca starijeg i proučavao slikarstvo. Na njega je veliki uticaj u kasnijem periodu ostavio dubrovački slikarski krug, pleneristički i secesijski akcenti u slikanju brojnih dubrovačkih studenata i novopridošlih slikara sa jadranskog primorja, a u dubrovačkom Volarevićevom  periodu ovdje su prisutni slikari; Marko Rašica, Josip Lalić, Marko Murat, sestre Ercegović i ostali” – rekla je Abramović.                                                   

Ivan Volarić Piturić je, ističe, svojim slikarstvom u Boki Kotorskoj, povezao Krk, Kotor, Perast i Morinj, Boku, kao daleku destinaciju, ali po istorijskoj i kulturnoj klimi vrlo blisku području Krka i centara na jadranskoj obali, gdje je ostavio živi trag u svom sakralnom, portretskom i soboslikarskom opusu.

“ Preporukom biskupa Marčelića, koji je prije biskupske službe u Dubrovniku vršio dužnost administratora Kotorske Biskupije, 1892. – 1894. godine, Volarić se obreo u Boki, upoznat preko biskupa Marčelića sa kulturnim i socijalnim prilikama u novoj sredini, a njegov stvaralački opus ovdje pratimo od 1898. do 1903. godine. U Boki je Volarić nastavio sa izradom portreta uglednih ličnosti građanskog staleža, uglavnom pomorskih kapetana, plemića, vojnih lica, visokih intelektualaca, diplomata..... nekad sa vrlo velikim uspjehom, gdje se pored nesumnjive sličnosti sa modelima, što je odlika portreta naslikanih u duhu akademskog realizma sa klasičnom postavkom portretisanih,  ogleda i kao izvanredan portretista pri slikanju unutrašnjeg stanja portretisanih ličnosti. Portreti iz Pomorskog muzeja Crne Gore, članovi su drevne Bratovštine pomoraca, Bokeljske mornarice, koja je izgleda bila polazište za naručivanje portreta” – priča Abramović. Navodi i da se Volarić, u Perastu uglavnom posvetio izradi portreta stare, ugledne porodice Visković. “ Istorijsko trajanje i ugled porodice, koja je dala veliki broj pomoraca, trgovaca, pisaca i diplomata, možemo pratiti od XIV do druge polovine XX vijeka. Od četiri portreta Frana Viskovića (1836 – 1905), pomorskog kapetana i velikog stručnjaka iz oblasti pomorstva, izumitelja i pisca, tri su potpisana Volarićevim  imenom, jedan u crtežu na papiru, dva u ulju na platnu.  Poznat je i portret Krsta Viskovića, pomorskog kapetana i agenta Austrijskog Lojda. U Perastu je izradio za bogate naručioce  i  portret Martina Širovića iz zbirke crkve Gospe od Škrpjela, portret Andra viteza Brajkovića iz iste zbirke, kao i portrete gospođe Ane Brajković, rođene Širović i njenog supruga Andra viteza Brajkovića iz privatne, porodične zbirke. Jedan portret, gospodina Nikole Berberovića iz Kostanjice, sada u privatnom vlasništvu u Herceg Novom pobuđuje pažnju svojim kvalitetom, kao izvanredan portret sa prikazom unutrašnjeg stanja, anatomski uvjerljive figure i fizionomije portretisanog” – priča Abramović.

Formiranje dekoraterskog i i slikarskog opusa, koji je započeo u Perastu, kaže ona, poklapa se sa vremenom Druge austrijske vladavine od 1814 do 1918. godine. “ Ovo razdoblje prepoznatljivo je po kontinuitetu pomorske trgovine, čije je sjedište Austrijski Lojd u Trstu, velikom broju obrazovanih ljudi koji se školuju u Gracu, Trstu, ali i po snažnoj težnji da se sačuva kulturno nasljeđe, potvrda slavnog pomorstva i blagostanja prošlih vremena. Dekoraterski radovi, koje je Ivan Volarić izveo na Gospi od Škrpjela, bojenje kupole i prezviterijalnog prostora, potvrda je ovih kulturnih stremljenja. Po završetku radova, koje je izveo za pet mjeseci, sa svega 26 godina, pisano je vrlo pozitivno u Narodnom listu, prilogu Srećka Vulovića, a o dekoraciji kupole povoljno se izrazio i Pavao Butorac. Koleginica Marija Mihaličeg piše vrlo detaljno o kulturno istorijskim i političkim prilikama u Perastu na prelazu dva vijeka i o Volarevićevim likovnim ostvarenjima u tom gradu” – ispričala je Abramović. 

Neosporno slikarsko umijeće Ivana Volarića Piturića, nastavlja,  izraženo je i u kotorskom sakralnom slikarstvu - u Gospi od snijega u Škaljarima i svodu Kotorske Biskupije, medaljonima koji su se prethodno nalazili u prezviterijalnom prostoru crkve Svesti Eustahije u Dobroti.

“ U Škaljarima je na zidu, koji je odijeljen lukom od oltara naslikao osam svetačkih figura u medaljonima, a sa strana po četiri pravougaone uokvirene slike sa predstavama svetitelja. Sve ove predstave odišu toplom lirskom atmosferom i sentimentalnošću. Njihov crtež je više manje naglašen, ali preovladava kolorit oker i nježnih plavih tonova, kao odjek njegovog velikog interesovanja i proučavanja fresko slikara u Italiji. Nije slučajan izbor svetaca u kapeli Kotorke Biskupije, Blaženog Gracije sa Mula, malog ribarskog mjesta u blizini Kotora, Sv. Tripuna gradskog patrona i dva svetitelja bitna za istoriju crkve Sv. Jeronima i Sv. Ćirila i Metoda. Interesantno je da se kapela Sv. Jeronima pominje već u XIV vijeku, a istom je svetitelju posvećena današnja kapela u zgradi Kotorske Biskupije” – rekla je Abramović. 

U Istorijskom Arhivu Kotor, ističe ona,  sačuvan je ugovor iz 1902. godine slikara Ivana Volarića sa Vrbnika na ostrvu Krku sa tutorstvom crkve Sv. Save u Morinju, koji se odnosi na slikanje ikonostasa i slikanje litijske ikone „Silazak Sv. Duha“.

“ Volarić se vrlo uspješno pokazao i u dekoraciji i izradi ikonostasa i ikone za jedan pravoslavni hram. Ovaj proračun za izradu ikonostasa pisao je Volarić, a u njemu se pored rukopisa sagledava i njegov jezik, način izražavanja, dijapazon slikarskog i zanatskog obrazovanja, koji se ogleda u duborezu i pozlati, kao i zrelost i iskustvo u radu. O ovom ikonostasu pisala je u katalogu izložbe vrlo iscrpan tekst arhitektica Zorica Čubrović, koji uz popratne fotografije čini vrlo interesantan i vrijedan prilog njegovom slikarskom opusu” – ispričala je Abramović. Stil umjetnika je, kaže, prepoznatljiv u svijetlim, pastelnim tonovima. Prilikom slikanja sakralnih kompozicija dekorisan  je geometrijskim motivima i floralnom ornamentikom, kao i , kako navodi - ljupkom pozadinom i ogleda se i kod slikanja salona i unutrašnjih prostora, gdje je primarna ruka primjenjenog umjetnika – slikara dekoratera. 

“ Ivan Volarić zastupljen u Boki u portretskom i sakralnom slikarstvu, istočne i zapadne ikonografije, oslikavanjem i dekoracijom enterijera, pokazao se kao najprisutnija i najplodnija slikarska ličnost u likovnoj baštini Boke kraja XIX i prve decenije XX vijeka” – zaključila je Abramović. 

Podsjetimo, izložba je zajednički projekat dvije institucije JU Pomorski muzej Crne Gore i Centra za kulturu Grada Krka, kojom je na Krku 6. oktobra ove godine u galeriji “Decumanus” predstavljen opus radova Ivana Volarića Piturića sa prostora Boke Kotorske.

Izložbu koja je, u okviru programa obilježavanja Dana opštine Kotor,  sinoć otvorena u Galeriji Pomorskog muzeja zainteresovani mogu pogledati u narednih dvadeset dana.