Kultura

Tekst: Biljana Marković

Foto: Radio Kotor / B.M.

Izložba pod nazivom “Obitelj Radimir - Doprinos članova obitelji pomorstvu Dobrote i Boke Kotorske” otvorena je sinoć u crkvi Sv. Mihovila u Dobroti.

Obraćajući se prisutnima istoričarka umjetnosti Ljubica Krivokapić je istakla da je porodica Radimir važan dio istorije Boke, te da je poznata po najvećem broju pomoraca.

Od 17. do 20. vijeka Radimiri su dali preko 300 pomoraca, od kojih su 122 postala pomorski kapetani. Njihovo naslijeđe uključuje vlasništvo nad više od stotinu brodova, velikim površinama zemlje, kućama i mlinovima u Doboti, a takođe i nekoliko kuća u Kotoru.

Duboko ukorijenjena veza ove porodice sa morem i njihov značajan doprinos bili su, kazala je Krivokapić, integralni dio istorijskog i kulturnog tkiva Kotora i Boke Kotorske kroz vijekove.

“U porodičnim palatama i dalje živi duh prošlih vremena i u materijalnom, a i u nematerijalnom naslijeđu. Zahvaljujući gospodinu Zoranu, koji je svijestan važnosti čuvanja porodične zaostavštine, zbirka naslijeđenih umjetničkih predmeta, nošnje, etnoloških i tehničkih predmeta, djela primjenjene umjetnosti, arhivska i bibliotečka građa, registrovana je i zaštićena kao pokretno kulturno dobro Crne Gore.  Ova zbirka svake godine izlazi iz okrilja svog doma kako bi bila prezentovana ovdje, da bismo svi mogli da je cijenimo i uživamo u njoj”, rekla je ona.

Ove godine izložba se fokusira na temu pomorstva, sa ciljem da prikaže različite aspekte ove profesije, uključujući ono što je donosila u mirna i ratna vremena, šta je kroz vijekove donijela, ali i oduzela porodici Radimir i njen uticaj na lokalno područje i društvo.

“Odabrali smo da istaknemo nekoliko životnih priča koje smo smatrali važnim, ali izložba takođe prikazuje, kroz predstavljene predmete i dokumenta, mnoge druge priče na koje je porodica  jednako ponosna”, navela je Krivokapić.

Zoran Radimir je podsjetio na zahtjev upućen nadležnima za obezbijeđenjem adekvatnog prostora gdje bi postavka zbirke predmeta bila stalna.   

“Nema prostora nego se ovako izlaže segment po segment, dok se ne obezbijedi neki veći prostor. Srećni smo što smo dočekali da se popravlja Slavjanska čitaonica u Dobroti koja je sada dobila fantastičan izgled. Mogu zamisliti kako je to bilo prije 122 godine kada je napravljena, kada su je naši preci napravili i u samom pravilniku već je tada bilo rečeno da će biti za kulturu, prosvjetu, čuvanje jezika, čuvanje običaja itd. Ona je imala neku namjenu svih ovih godina, ali mislim da bi trebalo da nam obezbijede bar jedan skroman prostor, da se u nekim skromnim vidovima naznači institucija Slavjanske čitaonice i kulturne baštine Dobrote. Pošto i Prčanj, Perast i Kotor imaju galerije, muzeje i neke druge crkve koje su otvorene, recimo Sv. Nikola na Prčanju, Perast itd., a Dobrota nažalost pored sve velike kulturne baštine koju je imala – ništa. Palate dvije Ivanovića, Tripkovića, Kamenarovića i drugih, ništa, sve se to pretvorilo u turističke kapacitete, a na žalost nemamo gdje da pokažemo našu kulturnu baštinu”, poručio je Radimir.

On je zahvalio sponzorima: Sekretarijatu za kulturu, sport i društvene djelatnosti Opštine Kotor, AD “Luka Kotor “, Tricen” i studiju “Piks ap”, hotelu “Palaco Radimir” i konobi Buda Popovića. Otvaranju su prisustvovali brojni članova porodice Radimir, brojni gosti među kojima i direktor “Luke Kotor” Ljubo Radović.

Posjetioci su imali priliku da vide portrete jedrenjaka i pomoraca, sertifikate, povelje, odlikovanja, makete brodova, opremu i navigacione instrumente, a izložbu prati i prigodan katalog.