Kultura

Svečano otvaranje izložbe pod nazivom ,,Božija knjiga na 100 jezika”, autora protojereja Nemanje Krivokapića, održano je sinoć u Galeriji Pomorskog muzeja Crne Gore (PMCG). 
Izložba prikazuje dio bogate kolekcije Biblija na različitim jezicima svijeta iz autorove privatne kolekcije.

Prisutne je pozdravila direktorka Pomorskog muzeja Crne Gore mr Maja Uskoković naglasivši da muzeji, kao i kolekcionarstvo, imaju važnu ulogu u očuvanju i promociji kulturnog nasljeđa.

“Oba područja doprinose širenju znanja i razumijevanja različitih aspekata ljudske kulture. Za mnoge ljude Biblija ima različiti uticaj i značenje u njihovim životima. To je sveta knjiga koja jednima  pruža duhovnu potporu i smjernice za život, izvor je mudrosti i savjeta u raznim životnim situacijama. Za druge, to je kulturni artefakt sa bogatom istorijom i značajnim uticajem u svjetskoj kulturi. Takođe, može biti predmet proučavanja za one koji se interesuju za religijske, istorijske, kulturne teme i kao takav često se spominje i proučava u muzejskom kontekstu. Ono što je neosporno, postavljanje Biblije u muzeološki okvir pruža mogućnost dubljeg razumijevanja njene uloge u društvu kroz istoriju, pomažući nam da razumijemo kontekst i razvijemo empatiju prema drugim vremenima i mjestima”, kazala je Uskoković.

Izložbu je otvorila kustostkinja, etnološkinja Pomorskog muzeja Crne Gore Jelena Karadžić.

“Najvažnija knjiga u istoriji ljudske povijesti, sveta knjiga za tri velike svjetske religije, koja je oblikovala zapadnu civilizaciju, sve je to i još mnogo više - Biblija. Nastajala je u dugom vremenskom periodu, od XV vijeka stare ere do II vijeka nove ere i pisana je na tri jezika hebrejskom, aramejskom i grčkom”, kazala je Karadžić i dodala da se “kulturni značaj Biblije ogleda u njenom dubokom uticaju na zapadnu kulturu, umjetnost, književnost i jezik.”

Istakla je da su Biblijski tekstovi uticali na oblikovanje moralnih vrijednosti, zakona i institucija društva, a njeni moralni principi oblikovali ideje o dobru i zlu, ljubavi, pravdi, milosrđu, te je bila izvor inspiracije za mnoge društvene pokrete, kao što su pokreti za građanska prava i brojni mirovni pokreti.

Karadžić je u svom govoru naglasila značaj i uticaj Biblije na jezik i lingvistiku, ali i na području opismenjavanja.

“Biblija se smatra najprevođenijom, najtiražnijom i najprodavanijom knjigom na svijetu. Po podacima iz septembra 2021. godine, kompletna Biblija je prevedena na 717, a neki njeni djelovi na 3.495 jezika. Po procjenama nekih svjetskih organizacija, od 1815. do 2015. godine prodato je više od 5 milijardi primjeraka Biblije, što je čini najprodavanijom knjigom svih vremena. Kao knjiga koja je prevedena na gotovo pola govornih jezika i nalazi se u svakoj biblioteci na svijetu, kao sveta knjiga najvećeg dijela čovječanstva - Biblija je trajno obilježila ljudsko postojanje, te će i u vremenu koje dolazi, nastaviti da trajno inspiriše čovječanstvo”, kazala je Karadžić.
Autor, protojerej Nemanja Krivokapić se zahvalio svim prisutnima na posjeti, posebno organizatorima izložbe- Pomorskom muzeju i lično direktorki Maji Uskoković, jer je upravo njena ideja bila da se izložba realizuje.

“Radost mi je, ali i velika čast da se u ovako eminentnoj ustanovi dogodi ova moja, odnosno naša izložba”, kazao je Krivokapić i iskoristio priliku da se zvanično i javno zahvali svima, a ima ih mnogo,  koji su ga se sjetili na putovanjima, raznim krajevima svijeta, te donosili i poklanjali  primjerke Biblije.

“Tako je i nastala ova kolekcija. Osim što je interesantna izložba zbog broja različitih Biblija, za mene ima mnogo veći značaj, jer je kolekcija mojih prijatelja, onih koji su me se sjetili kada su negdje bili, sjetili se onoga što volim  i te mi Biblije donijeli. Hvala im još jednom”, kazao je protojerej Krivokapić.

Pored prijatelja, na značajan način u formiranju izložbe doprinio je i autorov brat Pavle Krivokapić, koji, osim što živi u inostranstvu, mnogo je putovao i sa tih putovanja donosio Biblije. Sinoć je izdvojio par posebno dragih: na birmanskom, japanskom i koptskom jeziku. Kako kaže, Bibliju na birmanskom jeziku poklonio mu je neznanac iz Burme, te za njega ima izuzetnu vrijednost, jer je to bila lična, isčitavana i podvučena knjiga.

“Insistirao je i poklonio je. Postala mi je nevjerovatno bitna”, prisjetio se tog događaja Pavle Krivokapić, kao i da je rijetki primjerak Biblije na koptskom jeziku stigao na njegovu adresu tri godine nakon jednog putovanja u Egipat.
Protojerej stavrofor Gojko Perović je kazao da je Biblija knjiga koja je stigla do najviše ljudskih duša i da “sama riječ Biblija znači knjige, dakle zbirka knjiga. Uzduž kroz istoriju čovječanstva i poprijeko, kroz sve meridijane svijeta, ta je knjiga prisutna, da ne možemo sagledati ni prostorne, niti vremenske granice njenog prisustva. To su milenijumi prisustva ove knjige, i svi oni trzaji, drhtaji, sve one strepnje izložene u Bibliji, sve one lijepe molitve, tuge i sreće, od proroka Davida I njegovih Psalmi, Pjesme nad pjesmama, Knjige Propovjednikove, do Novog Zavjeta, Jevanđeljske objave, stigle su do svakog naroda i govornog jezika.”

Perović je naglasio da je posebno lijepo čuti način kako je ova izložba nastala, odnosno da je prijatelj prijatelju donosio i poklanjao.

“Tako je i Biblija pisana. Ove su knjige pisane u ljubavi. Ne samo u ljubavi čovjeka prema Bogu, nego i ljubavi i povjerenju ljudi prema ljudima”, navodeći da su prevodi Biblije “uvijek novi život” i da nikad nije prevedena do kraja.
“Taman misliš da si je preveo, naiđe nova generacija koja se drugačije izražava i kojoj je stari prevod pomalo krut, doslovan. Govorimo o prevodima na srpskom jeziku, ali to važi za sve jezike svijeta. Od Vuka Karadžića, Đura Daničića do prevoda Svetog arhijerejskog sinoda i do najnovijih prevoda Biblije,  mitropolita Amfilohija i  vladike Atanasija, to traje i traje. To je jedna živa stvar koja se oblikuje i najbolje iz ove izložbe jeste što ćemo motivisati mlade ljude da oni i sjutra njihova djeca dobiju motiv da opet i na novi način prevedu Bibliju. Posljednji prevod na srpski jezik Biblije napisao je Dragan Milin, a promociju knjige smo imali prošle godine u crkvi Sv. Nikole”, kazao je  Perović.

Otvaranju izložbe, između ostalih, prisustvovale su predsjednica Skupštine Opštine Kotor Maja Mršulja i sekretarka opštinskog Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti Tatjana Kriještorac.

U muzičkom dijelu programa nastupio je saksofonista Vojislav Marković, uz pratnju pijanistkinje, profesorke mr Ane Mihaljević.

“Neka ova izložba Biblija, koju smo simbolično nazvali Božija knjiga na 100 jezika, bude naš skromni doprinos širenju ideje o jednakosti svih ljudi na svijetu i Božije ljubavi prema svima nama”, poruka je autora izložbe, protojereja Nemanje Krivokapića.



Tekst:Nataša Jotić
Foto: Radio Kotor