Kultura

Tekst: Biljana Marković

Foto: Radio Kotor / B.M.

Izložba pod nazivom “Magični svijet stripa”, autora Antuna Sbutege, u organizaciji Međunarodnog festivala “KotorArt”,  otvorena je sinoć u Pomorskom muzeju Crne Gore u Kotoru.

Obraćajući se prisutnima autor postavke je naglasio da on nije profesionalni crtač stripova, već amater koji radi isključivo iz ljubavi.

Strip mu je, ističe, u periodu njegovog djetinjstva i mladih dana bio prozor u svijet, uz film, književnost, slikarstvo i muziku. U tom periodu nije, kaže, bilo interneta, kompjutera i mobilnih telefona koji su sada glavni mediji u komunikaciji, a televiziju je prvi vidio kada je imao deset godina u Klubu kulturnih javnih radnika u Podgorici.

„Imao sam tu sreću, kao i moja generacija, da je u Jugoslaviji, za razliku od drugih komunističkih zemalja, strip bio dozvoljen i bila su brojna strip izdanja. U svim komunističkim zemljama sve što je dolazilo sa zapada, pogotovo kada je u pitanju kultura, bilo je gledano sa averzijom, zabranjivano, pogotovo kada je u pitanju moderna muzika, filmovi, pa i strip“, rekao je Sbutega.

Dodaje da je strip bio zabranjen u bivšoj Jugoslaviji poslije rata par godina kao opasno sredstvo zapadne propagande koje kvari omladinu. Međutim, Jugoslavija je 1948. godine „raskinula“ sa Sovjetskim savezom nakon čega je došlo do liberalizacije.

„Onda su 50-tih godina, dakle u mom ranom djetinjstvu, počeli da izlaze brojni stripovi i strip izdanja. U to vrijeme najpoznatija strip izadnja bila su Plavi vjesnik iz Zagreba, Kekec, iz Beograda i Politikin zabavnik, jedini koji još uvijek izlazi. U njima su objavljivani najbolji svjetski stripovi toga vremena, klasici kao što su Fleš Gordon, Princ Valijant i drugi svjetskih majstora stripa. Osim toga su postojali i značajni lokalni umjetnici stripa, posebno Zagrebačka škola stripa, okupljena oko Plavog vjesnika“, podsjeća Sbutega.

Među njima pionir stripa bivše Jugoslavije bio je, inače slikar- ilustrator, Andrija Maurović, Bokelj, rođen na Mulu, a tu su, dodaje, bili i Žarko Beker i Julio Radmilović. Strip se kasnije razvio i u nekim drugim centrima, između ostalog, u zadnje dvije decenije i u Boki Kotorskoj zahvaljujuću „Strip festivalu“ u Herceg Novom.

„Kada sam bio dijete i mlad nisam samo čitao stripove, nego sam ih pručavao, precrtavao i želio da postanem profesionalni crtač stripova. Prvi strip sam nacrtao naučno fantastični i poslao ga na konkurs Plavog vjesnika. Bio je povoljno ocjenjen, ali nisam dobio jednu od tri nagrade. Nastavio sam da crtam stripove iz svog zadovoljstva, nekada, kada su mi djeca bila manja, za djecu, sada za unuke. Zapravo se sada vraćam jednoj od mojih prvih ljubavi, ne u emotivnom smislu, ovo se odnosi samo na strip. On inače nije samo zabava za mlade i djecu, kao što se nekada mislilo, nego je danas deveta umjetnost koja je imala veliki uticaj na savremeno slikarstvo“, podvlači Sbutega i dodaje da su neki od najpoznatijih stripova ekranizovani, poput stripova “Betmen”, “Supermen”, “Spajdermen”, “Asteriks” i drugih.

Postavka izložbe, precizira, sadrži dvadesetak tabli stripa, uz crteže koji ih prate, te stripove kao pripremne studije.

„To su moji prozori u svijet, u moj lični univerzum između mašte i stvarnosti. Čuveni italijanski režiser Frederiko Felini je rekao Ništa se ne zna, sve se zamišlja, sve se mašta - prema tome strip pruža ogromne mogućnosti. U tom smislu sam ovdje izložio stripove, a jedan dio su teme bliske svakom Bokelju, posebno Kotoraninu, počev od Svetog Tripuna, fešte Svetog Tripuna, Bokeljske mornarice, Iva Vizina, Kotor-Arta, vaterpola, do nekih tema koje su istorijske i druge, od antičkog Rima, preko vitezova, gusara, do pomorskih, vazdušnih bitaka iz Drugog svjetskog rata i astronauta. Nadam se da ćete, gledajući ove slike, imajući u vidu da se radi o amateru, osjetiti bar dio emocija koje sam ja osjećao kada sam ih crtao i koje sam se trudio da unesem u njih“, poručio je Sbutega.

U ime oranizatora Međunarodnog festivala „Kotor Art“ izložbu je otvorio Ratimir Martinović, navodeći da ovo nije prvi put da staju iza umjetničkih afiniteta i talenata Antuna Sbutege, dugogodišnjeg predsjednika savjeta Fondacije „Don Branko Sbutega“.

Podsjetivši da su prošle godine otvorili izložbu njegovih radova, takođe u galerijskom prostoru Pomorskog muzeja, navodi da je Sbutega prije nekoliko godina bio glavni urednik proslave 700- godišnjice rođenja Dante Aligireia, ali isto tako su objavili i njegovu knjigu Blažena Ozana, povodom 400-godišnjice smrti kotorske svetice.

„Sve ovo čini nas ne samo ponosnim, nego i zahvalnim za mnoge savjete mentorstva i preporuke koje dobijamo na dnevnoj bazi vezano za Kotor Art, njegove programe i razvoj, dakle cjelokupno životno profesionalno iskustvo, ali ono što je Anton spomenuo, a čini mi se kao ključno - ljubav prema ovom gradu i ovom parčetu zemaljske kugle, mislim da je očigledno u ovim stripovima. Pored zahvalnosti ujedno smo i ponosni i mislim da nije loše stalno to apostrofirati, a to je duh ovog grada. Kotor je po ne znam koji put formalno podnio zahtjev da mu se vrati status grada, a taj status bi, osim birokratskog, morao da ima i pravi građanski duh. Mislim da izvjesnu vrstu doprinosa Kotor Art daje i ne samo kroz sjećanja na naše velikane“, ocjenio je Martinović.

Otvaranje Međunarodnog festivala „Kotor Art“ 13. jula biće, ističe, posvećeno maestu Miroslavu Miru Homenu, a zatvaranje 14. avgusta dirigentkinji Darinki Matić Marović, ali ne samo kao omaž, već kao, kako je naveo, uputstvo kako se prema  gradu treba ophoditi i kako učiniti da taj građanski, a u slučaju Atona Sbutege i renesansni duh, kroz njegove pojedince i dalje živi.

„Svjedoci smo da generacija divnih Kotorana koji su stasavali u neko srećnije vrijeme polako odlazi i da mlađe generacije, koje preuzimaju razne funkcije formalne i neformalne, bilo u Kotoru ili u državi, trebaju da preuzmu štafetu i da se brinu, ne samo o istoriji, kulturi i baštini ovog grada, nego o njegovoj budućnosti. Mi tu brigu iskazujemo jednim dijelom i kroz program Don Brankovih dana muzike i nastavićemo dalje da je iskazujemo kroz programe kakav je večerašnji“, poručio je Martinović.  

Antun Sbutega završio je Gimnaziju u Kotoru, a diplomirao na Ekonomskom fakultetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Predavao je na Pomorskom fakultetu u Kotoru do 1991. godine, kada se s porodicom preselio u Rim. Radio je u Kongregaciji za evanđelizaciju naroda u Vatikanu. Za prvog ambasadora Crne Gore pri Svetoj stolici i Malteškom redu imenovan je 1. januara 2007. godine, a potom je nastavio diplomatsku aktivnost u Rimu u svojstvu ambasadora pri Republici Italiji, Malti i San Marinu do penzionisanja 2016. godine. U periodu 2016–2023. bio je admiral Bokeljske mornarice Kotor. Predsjednik je Savjeta Fondacije Don Branko Sbutega. Autor je brojnih monografija, naučnih i stručnih radova iz oblasti ekonomije, istorije, pomorstva, diplomatije i umjetnosti u Jugoslaviji, Crnoj Gori, Italiji, Hrvatskoj i Vatikanu. Od djetinjstva, bavi se umjetnošću, posebno slikarstvom.

Postavku izložbe „Magični svijet stripa” zainteresovani mogu pogledati u galeriji Pomorskog muzeja do 17. jula.