Kultura

Drugi Festival etnološkog filma-RISAN 2023, u organizaciji NVO “Medaur”-Društva za njegovanje kulturne baštine Risna, otvoren je sinoć ispred palate Ivelić u risankoj ulici Gabela.

U ime organizatora prisutne je najprije pozdravila mr Jelena Čečur.

,,Festival čiju tradiciju pokušavamo da uspostavimo, rođen je sa idejom da publici pružimo mogućnost upoznavanja sa raznim kulturama, tradicijama, vjerovanjima, običajima u različitim krajevima svijeta, ali i kod nas i to kroz magični svijet filma. Vjerujemo da na ovaj način dajemo svoj doprinos popularizaciji dokumentarnog etnološkog stvaralaštva, što pored edukativnog karaktera ima za cilj i zaštitu nematerijalne kultune baštine. Boka Kotorska i Crna Gora zanimljive su oblasti za etnološko i antropološko stvaralaštvo, te kao takve zasigurno imaju potrebu i interes, da baštine festival ovog karaktera“- kazala je Čečur.

Kako ističe, Risnu u kojem su se preplitali različiti kulturno-istorijski slojevi, počev od ilirskog i rimskog, uloga domaćina festivala ovog karaktera i pripada. 

,,Nadamo se da ćemo budućim izdanjima podstaći etnološka istraživanja i ohrabriti stvaralaštvo iz oblasti etnografskih dokumentarnih filmova. Dosadašnjim angažmanom u okviru dva izdanja Festivala etnološkog filma u Risnu, nastojali smo da predstavimo brojne teme iz kulturnog nasljeđa našeg grada i države, baštine regiona i nekih udaljenih krajeva svijeta poput Irana, Nepala, Australije“- dodala je Čečur.

Festival je otvorila sekretarka sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti Tatjana Kriještorac.

,,Veliko mi je zadovoljstvo što smo uspjeli da organizujemo ovo drugo izdanje Festivala, iako je postojala bojazan da nam se izpriječe neki tehnički problemi. Zahvaljujući velikoj želji organizatora i nas kao pokrovitelja, Festival se ipak desio.

Kada se prošle godine gospodin Perović obratio sa idejom, sa velikim zadovoljstvom i radošću smo bezrezervno podržali osnivanje Festivala. Želja Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti je da se kulturne manifestacije ne organizuju samo u Starom gradu, već i na cijeloj teritoriji opštine Kotor. Zbog toga nam je posebno drago što su organizatori odmah prihvatili našu ideju da festivalu dodaju onaj dio koji su nazvali Eho- festivala, što podrazumjeva prezentaciju dijela festivalskog programa u Donjem Grblju i Gornjim Krivošijama. Nadam se da će to izazvati interesovanje publike u tim najudaljenijim krajevima naše opštine“- istakla je Kriještorac.

Selektor Festivala Vladimir Perović zatim se obratio publici i predstavio repertoar.

,,Dragi prijatelji umjetnosti i kulture filma i svi oni otvorenog srca, uma i duše, koji ste odabrali da prisustvujete jednoj kulturnoj razmjeni, svi čije radoznalost vas vuče da gledate šta se dešava u svijetu, koje kulturne produkte nude, koje tradicije njeguju, kako žive, hvala vam što ste i ove godine u velikom broju prisutni. Na nama je da radimo vrijedno i unaprijeđujemo program, a već imamo dva spremna filma za narednu godinu jedan i Crne Gore a jedan i Srbije“, kazao je Perović, a zatim predstavio filmove koji su bili na repertoaru.

Nakon otvaranja prikazani su filmovi : PROZOR crnogorskog reditelja Živka Nikolića (1976), MOJA PRIRODA Paule Čenaj iz Albanije (2022), NEDOLIČNE Inese Hačatrjan iz Rusije (2021) i film 228 turskih reditelja Deniz Šengil i Mazhar Jıldız (2018).

Večeras će u 20 i 30 na istom mjestu biti prikazani: SEKSUALNI ŽIVOT MOJE BAKE slovenačke rediteljke Urške Đukić, film Vladimira Perovića SIN (2000), kao i DO-MUŽ Ganeša Pandaja iz Nepala (2022).

Treći festivalski dan (sjutra,  nedjelja 03. sepembar), rezervisan je za prateći program.
U prvom dijelu dana u 11 sati, u dvorištu Bjeladinovića u Gabeli, biće održano predavanje ''Uticaj patrijarhata na brak-ljubavne i manje ljubavne priče žena sa Balkana'' dr Vesne Delić, etnološkinje i antropološkinje iz Podgorice.

U 20 sati, na Rusovoj ponti na Carinama, biće održana promocija knjige ''Kad je ponta bila mala'' autorke Ive Malešević iz Risna. Riječ je o autobiografskoj knjizi koja govori o autorkinom djetinjstvu i periodu odrastanja u risanskom naselju Carine, kao i kasnijim godinama, za koje je ponta bila samo polazište. O knjizi će govoriti Neven Staničić, Vuk Bojanić, Vladimir Perović i autorka.

U dijelu programa pod nazivom “Eho-festivala”, 4. i 5. septembra, biće upriličena gostovanja sa projekcijama odabranih filmova na više lokacija – Dom starih ''Grabovac'' Risan, plato ispred crkve Sv. Ilije u Zagori u Grblju i u parohijskom domu na Dragalju.

Podsjetimo, projekat je finansiran sredstvima Opštine Kotor, uz podršku Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti. Prijatelji Festivala su: Turistička organizacija Kotor, Filmski centar Crne Gore, NU ''Organizacija žena'' Risan, JU OŠ ''Veljko Drobnjaković'' Risan, JU Dom starih ''Grabovac'' Risan, Mjesna zajednica Gornje Krivošije i Mjesna zajednica Savina.

Tekst i foto: Tamara Vuković