Kultura

Svečano otvaranje 23. KotorArt Don Brankovih dana muzike, tradicionalno na Dan državnosti Crne Gore, održano je sinoć na trgu ispred Katedrale Sv. Tripuna u Kotoru.

Predvođeni dirigentom Robertom Homenom, Simfonijski orkestar i hor Narodnog pozorišta opere i baleta Albanije, dječiji hor OŠ Narodni heroj Savo Ilić iz Kotora, kao i solisti: Rovena Dželjilji, sopran, Matijas Dželji, tenor i Armand Ljikaj, bariton, izveli su remek djelo Carmina Burana, Karla Orfa. 

Dječiji hor pripremila je dirigentkinja Vesna Ivanović.

Ovaj značajni kulturni događaj posvećen je liku i djelu maestra, Kotoranina, Miroslava Mira Homena.

Nakon intoniranja državne himne, u prvom dijelu večeri prisutnima su se obratili: direktor KotorArta, pijanista, prof. Ratimir Martinović, predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, ambasadorka Evropske unije u Crnoj Gori Oana Kristina Popa i ministarka kulture i medija dr.Tamara Vujović , koja je ujedno i otvorila Festival.

U nastavku je premijerno prikazan kratki dokumentarni film o maestru Homenu, i porodici Homen, u produkciji Radio-televizije Crne Gore.    

“Ovogodišnji vizual KotorArta predstavlja svojevrsnu mističnu umjetnost, hiromantiju, termin koji potiče od grčkog hiro-dlan, mantija- predskazanje, zapravo sposobnost izučavanje linija, znakova i brijegova na ljudskom dlanu. Na osnovu njih se, navodno, mogu pročitati sudbina, karakteri i budućnost. Na dlanu Kotora i KotorArta odavno se nalaze linije imena don Branka Sbutege, Darinke Matić Marović, Jovice Martinovića, Miloša Miloševića, mnogih drugih, od skoro i nažalost Gracijele Čulić, mnogih koji su svojim životima i djelima utisnuti u sudbinu ovog grada, a neki od njih i Festivala. Večeras svečano ukazujemo i na onu liniju na dlanu za koju Kotorani odavno znaju, ali je ovim događajem nekako posthumno i sa poštovanjem zajedno obznanjujemo, a koja nosi ime Miroslava Mira Homena, dragog i velikog čovjeka i umjetnika, slaveći njegov povratak Kotoru. Može li ljepše, nego kroz djelo koje ga je proslavilo, Carmina Burana, pa još pod dirigentskom palicom njegovog sina Roberta”, kazao je u pozdravnom govoru Ratimir Martinović.

Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, pozdravio je prisutne, gostima poželio dobrodošlicu, a Crnoj Gori i njenim građanima srećan 13. jul, Dan državnosti, kako je istakao, najveći datum naše istorije.

“Čini nam se da vrijeme pored nas teče, da ono što je bilo ostaje iza, čekamo barem nagovještaj onoga što će biti, ipak sluteći, da smo u središtu vrtloga gdje nema ni prošlosti ni budućnosti, već je svaki tren sadašnjost, da su svi prošli i budući tu, sada. Sada su sa nama tu i Miroslav Homen i oni bez kojih ni on ne bi bio šta je bio, njegov otac Antun, Vida Matjan, Miloš Milošević i brojni drugi. Ne možemo stajati pred ovom katedralom, a ne stajati zajedno sa onim mladićem Tripunom koji je jednom strašnom rečenicom o slobodi u dalekoj Nikeji, prije 1800 godina zaradio oreol mučenika i vječnost, niti ne vidjeti građanina Andreu Saracenisa, koji je plemenitog sveca učinio našim najznačajnijim vječitim sugrađaninom.

Ako bolje oslušnemo, čućemo i bat koraka onih, najmanjih po broju, a najvećih po duhu, koji su prije 83 godine, sami, iz bijede i sirotinje, ustali na najveću armadu svijeta, ne bi li mi, njihovi današnji, uživali slobodu i umjetnost, kao i uvijek ne pitajući se za uzroke dobrih stvari u životu, već samo onih rđavih. A svi su oni svojim djelovanjem kroz stotine i stotine naraštaja uzrokovali da smo večeras tu, da zajedno sa don Brankom čekamo da zazvone zvona i da muzika krene”, kazao je Jokić, te dodao “kakva bi samo jeziva tišina okovala ovaj grad da njime ne odjekuju djela svih njih prošlih”.

Naglasio je kako Kotor bez njegovih ljudi ne bi bio ništa do slučajem naslagan kamen i "da je ipak sve oko nas ruku djelo, da smo svi pozvani da kamenu damo smisao, da čujemo prošle da bi, ispravljajući sebe, djelima našim, gradili puteve za naše sjutrašnje. Našim djelima bojamo sadašnjost, slažemo nisku vjekova prošlih i očekujućih. Neka naša djela budu dostojna niske, neka budu biseri u trajanju. Za taj cilj i za taj smisao svaki trud je bitan i svaka žrtva vrijedi. Hvala KotorArt-u što nas jednom godišnje okupi da nas podsjeti  na milenijume trajanja, da nas kroz umjetnost učini barem malo boljima."

Kako je kazala ambasadorka Evropske unije u Crnoj Gori Oana Kristina Popa, kultura prevazilazi granice i jezike.

“To je jezik srca, most koji povezuje ljude drugačijeg porijekla i vjerovanja. Kroz umjetnost i muziku otkrivamo našu zajedničku ljudskost i kultivišemo međusobno razumijevanje – osnovu na kojoj dugotrajni mir i prosperitet mogu cvjetati. Crna Gora sa svojim bogatim tradicijama i živom kulturnom scenom je pokazala nepokolebljivu posvećenost evropskim vrijednostima. KotorArt festival potvrđuje tu obavezu, prikazujući izuzetan talenat i kreativnost koji cvjetaju godinama unutar ovih starih zidina”, navela je ona.

Ministarka kulture i medija Tamara Vujović čestitala je državni praznik, kako je istakla “ danas kada slavimo državnost, odajemo počast umjetnosti, kakva simfonija”.  

U svom govoru poželjela je da “beskraj ovog grada teče kroz vijekove okupljajući ljude, pozivajući ih i prizivajući i nas da budemo njegov dio u slavu kulture. Pjesme iz Bajerna, Carmina Burana, poput davno pjevanih u srednjem vijeku po trgovima i tavernama, pjesme su koje su slavile život i prirodu. Neka proslave smisao i večeras na otvaranju KotorArta. Neka najpoznatija pjesma iz ovog djela, O Fortuna, koja je posvećena boginji sreće, a čiji točak simbolizuje promjene sudbine, ne zna za podjelu na izvođače i gledaoce, nizakakvu podjelu”, kazala je Vujović i riječima “neka zvone zvona” otvorila ovogodišnje izdanje Festivala.

Međunarodni festival KotorArt održava se od 13. jula do 14. avgusta uz pokroviteljstvo Uneska, Ministarstva kulture i medija i Opštine Kotor, podršku Evropske unije, zlatnog sponzora Coca-Cole, kao i podršku drugih značajnih sponzora i široke mreže partnera iz zemlje i inostranstva.

Tekst: Nataša Jotić

Foto: Krsto Vulović