Kultura

Danom otvorenih vrata u Galeriji solidarnosti danas je počeo šesti ciklus radionica dobrotske čipke, koje OJU „Muzeji“ Kotor organizuje u okviru projekta „Stara vještina za novo doba“. Ove godine interesovanje je pokazalo oko 30 polaznica, koje će tokom narednih mjeseci imati priliku da savladaju osnove izrade ovog zaštićenog nematerijalnog kulturnog dobra Crne Gore.

Prisutne je najprije pozdravila urednica programa OJU „Muzeji“ Kotor Jelena Vukasović, ističući značaj projekta za očuvanje tradicionalne vještine.

„Danas počinjemo šestu čipkarsku sezonu, u okviru projekta ‘Stara vještina za novo doba’. Ovaj projekat je veoma važan za nas, jer je posvećen revitalizaciji vještine izrade dobrotske čipke. Riječ je o vrijednom nasljeđu koje ima veliki značaj za naš grad i državu, a koje je zaštićeno kao nematerijalno kulturno dobro Crne Gore. Nadamo se da ćemo kroz ovaj projekat još dugo doprinositi njegovom očuvanju. Danas smo ovdje da se upoznamo, družimo i pružimo vam sve potrebne informacije“, kazala je Vukasović.

Direktorica OJU „Muzeji“ Kotor, dr umjetnosti Dušica Ivetić, poželjela je dobrodošlicu novim polaznicama, naglašavajući da je projekat od skromnih početaka prerastao u prepoznatljiv program koji okuplja sve veći broj zainteresovanih žena.

„Velika mi je čast što vas vidim u ovolikom broju. Ovaj projekat pokazuje kako smo tokom nekoliko godina, od skromnih početaka, uspjeli da privučemo pažnju lokalnog stanovništva i probudimo želju žena da izuče ovu plemenitu vještinu. Ovdje je danas sa nama samo dio žena koje se aktivno bave izradom dobrotske čipke i koje će vam pomagati tokom obuke. Što se tiče materijala, Muzeji obezbjeđuju sve što je potrebno, a za praktična pitanja i organizaciju rada tu je Ljubica Krivokapić“, navela je Ivetić.

Prisutnima se zatim obratila čuvarka vještine izrade dobrotske čipke i inicijatorka radionica Nadežda Nada Radović, koja je polaznicama približila posebnosti ove tradicionalne vještine.

„Ima mnogo lica koja su mi poznata, ali i onih koja prvi put vidim. Svima od srca želim dobrodošlicu. Rekla sam jednoj maloj Kristini koja je danas među vama: Kada napraviš samo jedan mali detalj čipke, gotovo je, bićeš zarobljena i nikada više nećeš ostaviti iglicu. Dobrotska čipka jeste čipka, ali je istovremeno i dobrotski vez. Kada posmatrate gotov rad, vidite čipku, a kada ga izrađujete, vi zapravo vezete, i to običnom iglom. Zato vi niste samo čipkarice, već vezilje. Važno je da razumijete tu razliku i da poštujete tradiciju ove vještine“, poručila je Radović.

Govoreći o samom procesu stvaranja, istakla je da svaki rad treba da nosi lični pečat autorke, jer se vrijednost dobrotske čipke ogleda i u originalnosti.

„Same morate stvarati svoje crteže i osmišljavati radove. Nikako ne treba samo preuzimati ono što je neko drugi napravio, jer onda to nije vaša originalnost. Možete inspiraciju pronaći na televiziji, u časopisu ili negdje drugo, ali ono što vam se dopadne treba da preradite i pretvorite u nešto svoje. Dobrotska čipka je originalno umjetničko djelo. Ne bojte se početaka. Ono što budete radile svakog dana postaće vam sve bliže i prirodnije, a same ćete poželjeti da svaki naredni detalj bude ljepši, finiji i savršeniji. Sve ćete to uspjeti uz strpljenje i rad“, kazala je Radović.

Ona je podsjetila i na umjetničku vrijednost dobrotske čipke, koja, osim tradicionalne primjene, može pronaći mjesto u savremenom odijevanju i različitim oblicima umjetničkog izražavanja.

„Ovdje se bavimo primijenjenom umjetnošću. Naše vezilje izrađuju čipku koja može biti dio odjevnih predmeta, pa čak i vjenčanica. Imamo pravo da kažemo da smo dio likovne umjetnosti, jer smo kroz minijaturu ušli u taj svijet. Ako umjetničko djelo može nastati ugljenom, olovkom, tušem ili bojama, zašto ne bi moglo i koncem? Dobrotska čipka izrađuje se bijelim koncem na bijelom platnu i to je njena posebnost koju moramo sačuvati. Ona ima svoje porijeklo, svoje ime i svoju tradiciju, koja je vezana za Dobrotu još od 12. vijeka“, istakla je Radović.

Govoreći o značaju prenošenja znanja na mlađe generacije, Radović je podsjetila da je kroz dosadašnje cikluse obuke prošlo oko 60 žena, dok se ove godine očekuje približno 30 novih polaznica. Naglasila je i da bavljenje dobrotskom čipkom, osim stvaralačkog zadovoljstva, donosi unutrašnji mir.

„Ovo je umjetnost ženske duše. Dok budete radile, hranićete svoju dušu i pronaći mir, a da toga možda nećete biti ni svjesne. Čipka pomaže da se čovjek smiri, da bude strpljiviji i da u sebi pronađe zadovoljstvo. Posebno me raduje što smo uspjeli da oživimo ovu vještinu i što danas imamo žene koje je prenose dalje. Nakon mnogo godina tokom kojih sam gotovo sama nastojala da je sačuvam, danas imamo školu, učiteljice i nove generacije polaznica. Nastali su i suveniri inspirisani dobrotskom čipkom, a naš rad dobio je i značajna priznanja. Zato vas pozivam da učite, stvarate i obogaćujete ovu tradiciju, jer ona ima budućnost“, poručila je Radović.

O organizaciji nastave i praktičnim detaljima obuke govorila je Ljubica Krivokapić, koja je polaznicama objasnila način rada, potrebnu opremu i značaj redovnog prisustva časovima.

„Nadam se da ćemo ove godine lijepo sarađivati i da ćemo svi imati mnogo pacijence u radu. Sve polaznice biće uključene u zajedničku Viber grupu, putem koje ćemo komunicirati i razjašnjavati eventualne nedoumice između časova. Uvijek ćemo biti dostupne za pitanja i pomoć. Časovi će se održavati srijedom od 16 do 19 časova i subotom od 10 do 12 časova. Veoma je važno da redovno dolazite, jer ova vrsta rada zahtijeva kontinuitet. Svaki korak u izradi čipke ima svoje posebnosti i detalje na koje treba obratiti pažnju, a naročito su važni prvi časovi, kada se savladavaju osnovni postupci“, objasnila je Krivokapić.

Ona je navela da će polaznice obuku započeti jednostavnijim radovima na platnu, a zatim postepeno prelaziti na složenije zadatke.

„Počećemo od osnovnih koraka i bodova, na manjim komadima platna. Planirano je da svaka polaznica tokom obuke izradi najmanje četiri manja rada i jedan samostalni završni rad. Zbog toga je redovno prisustvo veoma važno. Razumijemo da neke polaznice dolaze iz drugih gradova i da nijesu u mogućnosti da prisustvuju časovima radnim danima, ali je onda važno da redovno dolaze subotom. Naš cilj je da zaista naučite ovu vještinu. One koje ne uspiju da završe predviđene radove moći će da nastave obuku naredne godine, ali bez završenih radova neće moći da učestvuju na završnoj izložbi i dobiju sertifikat“, pojasnila je Krivokapić.

Govoreći o materijalu, podsjetila je da će Muzeji obezbijediti platno i konac, dok polaznice treba da imaju osnovni pribor za rad.

„Potrebno je da imate svoje makazice, iglu za šivenje, po mogućnosti sa većim ušicama kako bi se konac lakše provlačio, zatim olovku, lenjir, papir za crtanje šema i, po potrebi, naprstak. Koristimo bijeli konac za kukičanje, broj 70, a platno i konac obezbijedićemo ovdje. Sve dodatne informacije, kao i podsjetnik o potrebnom priboru za prvi čas, dobićete putem Viber grupe“, kazala je Krivokapić.

Učiteljice izrade dobrotske čipke tokom šestog ciklusa biće Indira Dida Čečur, Ljubica Krivokapić i Dubravka Ivetić.

Radionice su besplatne i trajaće do kraja aprila, a održavaće se srijedom od 16 do 19 i subotom od 10 do 12 časova.

Kroz projekat „Stara vještina za novo doba“, OJU „Muzeji“ Kotor nastavlja da doprinosi očuvanju dobrotske čipke i prenošenju ovog dragocjenog dijela kulturnog nasljeđa na nove generacije.

Tekst i foto: Tamara Vuković