Kultura

Predavanje “Kreativnost u eri vještačke inteligencije: da li će ljudi i dalje biti konkurentni na tržištu rada budućnosti”, održano je danas  u multimedijalnoj sali Kulturnog centra.

Organizator je bio JU Kulturni centar “Nikola Đurković” Kotor / Gradska biblioteka i čitaonica, u saradnji sa Univerzitetskom bibliotekom “Svetozar Marković” iz Beograda, a predavač dr Adam Sofronijević.

Na predavanju je bilo riječi o aktuelnim promjenama koje su izazvane unaprijeđenjem tehnologija vještačke inteligencije, koje su ključne za obrazovanje i formiranje obrazovnih profila individaulne edukacije svakog učenika.

Kako je za Radio Kotor kazao dr Adam Sofronijević, teško je predvidjeti koja će znanja biti potrebna u budućnosti.

,,Sistem koji je do sada bio aktuelan a kojeg ćemo morati imati i ubuduće, predefinisani programi obrazovanja gdje praktično učenici i studenti ne razmišljaju mnogo o samim programima i onome šta uče već se prepuste institucijama, više nije dovoljan već je potreban aktivan pristup postojećem obrazovnom sistemu.  Učenici i studenti moraju pratiti razvoj tržišta rada, razvoj tehnologija i šta to mašine mogu da rade i šta oni mogu da rade bolje od mašina. Ključno pitanje je: šta ja mogu za pet godina da radim bolje nego što će uraditi kompjuter da bi neko imao potrebu da me zaposli umjesto da koristi mašinu kao jeftiniju radnu snagu”, istakao je Sofronijević.

On je dalje dodao da je cilj predavanja da kod učenika pobudi interesovanje za ovu oblasti i da im u najširim okvirima predoči postojanje ove problematike, koja je potpuno nova i na koju ni jedno društvo još uvjek nema odgovor. Ta problematika zahtijeva individualni pristup svakog od nas jer i mi koji radimo i profesionalci smo već dugi niz godina, moramo razmišljati šta ćemo raditi za pet ili deset godina jer je moguće da sve to što mi radimo u budućnosti može raditi mašina”, zaključio je Sofronijević.

Predavanju su prisustvovali učenici Gimnazije Kotor.

Podsjetimo, Adam Sofronijević je zamjenik upravnika Univerzitetske biblioteke „Svetozar Marković“. Doktor filoloških nauka, master menadžmenta i master bibliotekarstva postao je na Univerzitetu u Beogradu. Objavio je više od 60 recenziranih naučnih radova, uključujući članke u časopisima i poglavlja u monografskim publikacijama sa impakt faktorom.

Prezentovao je svoja istraživanja na naučnim konferencijama u 14 evropskih zemalja i držao predavanja na brojnim konferencijama i radionicama u vezi sa temom kulturnog nasljeđa. Predvodio je više od 10 projekata digitalizacije kulturnog nasljeđa od nacionalnog značaja i bio dio nekoliko CIP ICT PSP i Horizon2020 projekata i COST akcija Evropske unije.