Kultura

Povodom Svjetskog dana knjige i autorskih prava dr sc. Vesna Čučić održala je  predavanje pod nazivom „Boka Kotorska i Trst u XIX vijeku’’ u Pomorskom muzeju u Kotoru.

Na početku programa prisutne je pozdravila dokumentalistkinja Pomorskog muzeja, Dijana Đurašković.

„Okupili smo se danas ovdje kako bismo obilježili Svjetski dan knjige i autorskih prava. Ovaj datum ustanovljen je 1995. godine na Generalnoj konferenciji UNESCO-a, s ciljem promicanja čitanja, razvoja izdavačke djelatnosti i zaštite intelektualnog vlasništva putem autorskih prava, a Pomorski muzej odlučio je obilježiti ovaj dan jednim vrlo zanimljivim predavanjem“, istakla je Đurašković na početku.

Prisutnima se potom obratila i viša bibliotekarka Danijela Nikčević, koja je govorila o značaju Svjetskog dana knjige i autorskih prava. U svom obraćanju ukazala je na simboliku 23. aprila kao datuma koji povezuje velika imena svjetske književnosti, ali i podsjeća na važnost knjige, čitanja i zaštite autorskih prava. Naglasila je da biblioteke imaju važnu ulogu u očuvanju znanja, kulturne baštine i omogućavanju pristupa pouzdanim izvorima informacija, kako u štampanom, tako i u digitalnom obliku.

„U suvremenom društvu, u kojem je pristup informacijama brz i često nekontrolisan, uloga bibliotekara kao posrednika između korisnika i pouzdanih izvora znanja postaje sve važnija. Knjige imaju veliki značaj u životu svakog čovjeka. One nas uče, razvijaju maštu, bogate rječnik i pomažu nam da bolje razumijemo svijet oko sebe“, istakla je Nikčević, podsjećajući da čitanjem upoznajemo različite kulture, običaje i ideje, a istovremeno razvijamo kritičko mišljenje i kreativnost.

Nakon uvodnih obraćanja, predavanje je održala dr sc. Vesna Čučić, koja je na početku predstavila teme o kojima će govoriti.

„Temu ‘Boka Kotorska i Trst u XIX stoljeću’ prezentirala sam 2002. godine na Znanstvenom skupu ‘Hrvati u Trstu’, u organizaciji Hrvatske zajednice u Trstu i Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU u Rijeci. Svi radovi sa skupa objavljeni su na italijanskom jeziku u luksuzno opremljenom zborniku velikog formata pod naslovom ‘Croazia 30’. Tako sam se nekako približila toj temi, temi pomorstva, jer je ona organski vezana uz Bokelje i Trst“, objasnila je, dodajući da je ovu složenu temu, za današnje predavanje, podijelila u četiri cjeline.

„Najprije ću kratko reći nešto o političkoj situaciji početkom 19. stoljeća. Zatim o Austrijskom Lloydu i Bokeljima. U trećoj temi govorit ću o pomorskim linijama između Trsta i Boke, a u posljednjoj i najdužoj bit će riječi o istaknutim Bokeljima u Trstu“, kazala je Čučić, dodajući da će se osvrnuti i na pitanja što se dešavalo u Trstu početkom 19. vijeka, zbog čega je taj grad bio značajan, zašto je postao privlačan bokeljskom pomorstvu i kako su se Bokelji snašli u novonastalim okolnostima nakon propasti Mletačke republike.

Tokom predavanja, dr sc. Vesna Čučić se, između ostalog, dotakla i više značajnih ličnosti iz pomorske i kulturne istorije Boke Kotorske.

Posebno je pomenula kapetane duge plovidbe iz 1848. godine, među kojima su Pietro Marasovic, Nicolo Iacuzzi, Natale Franovich, Marco Florio, Marco Matticola Ballovich, Nicolo Demattei di Giovanni, Andrea Verona i Michele Cipollovich. Osvrnula se na kapetana Iva Visina, a i na Nika Veronu, Frana Viskovića, Marka Radoničića i Bartula (Bazilija) Ivankovića, ističući njihov značaj za pomorsku, kulturnu i istorijsku baštinu Boke Kotorske.

Na kraju predavanja objasnila je zbog čega su ova tema i predavanje od izuzetne važnosti.

„Pobrojala sam mnoga imena iz prošlosti, posebno iz Boke. Ti su ljudi u tuđini stekli ugled u svojoj profesiji, uglavnom vezanoj uz pomorstvo - i naravno da smo na njih ponosni i trebamo biti. Činjenica je da su u doba kada su oni živjeli i djelovali Boka i Trst bili u istoj državi, pa se ta tuđina i nije toliko osjećala kao što se to nama danas čini iz ove perspektive“, zaključila je, dodajući da usljed velikih previranja i migracija neki su sačuvali uspomenu na svoje porijeklo, dok su je drugi, nažalost, izgubili. Zbog toga je danas naša obaveza da ih pominjemo i čuvamo od zaborava.

Kako je istaknuto, dr sc. Vesna Čučić rođena je u Kotoru. U Dubrovniku je završila gimnaziju i srednju muzičku školu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirala je engleski jezik i književnost, francuski jezik i bibliotekarstvo. Magistrirala je na postdiplomskim studijama humanističkih i društvenih nauka „Kulturna povijest istočne jadranske obale“ na Sveučilišnom centru za postdiplomske studije u Dubrovniku Sveučilišta u Zagrebu. Na istom Sveučilištu doktorirala je temom „Prve tiskare i dubrovačko društvo (1783–1868)“. Više godina bila je zaposlena u Dubrovačkim bibliotekama, odnosno Narodnoj i Znanstvenoj knjižnici, kao i u Državnom arhivu u Dubrovniku. Od 2001. godine radila je na mjestu direktorice Dubrovačkih knjižnica, sve do odlaska u penziju 2018. godine. U više navrata boravila je na međudržavnim stipendijama u Francuskoj, u Državnom arhivu i Nacionalnoj knjižnici u Parizu. U dva mandata bila je članica Glavnog odbora Matice hrvatske u Zagrebu.

Mihaela Moškov