Kultura

Godišnja skupština Međunarodnog festivala klapa Perast (MFKP) održana je večeras u Multimedijalnoj sali Kulturnog centra "Nikola Đurković". Tom prilikom najavljeno je da će ovogodišnji, 24. po redu Festival, biti održan od 20. do 22. juna i da će imati takmičarski karakter.

Predsjednica NVO MFKP, Tina Braić Ugrinić, istakla je da je cilj i obaveza ovog festivala promovisanje i očuvanje tradicije a capella pjevanja, kao dijela crnogorske muzičke baštine.

„Jedan od bitnih ciljeva je podizanje nivoa kulturnih potreba u domenu muzičkog klapskog stvaralaštva kod mlađe populacije. Festival je prepoznat po programima i sadržajima kojima valorizuje i predstavlja nematerijalnu kulturnu baštinu klapskog pjevanja u Crnoj Gori. Tokom 23 godine postojanja ugostio je oko 500 klapa iz Crne Gore, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Italije i Albanije“, navodi Braić Ugrinić.

Kako dodaje, konceptualno, Festival se sastoji od muzičkog, edukativno-teorijskog i književno-izdavačkog programa.

„Muzički program se sastoji od centralnog događaja – takmičarskog programa najboljih klapskih grupa. Festivalski program podrazumijeva takmičarski dio za dječje, ženske, muške i mješovite klape. Edukativni i teorijski program uključuje stručne seminare za dječje i domaće klape. Poseban segment predstavlja osnivanje 13 dječjih klapa u muzičkim školama širom Crne Gore. Sav uloženi trud MFKP stvorio je povoljnu klimu, te je klapska pjesma, kao specifičan umjetnički izraz, zaživjela i u kontinentalnim dijelovima naše države, što je suštinski misija i cilj Festivala“, kazala je, između ostalog, Braić Ugrinić.

Almanah „Lirica“, koji ove godine uređuje Slavko Dabinović, kako navodi, skoro je spreman za štampu i trebao bi da bude objavljen uskoro.

Kao problem istakla je i to što Festival već duže vrijeme nema umjetničkog direktora, koji im je neophodan.

Predsjednik Upravnog odbora MFKP, Andro Radulović, istakao je probleme sa kojima se Festival suočava.

„Nažalost, na svakoj skupštini je sve manje ljudi. Da li je razlog tome naša krivica ili je u pitanju opšti pad interesovanja za klapsku pjesmu- mislim da je oboje prisutno. Crna Gora ima mali broj klapa, publika na ovogodišnjem Festivalu bila je prisutna i organizacija nije bila uzaludna, ali i da je bio samo koncert – neko bi svakako došao. Ipak, interesovanje za takmičarski dio mislim da je izostalo, u odnosu na prethodne godine. Posljednjih godina nailazimo na brojne probleme. Prije svega, Upravni odbor nije popunjen – od mogućih sedam mjesta popunjena su samo četiri. Zato pozivam sve koji su zainteresovani za klapsku pjesmu da nam se pridruže i daju svoj doprinos“, naglasio je Radulović.

Nakon govora članova Upravnog odbora, u diskusiju se uključila publika.

Voditeljka klape „Bisernice Boke“, koja u kontinuitetu radi već 46 godina, Vlasta Mandić, istakla je da Festival klapa u Perastu ne treba da liči na onaj u Omišu, već da treba da bude autentičan, sa bokeljskim melosom.

„Da bi ovaj Festival dobio na značaju, bio autentičan i odgovarao našem podneblju, mora proisteći iz naše baštine klapskog pjevanja, koja je veoma skromna. Umjetnički direktor je srž svega, i vidi se da tu postoji praznina. Problem leži i u samom konceptu Festivala – naša izvorna pjesma nema veze sa dalmatinskom i nije nam u krvi. Klapsko pjevanje začelo se u crkvenim horovima, svi su imali dobre tenore, ali toga više nema i loše raspolažemo glasovima. Ono što imamo iz nasljeđa Ludviga Kube danas nije atraktivno za savremenu publiku. U Boki imamo nekoliko izvrsnih kompozitora, poput Zorana Proročića, Vlada Begovića i Tonćija Petrovića, čije bi kompozicije trebalo klapski obraditi. To je nešto što treba forsirati, kako bi taj zvuk došao do mlađih generacija i afirmisao klapsku pjesmu. Malo je klapa, pjevača i omladine koja želi da pjeva. Peraški festival mora da ima produkciju novih pjesama i da pronađe sredstva za formiranje fonda autorskih klapskih pjesama, pa tek onda da razvija takmičarski dio“, kazala je, između ostalog, Mandić.

Milenko Županović ovom prilikom pohvalio je osnivanje dječjih klapa.

Voditeljka klape „Maris“, Violeta Petrović, kazala je da je pad interesovanja za klapsko pjevanje uzročno-posljedična veza sa stanjem klapa na našim prostorima.

„Mali je broj aktivnih klapa, a u posljednjih deset godina osjeća se i pad kvaliteta, što je, naravno, uticalo i na sam Festival. Mislim da smo svih ovih godina učestvovale uglavnom u revijalnom dijelu, vođene lokal-patriotskom vizijom da moramo da pomognemo naš Festival dajući svoj doprinos. Prateći sve to, vidjela sam i oscilacije u kvalitetu Festivala – nemamo publike, nemamo klapa, nemamo pjevača, niti dovoljno ljudi koji bi se kvalitetno bavili klapskim pjevanjem kako bi mu vratili stari sjaj i dostojanstvo. Promjene se brzo dešavaju, i ako ih ne uhvatimo na vrijeme i ne prilagodimo im se, nećemo imati ni ovu malu kritičnu masu sa kojom sada raspolažemo. Za bavljenje klapskim pjevanjem potrebno je mnogo ljubavi i posvećenosti. U današnje vrijeme veoma je teško organizovati redovne probe i odlazak na nastupe, uz traženje parkinga i gužvu u saobraćaju, jer su tu prisutni troškovi, stres i vrijeme – nešto što ranije nije bio problem“, kazala je Petrović.

Jedan od problema istaknutih tokom skupštine bio je i taj što Muzička škola „Vida Matjan“ iz Kotora nema svoju klapu, dok su ostale muzičke škole podržale inicijativu Festivala i formirale klape.

Tekst i foto: Tamara Vuković